U Kanadi je krajem lipnja zabilje\u017een temperaturni rekord od 46 stupnjeva \u010dine\u0107i ovo ljeto najtoplijim u posljednjih 84 godine. I kod nas je svako malo na snazi tzv. crveni alarm zbog temperatura koje se pribli\u017eavaju 40 stupnjeva, a ljudima se savjetuje kako se za\u0161tititi od visokih vru\u0107ina i jakog sunca.<\/p>\n\n\n\n
No \u0161to je s automobilom? Dok je ve\u0107ina svjesna da se za njega treba pobrinuti zimi zbog niskih temperatura, on zapravo te\u017ee podnosi visoke temperature. Pokazuje to i statistika autoklubova \u2013 britanski RAC bilje\u017ei od 20 do 30% vi\u0161e intervencija za vrijeme toplotnih udara, a i u na\u0161em HAK ka\u017eu da je ljetna sezona zna\u010dajno intenzivnija nego zimska. Pro\u0161le godine, s bar upola manje turista nego \u0161to je uobi\u010dajeno imali su prosje\u010dno 255 intervencija mjese\u010dno u srpnju i kolovozu.<\/p>\n\n\n\n
Najvi\u0161e, ne biste vjerovali, stradavaju akumulatori. Oni su posebno izlo\u017eeni riziku ljeti jer nemaju hla\u0111enje, a uz visoke vanjske temperature dodatno se zagrijavaju punjenjem i pra\u017enjenjem \u2013 tada elektrolit u akumulatoru mo\u017ee ispariti \u0161to \u0107e ostaviti elektrode izlo\u017eenima i ubrzati proces stvaranja naslaga. Pritom se ljeti koristi puno elektri\u010dnih tro\u0161ila, ali i drugih ure\u0111aja poput klime zbog \u010dega alternator mo\u017ee biti optere\u0107en do razine da prestane puniti akumulator.<\/p>\n\n\n\n
Prve na udaru s u\u017earenim asfaltom su gume, koje su samim time i najizlo\u017eenije ljeti. Naro\u010dito prilikom du\u017eih putovanja kao \u0161to je odlazak na godi\u0161nji odmor koja izbace postoje\u0107e probleme u prvi plan. Ako je guma stara, visoke temperature ozbiljno prijete njenom fizi\u010dkom raspadanju, naro\u010dito ako je nepropisno napumpana. Ve\u0107ina eksplozija guma doga\u0111a se upravo u ljetnim mjesecima, a neispravan tlak uzrokuje pretjerano tro\u0161enje, ali i dodatno zagrijavanje guma.<\/p>\n\n\n\n
Rashladna teku\u0107ina motora klju\u010dna je za njegovo hla\u0111enje, a motor bez vode mo\u017ee, ba\u0161 poput \u010dovjeka, doslovno umrijeti na visokim temperaturama. Pritom nisu uzrok duga putovanja \u2013 motor \u0107e se prije pregrijati dok stoji u gu\u017evi i radi na leru uz visoku temperaturu okolnog zraka nego u vo\u017enji. Jo\u0161 je gore ako je rashladni sustav propustan pa rashladna teku\u0107ina negdje curi.<\/p>\n\n\n\n
Zimi je motorno ulje klju\u010dno za \u0161to bolje podmazivanje prilikom hladnog starta, no visoke temperature su te koje kvalitativno uni\u0161tavaju i degradiraju ulje bilo da je rije\u010d o pregrijavanju motora ili br\u017eoj vo\u017enji autocestom kada se ulje vi\u0161e grije. Na visokim temperaturama optere\u0107eni su i svi drugi sklopovi poput ko\u010dnica, spojke i elektronike, a \u010dak je i gorivo rje\u0111e i br\u017ee hlapi, pa mo\u017ee porasti i potro\u0161nja.<\/p>\n\n\n\n
Izravno i jako UV zra\u010denje djeluje na lakirane limene povr\u0161ine jednako kao i na va\u0161u ko\u017eu \u2013 isu\u0161uje lak i zagrijava ga \u0161to mo\u017ee uzrokovati njegovo pucanje. Uz to izbjeljuje boje, a isto se doga\u0111a u unutra\u0161njosti automobila gdje temperatura dodatno raste zbog efekta staklenika. UV zrake uni\u0161tavaju boje, naro\u010dito na tamnim kao i osjetljivim materijalima poput ko\u017ee, te mogu uzrokovati su\u0161enje i pucanje plastike.<\/p>\n\n\n\n
Zato je korisno imati presvlake na sjedalima, a najbolje je automobil ljeti parkirati u hladu. Najkorisnija stvar koju mo\u017eete kupiti (stoji 15-ak kuna) je \u0161titnik za sunce kojim \u0107ete zakloniti vjetrobran od izravnog sunca. Gdje mo\u017eete, ostavite i malo od\u0161krinute prozore \u2013 to mo\u017ee znatno sprije\u010diti zagrijavanje kabine vozila.<\/p>\n\n\n\n