Prije pet-\u0161est godina, kad je ono smilje udarilo po Ercegovini i svak \u017eiv ga sadio, pri\u010dao nan je je jedan drugi \u010dovjek, \u017eanju\u0107i:<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Tako ja ne\u0161to tribin po ogradi, kad nai\u0111e baba o \u0161\u0107apu i pita \u0161ta to ja rabotan. Reko, evo se zabavija oko cmilja. Gleda, nakrivila glavu u stranu pa upita: “Goni li za to milicija?” Reko, ne goni! “Nema ti ni\u0161ta od toga”, odmanu baba rukon i ode\u2026<\/p>\n\n\n\n
Vilanci, financi, monopolci, \u017eandari, milicija\u2026 sve su to razli\u010diti nazivi za isti organ. Danas bi to bila policija, jo\u0161 prije SIPA, Dr\u017eavna agencija za istrage i za\u0161titu.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Izumire\u2026 Omladina ode u svit, ko \u0107e ti se vi\u0161e amo vra\u0107at?! Ja se si\u0107an, pokojni \u0107a\u0107a odnesi u Bugojno dvajest kila, obno\u0107 nosi, danju se krij, pa ku\u0107i pare donesi. Gutu para, boga ti poljubin. Znali su se ljudi iz Njema\u010dke vra\u0107at, s bau\u0161tele u duvan, dobra cijena bila i na vagi. Mislin, na otkupu. A i vako\u2026 Jebiga, vazda je borba bila, a triba seljaka i razumit: de mi ka\u017ei, ko je ikada u medu radija da prste nije obliziva?! A kupovne cigare skupe!<\/p>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/duhber-1821-1.jpg\")
Slamnati mu \u0161e\u0161ir na glavi. Opaljena lica i \u010dvornatih, zemljoradni\u010dkih prstiju, na\u0161 je Ero u crvenoj majici nekog osiguravaju\u0107eg dru\u0161tva poljskim \u0161karama orezivao bijele cvatove duhanskih strukova, roskasta ruba vrh latica. Do\u010dim \u0161karice \u0161kljocnu, cvat, ko posje\u010den, na pjeskovitu crljenicu kljocnu.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Su\u0161a ubi ove godine. Da nisan uveja “kap na kap” zalivanje, ne bi ima savit cigaru duvana. Sve ti je ovo nekada bilo u duvanu \u2013 zaokru\u017ei Ero rukon, a \u010ditav obzor treperi.<\/p>\n\n\n\n
Rekao bi \u010dovjek, sad \u0107e ta slika ispariti i nestati u srpanjskoj jari.<\/p>\n\n\n\n
Kad rukom lagano krene\u0161 vr\u0161cima mesnata li\u0161\u0107a, povijaju se struci: s gornje je strane list mekan i gladak. S donje eteri\u010dna ulja lijepe prste. U bera\u010da se dlanovi zato i crne, ko da su ih u katran umakali.<\/p>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/duhber-1821-2-scaled.jpg\")
FLORA IZ KO\u0160ULJE<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n A kad rukom krene\u0161 niz vrhove na dug konac nanizana i suha, jantarna il’ zla\u0107ana lista, \u0161to pod gredom visi jo\u0161 od lanjskog ljeta \u2013 pod prstima ugodno \u0161u\u0161ti. Samo ga zeru stisni i sav ode u prpu. U prah, nestade ga ko \u0161to u prah nestade i \u010dovjeka na kraju puta.<\/p>\n\n\n\n A kada jami\u0161 i u vis digne\u0161 prstohvat flora iz ko\u0161ulje duvana, tako se nekada pakovalo: u plitke \u0161iroke kutije iz tanana kartona, pa nosilo doktorima, one se duga\u010dke svilene niti, tanje od kukuruzova brka, sve hvataju jedna druge, mek\u0161e i nje\u017enije od du\u0161e, u visok stupac osobite arome i mirisa \u0161to nadima nosnice. Florom nazivaju najfinije rezan duhan \u2013 kakva danas rijetko vi\u0111amo \u2013 iz lista kojemu je prethodno odstranjena \u017eila.<\/p>\n\n\n\n Znali su stari majstori kojom ga tehnikom iskri\u017eati ru\u010dnim alatom, no\u017eem poznatijim kao avan, i kako ga slagati u onu ko\u0161ulju.