Prosje\u010dne cijene po gradovima, koje objavljuje Federalno ministarstvo trgovine, a koje preuzima od Federalnog zavoda za statistiku, kako je navedeno, ne mogu koristiti za me\u0111usobnu usporedbu, niti na osnovu njih donositi zaklju\u010dak da je neki grad skuplji ili jeftiniji od drugog. Me\u0111utim, dok se po bh. kavanama raspreda o visokoj politici, o onome \u0161to je kazao Dodik, \u010covi\u0107, Izetbegovi\u0107 ili Kom\u0161i\u0107, litar ulja u pojedinim trgovinama stoji nevjerojatnih skoro \u010detiri marke, to\u010dnije 3,80 maraka, a \u2018obi\u010dan, mali \u010dovjek\u2019 ima sve izazovniju, \u017eivotu ra\u010dunicu \u2013 kako pre\u017eivjeti sa sve vi\u0161im cijenama uz ve\u0107inom prosje\u010dna i niska primanja, pi\u0161e Dnevni.ba.<\/p>\n\n\n\n
Cijene svakim danom sve vi\u0161e napreduju<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Prema posljednjoj analizi potro\u0161a\u010dkih cijena Federalnog zavoda za statistiku iz lipnja ove godine, u Federaciji BiH potro\u0161a\u010dke cijene su u prosjeku pove\u0107ane za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec.<\/p>\n\n\n\n Promatrano po odjeljcima Klasifikacije osobne potro\u0161nje prema namjeni, cijene su porasle u odjeljcima: Prijevoz za 1,3 posto, Odje\u0107a i obu\u0107a za 0,8 posto, Namje\u0161taj, ku\u0107anski ure\u0111aji i redovno odr\u017eavanje ku\u0107e za 0,7 posto, Restorani i hoteli za 0,2 posto i Zdravstvo i Rekreacija i kultura za po 0,1 posto.<\/p>\n\n\n\n Cijene su pale u odjeljcima: Hrana i bezalkoholna pi\u0107a za 0,2 posto i Alkoholna pi\u0107a i duhan, Komunikacije i Ostala dobra i usluge za po 0,1 posto.<\/p>\n\n\n\n U ostalim odjeljcima cijene se u prosjeku nisu mijenjale.<\/p>\n\n\n\n U lipnju 2021. u odnosu na lipanj 2020., cijene su pove\u0107ane za 1,8 posto (godi\u0161nja inflacija) i to je za sada najvi\u0161a inflacija ove godine.<\/p>\n\n\n\n Analiza od po\u010detka godine pokazuju: Potro\u0161a\u010dke cijene u svibnju ove godine su pale za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. No, u svibnju 2021. u odnosu na svibanj 2020., cijene su porasle za 1,7 posto. Tako\u0111er, i u travnju cijene su u prosjeku vi\u0161e za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, a travanj 2021., u odnosu na travanj 2020., skuplji je za jedan posto. U o\u017eujku ove godine cijene su vi\u0161e za 0,8 posto i velja\u010di za 0,5 posto,, a u sije\u010dnju za 0,3 posto.<\/p>\n\n\n\n MN: \u017divotari se<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Iako su vlade Federacije i Republike Srpske tijekom trajanja vanrednih, pandemijskih mjera donijele odluke o zabrani poskupljenja osnovnih \u017eivotnih namirnica i higijenskih potrep\u0161tina i vra\u0107anju cijena koje su vrijedile u o\u017eujku 2020., stalni prigovori dobavlja\u010da koji su se tu\u017eili na visoke nabavne cijene, uskoro su urodile plodom. Tako su obje entitetske vlade, donijele odluke o ograni\u010denju mar\u017ei, razlike izme\u0111u nabavne i prodajne cijene, \u010dime su prethodne odluke prestale vrijediti. Tim vi\u0161e, u RS-u su po\u010detkom lipnja ukinuli odluku o ograni\u010davanju mar\u017ei. Me\u0111utim, statistika je puno bolje zvu\u010di nego puko stanje \u2013 prema podatcima Agencije za statistiku BiH, prosje\u010dna pla\u0107a za svibanj iznosila je 981 marka, dok je sindikalna potro\u0161a\u010dka korpa koju je Savez samostalnih sindikata BiH izra\u010dunao za mjesec lipanj 2021., iznosi 2.042,34 maraka i za 21,72 marke je jeftinija od potro\u0161a\u010dke korpe za prethodni mjesec. Kako s jednom prosje\u010dnom pla\u0107om \u017eivi, primjerice, \u010detvero\u010dlana obitelj, suprug, supruga i dvoje djece, samo oni znaju.