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Tribali ste jutros uranit kad san ga bra\u2026 Vidi\u0161 li kako je jedar ovi bez cvata?! \u2013 pokazuje nam na rastanku vi\u0161nji\u010dki Ero, pa zalijepi me\u0111u prstima onaj stari slamnat \u0161e\u0161ir i podigne ga mrvu s tjemena, za sretan put.<\/p>\n\n\n\n Za ime da ne pitamo, jok! Ta nije ih poludio dovabiti!<\/p>\n\n\n\n Cvat je sa svoga ravnjaka prije dobar sat skidala i Emilija Marijanovi\u0107 u Ru\u017ei\u0107ima:<\/p>\n\n\n\n \u2013 Odnosi mu vlagu i ranu. Cvat mu \u017eivot crpi, zato ga di\u017eemo.<\/p>\n\n\n\n \u2013 A zna\u0161 li \u0161ta su u nas govorili za male\u0161na \u010dovika? \u2013 pita Tomo Mari\u0107?<\/p>\n\n\n\n \u0160ta?<\/p>\n\n\n\n \u2013 Da su mu rano otkinili cvat! Ha-ha-ha\u2026<\/p>\n\n\n\n S nekoliko najboljih struka ne di\u017ee se cvat. \u010cuvaju ga za sjeme. Jedno od najsitnijih u biljnom svijetu.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Govorilo se da u gramu simena ima iljadu i po sjemenki. Mi\u0161alo ih s lugon, da ne posije\u0161 prigusto \u2013 tuma\u010di Tomo.<\/p>\n\n\n\n Na par mista, Marijanovi\u0107i su posadili koju tisu\u0107u struka ravnjaka, ima cijelu godinu ra\u0111e. Otkad su ga usadili, kap ki\u0161e pala nije. Jednom samo, petnaest minuta. Spasilo ih “nakapanje”.<\/p>\n\n\n\n \u2013 \u017divit od njega ne mo\u017ee\u0161, duvanjske stanice davno su zatvorene, otkupa nema, isplati se jedino za svoju potribu. I dadne\u0161 nekada rodbini il’ prijatelju, koga ve\u0107 ima\u0161 \u2013 govori Emilija.<\/p>\n\n\n\n Ma ja, skupe su cigare\u2026<\/p>\n\n\n\n \u2013 Ja\u0161ta su! Nas troje u ku\u0107i pu\u0161i: ja, mu\u017e i sin. Kutija ti je cigara u trgovini triestak kuna, pa ti vidi: tri kutije danas, tri sutra, za misec si popu\u0161ija dvi i po iljade kuna!<\/p>\n\n\n\n Ja, bona, a di je jo\u0161 na godi\u0161njoj razini\u2026<\/p>\n\n\n\n IZGONI I KORONU<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Koliko \u010dujemo po kom\u0161ilucima, policija pre\u0161utno tolerira duhan za vlastitu upotrebu i ne\u0107e ba\u0161 guliti u\u0161i za svaki struk. A i kako bi, kako \u0107e\u0161 susjedu \u010diji je \u0107a\u0107a s tvojim sadio \u010ditav \u017eivot re\u0107i da ne smije usaditi sebi za uz kavu?!<\/p>\n\n\n\n Mi s Emilijom ku\u0107i, kad mu\u017e joj Mladen i susjed \u017dulj, a Mladenov imenjak, pred ku\u0107om taman zapalili.<\/p>\n\n\n\n Je li van vru\u0107e sidit, jeste li po\u010dinili? Goni li milicija?<\/p>\n\n\n\n \u2013 Pa ja san milicija! Mislin, u policiji san bija trideset godina. A imenjak \u017dulj u vojsci. Prije rata, oba smo radili u “Sokolu” u Grudama \u2013 govori Marijanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Niko ti ne brani za svoje potribe imat. Samo, kad smo ga ve\u0107 posadili, a nema\u0161 ga di vagnit, eno ti danas “Eroneta” u biv\u0161oj duvanjskoj stanici u Grudama, mora\u0161 sve i popu\u0161it. Onda se skupljaj vako i sjati, pa pu\u0161i, pu\u0161i, vuci, u\u0161i ti otpado\u0161e, jo\u0161 pu\u0161i\u2026 Ove mjere kr\u0161imo ne bi li sve ispu\u0161ili. Sutra \u0107e te zajebavat nek ti na\u0111e kilo duvana, pa pu\u0161i\u0161 isto parna ma\u0161ina \u2013 govori \u017dulj.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Kakve, bona, mjere, za \u0161ta \u0107e ti mjere, vidi\u0161 li da duvan izgoni i koronu \u2013 veli Marijanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Ma ja\u2026 A i tu su nan koronu posijali, ko zna \u0161ta sve pu\u0161\u0107aju ozgara iz aviona \u2013 vrti glavom \u017dulj.<\/p>\n\n\n\n \u2013 A zna\u0161 li ovo: kad bi te filanci uvatili da mota\u0161 cigaru duvana, odbili bi te tri godine od sadnje. Nije ti dalo sadit. A ako ti je na\u0111e u ustin \u2013 ne\u0107e ti ni\u0161ta \u2013 tuma\u010di doma\u0107in, zavijaju\u0107i jo\u0161 jednu u papiri\u0107.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Nekomu je dra\u017ea jedaneska, nekomu dvajestdvojka. Jedan je papiri\u0107 tanji, drugi deblji. I nema ti lipila, lizne\u0161 i savije\u0161 \u2013 upu\u0107uje \u017dulj.<\/p>\n\n\n\n Hercegova\u010dkom ravnjaku odnedavno je i svjetski priznata izvornost. Ka\u017eu pu\u0161a\u010di da mu ravna nema, tro\u0161io se od Stambola do Be\u010da. I dalje\u2026<\/p>\n\n\n\n \u2013 More dugo \u010dekat ki\u0161u. Nema ga, nema, a onda se odjednon stvori sve i da ki\u0161a padne tek o Gospojini. Evo, kasni i ove godine \u2013 ka\u017ee Marijanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n S druge je strane vird\u017einija. Industrijska sorta, treba joj vi\u0161e vode, ima deblji list, dvostruko brojniji od ravnjaka, i bolji prinos. Govore imenjaci, dvjesto kila na tisu\u0107u struka. Stabljika. Obere se odjednom ili iz dva puta, a i su\u0161i se na industrijski na\u010din. Zato je isplativija. \u017du\u0107a od ravnjaka. Koji daje triput manje. Ali sla\u0111e!<\/p>\n\n\n\n ZLO S KRIVOTVORITELJIMA<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Vird\u017einija je do\u0161la iz sjevernijih krajeva, dosta se uzgaja i kod nas u Hrvatskoj oko Virovitice, a u bosanskoj Posavini prevladava. \u010cak je i otkupljuju u Ora\u0161ju i Bijeljini. Ku\u0107ni prera\u0111iva\u010di mije\u0161aju je s ravnjakom da dobiju na koli\u010dini, iako se tako gubi na kvaliteti.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Najve\u0107e zlo su krivotvoritelji duvana. Pojavili su se prije sedan-osan godina. Evo \u0161ta rade: po triput ni\u017eoj cijeni kupuju u Semberiji i Posavini vird\u017einiju i onda je ovde prodaju pod ercegova\u010dku \u0161kiju. Ili nabavljaju kakav uvozni, jo\u0161 lo\u0161iji i ko zna odakle. Gori plate kilo lista po tri, \u010detri marke, nek je i pet, a svaka je marka \u010detri kune. U nas je kilo ercegova\u010dkog lista 15 maraka. Velika je razlika u cijeni, narod po Bosni mo\u017eda i ne zna ba\u0161 razlikovat duvane, a i velika je neima\u0161tina, pa ovi krivotvoritelji love u mutnome i zara\u0111uju. Bila je prije nekoliko godina velika “akcija Li\u0161tica”, pohapsilo sve \u017eivo \u2013 govori Tomo.<\/p>\n\n\n\n Ka\u017ee, izgubi\u0161e se vi\u0161e stari pu\u0161a\u010di kojima je kvaliteta izvorne hercegova\u010dke \u0161kije bila dobro poznata. Ovim novokomponiranima i mla\u0111ima va\u017eno je samo da dimi. Sami ga i re\u017eu po Bosni. A nekad je kri\u017eanje bilo posebna vje\u0161tina. Stari bi ljudi avan krili po ogradama i no\u0107u kri\u017eali. Na\u0111u li ga financi \u2013 ajme ti je!<\/p>\n\n\n\n \u2013 A \u0161vercer ti je \u010dovik koji sadi i ne nosi sve na vagu, na otkup, nego dija ostavi sebi i sam prodaje. Za stare Austrije, glava ku\u0107e je mogla sebi ostavit \u0161est kila, a svaki mu\u0161ki uku\u0107anin jo\u0161 po tri kila. U Kraljevini Jugoslaviji ka\u017enjavalo te i ako si pu\u0161ija svoje \u2013 govori Tomo.