<\/p>\n\n\n\n Mo\u017eda najbolji pokazatelj o tome kako se \u017eivi u BiH govori podatak Federalnog zavoda MIO\/PIO od lipnja ove godine: \u010dak 425.256 umirovljenika (od njih ukupno 425.962) prima prosje\u010dnu mirovinu u iznosu od 429,16 maraka, s tim da najni\u017ea mirovina iznosi 382,18 maraka, zajam\u010dena 478,91 maraka, dok najvi\u0161a mirovina iznosi 2.174,48 maraka.<\/p>\n\n\n\n MN: Pandemija je \u2018kriva za sve\u2019?<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Federalni ministar trgovine Zlatan Vujanovi\u0107 ve\u0107 u o\u017eujku ove godine rekao je da je \u2018problem pove\u0107anja cijena prvenstveno posljedica vanjskog faktora i posljedica pandemije COVID 19\u2019.<\/p>\n\n\n\n \u2013 BiH nema dovoljno doma\u0107ih sirovina i ve\u0107inu svojih potreba za ovim proizvodima zadovoljava iz uvoza. Potpuno je razumljivo da je u znatno nepovoljnijem polo\u017eaju u odnosu na zemlje koja posjeduju vlastite sirovine i proizvodnju. Pa tako, uvoz ulja je uglavnom iz Ma\u0111arske i Srbije. U tom pogledu bitno je naglasiti da je sjeme uljarica (suncokreta, soje i uljane repice) burzanska roba, a aktuelna cijena uljarica na burzama se nalazi na vi\u0161egodi\u0161njem rekordno visokoj razini, a \u0161to se u potpunosti odrazilo na rast cijena jestivog ulja u BiH i u cijeloj regiji, odnosno u svijetu. Tako\u0111er i \u0161e\u0107er koji se uglavnom uvozi od po\u010detka ove godine skuplji je u nabavi za 40 KM po toni. P\u0161enica dolazi uglavnom iz Hrvatske, Srbije i Ma\u0111arske i krajem pro\u0161le godine cijena po toni je bila od 160 do 170 eura u ovisnosti od glutena\u017ee, a sada je oko 220 eura. Slijedom navedenog, o\u010dito je da je do\u0161lo do velikog pove\u0107anja uvoznih sirovina i samim tim i predmetnih gotovih proizvoda, rekao je Vujanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Ali poskupljenjima tu zasigurno nije kraj. I najve\u0107i proizvo\u0111a\u010di hrane na svijetu poput Nestle-a upozoravaju da bi cijene prehrambenih proizvoda mogle biti jo\u0161 vi\u0161e jer su tro\u0161kovi proizvodnje i transporta sve skuplji. Poru\u010dili su da \u0107e morati povisiti cijene zbog skupljih tro\u0161kova u drugoj polovici ove godine.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Inflacija prakti\u010dno ve\u0107 nekoliko godina nije postojala, a zatim se naglo pojavila. To nas je izravno pogodilo, izjavio je izvr\u0161ni direktor Nestlea Mark Schneider. Ali, on vjeruje da je inflacija prolazna. No, CNN ve\u0107 postavlja veliko pitanje je li nesta\u0161ica i poskupljenje resursa potrebnih za proizvodnju privremena ili je pandemija prouzro\u010dila dugoro\u010dni rast cijena, a \u0161to bi za posljedicu moglo imati novu eru inflacije.<\/p>\n\n\n\n O\u010dito je da mo\u017eda najte\u017ee tek dolazi, dok gra\u0111ani BiH, zemljom vrlo bogatih resursa za proizvodnju hrane, a koji pred skoro samouni\u0161tenjem, sa zebnjom \u010dekaju svaki sljede\u0107i mjesec. Istodobno, politi\u010dare koji odre\u0111uju njihovu sudbinu, i bez prevelikog rada mjese\u010dno ubiru i do 10 tisu\u0107a maraka pla\u0107a i svakojakih naknada, \u017eivot obi\u010dnog \u010dovjeka previ\u0161e ne zanima i u najvi\u0161oj krizi priskrbljuju im najvi\u0161e zabave. \u2018Kruha i igara\u2019, rekli bi neki, dok se drugi ne sla\u017eu \u2013 zaklju\u010davaju ku\u0107e i stanove, poljube prag i odlaze u svijet trbuhom za kruhom.<\/p>\n\n\n\n