<\/p>\n\n\n\n Neko\u0107 se \u0161vercalo i papiri\u0107ima za umatanje duhana, a vlasti su progonile preprodava\u010de. Pa i na\u0161 Matan iz “Prosjaka i sinova” nudio je cigaretni papir. Proizvo\u0111a\u010dka cijena kutije cigareta i danas je tek minimalni dio maloprodajne cijene. Vjerojatno ne prelazi nekoliko kuna, sve ostalo su razni oblici poreznih obveza koje odre\u0111uje dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n Rezati kod ku\u0107e ne smije se nikako. Ali ljudi sva\u0161ta rade i snalaze se za popunu ku\u0107nog bud\u017eeta. Kri\u017ea se na struju, pa se doma\u0107im duhanom pune prethodno kupljene i ve\u0107 gotove cigarete s filterom i papirom. Kutija ili vre\u0107ica s dvadeset tako napunjenih cigareta do\u0111e od 1,5 do 2,5 maraka. Zna\u010di, do desetak kuna. U kiosku je kutija \u0161est, sedam ili osam maraka, a u Hrvatskoj i vi\u0161e. Ra\u010dunica je jednostavna. Ka\u017eu na\u0161i sugovornici da se rezanjem i ku\u0107nom prodajom \u010desto bave ljudi u neima\u0161tini. Kao, bolje i to na svojoj zemlji i u svojoj ku\u0107i, nego \u010dekati socijalnu pomo\u0107.<\/p>\n\n\n\n IZVOZILI ARAPIMA<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Nekada je kilo lista vridilo ko kilo teletine. Danas priko granice more\u0161 prinit samo dvi kutije cigara ili 50 grama rizanoga duvana. Prije ti je u ko\u0161ulji bilo kilo, sad je 300 grama. Ko i \u0161truca kruva, sve je lak\u0161a \u2013 isti\u010de Mari\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kilogram hercegova\u010dkog rezanog duhana stoji 25 do 30 maraka. Dakle, od 100 do 120 kuna. U Splitu i triput vi\u0161e. Iz kila se napravi tisu\u0107u cigareta, odnosno 50 kutija ili pet \u0161teka. U Hrvatskoj je legalna kutija 25 ili 30 kuna, recimo. Pa je \u0161teka 250 ili 300, a njih pet platit \u0107ete 1250, odnosno 1500 kuna. Lova\u2026<\/p>\n\n\n\n \u2013 Moj je \u0107a\u0107a 1977. godine od duvana kupija traktor, prikolicu i sva oru\u0111a. To ti je bilo ko danas 25.000 eura. Zadnje godine kad je sadija, 1983. je bila, zaradija je 3000 maraka. Malo vi\u0161e od 1500 eura. Za istu koli\u010dinu\u2026 Najbolje se zara\u0111ivalo kad je vlada D\u017eemal Bijedi\u0107, krajen sedandesetih. On je na\u0161a neke Arape i sve se izvozilo njima. Vra\u0107ali se ljudi iz Njema\u010dke sadit \u2013 pri\u010da nam Tomo stare zgode i govori kako mu je \u0107a\u0107a duvan vozija i u tada\u0161nji Titograd.<\/p>\n\n\n\n Napate se ljudi goje\u0107i ga. Od sijanja u rasodu, do sadnje, za\u0161tite, branja. Svaka berba par listova, pa tako pet-\u0161est puta. Gledaj ho\u0107e li Bog dati ki\u0161u ili su\u0161u. Ni\u017ei ga na dugu iglu i konce od 2,5 do tri metra. Su\u0161i ga mjesec dana i gledaj da se ne stopi naleti li pljusak. Gledaj i da se ne presu\u0161i jer se izmrvi. Unesi ga pod krov na suho i prozra\u010dno. Pazi da ne pokupi vlagu i ne uplijesni se. Omek\u0161aj ga da se dade rezati. Nosi ga na vagu i moli Boga da je procjenitelj \u010destit jer ti mo\u017ee dat klasu A ili B, svaku od jedan do \u0161est. Lo\u0161ija klasa, lo\u0161ija i cijena. A1 je najbolja.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Jedno vrime posipalo se nekin “Furadanon”, da se za\u0161titi od bolesti. A to bojni otrov bija, bo\u017ee sa\u010duvaj. U granulama. Narod jamlja golim rukama i zasipa, obolila masa ljudi. Moga si otrovat \u0107uku il ma\u010dku, za dva minuta su gotovi! Zabranjen je vi\u0161e “Furadan”, jedino u Srbiji nije, koliko \u010dujen \u2013 spominje se Tomo.<\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/duhber-1821-3-scaled.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/duhber-1821-4-scaled.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/duhber-1821-5-scaled.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/duhber-1821-6-scaled.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/duhber-1821-7-scaled.jpg\")