{"id":17280,"date":"2021-08-07T19:12:28","date_gmt":"2021-08-07T19:12:28","guid":{"rendered":"https:\/\/test.otpor.media\/index.php\/2021\/08\/07\/https-otpor-media-haag-konacno-potvrdio-milosevic-i-ratni-lideri-srba-provodili-su-agresiju-na-hrvatsku-i-bih\/"},"modified":"2024-07-06T17:07:25","modified_gmt":"2024-07-06T17:07:25","slug":"https-otpor-media-haag-konacno-potvrdio-milosevic-i-ratni-lideri-srba-provodili-su-agresiju-na-hrvatsku-i-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/otpor.media\/?p=17280","title":{"rendered":"Haag kona\u010dno potvrdio: Milo\u0161evi\u0107 i ratni lideri Srba provodili su agresiju na Hrvatsku i BiH"},"content":{"rendered":"\n

Napokon se i to dogodilo<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Slobodan Milo\u0161evi\u0107 bio je dio udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata u BiH i Hrvatskoj. Ovo je su\u0161tina presude Me\u0111unarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Haagu protiv biv\u0161ih \u010delnika Slu\u017ebe dr\u017eavne bezbednosti (sigurnosti) Srbije Jovice Stani\u0161i\u0107a i Franka Simatovi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Njih su dvojica 30. lipnja ove godine osu\u0111eni na po 12 godina zatvora zbog ratnih zlo\u010dina u Bosanskom \u0160amcu, a oslobo\u0111eni za druge zlo\u010dine. Kako je tom prilikom objavljeno, Raspravno vije\u0107e nije utvrdilo da su Stani\u0161i\u0107 i Simatovi\u0107 sudjelovali u udru\u017eenom zlo\u010dina\u010dkom pothvatu \u010diji je cilj bio da se ve\u0107ina nesrpskog stanovni\u0161tva prisilno i trajno ukloni s odre\u0111enih podru\u010dja u BiH i Hrvatskoj. Vije\u0107e je, prema tada objavljenom sa\u017eetku presude, utvrdilo da su oni znali za udru\u017eeni zlo\u010dina\u010dki pothvat, ali je obja\u0161njeno da tu\u017eitelji nisu dokazali da su Simatovi\u0107 i Stani\u0161i\u0107, s ostalim sudionicima, dijelili tu zlo\u010dina\u010dku namjeru. Tako\u0111er, tada nije precizirano tko su bili sudionici udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata.<\/p>\n\n\n\n

Sada je i to poznato jer je u presudi koju je Mehanizam objavio u petak 6. kolovoza, a koja sadr\u017ei 296 stranica, poimence precizirano tko su bili \u010dlanovi udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata.<\/p>\n\n\n\n

Zajedni\u010dki cilj<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pretresno vije\u0107e zaklju\u010duje da je zajedni\u010dki “zlo\u010dina\u010dki cilj dijelilo vi\u0161e politi\u010dko, vojno i policijsko rukovodstvo u Srbiji, SAO Krajini, SAO Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu i Republici Srpskoj, s klju\u010dnim \u010dlanovima koji su varirali ovisno o podru\u010dju i vremenu izvr\u0161enja zlo\u010dina”.<\/p>\n\n\n\n

\u010clanovi udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata bili su, kako se navodi, Slobodan Milo\u0161evi\u0107, Radmilo Bogdanovi\u0107, Radovan Stoji\u010di\u0107 Bad\u017ea, Mihalj Kertes, Milan Marti\u0107, Milan Babi\u0107, Goran Had\u017ei\u0107, Radovan Karad\u017ei\u0107, Ratko Mladi\u0107, Mom\u010dilo Kraji\u0161nik, Biljana Plav\u0161i\u0107 i \u017deljko Ra\u017enatovi\u0107 Arkan, stoji u presudi pod to\u010dkom 380.<\/p>\n\n\n\n

“Izvan razumne sumnje je dokazano” da je barem “od kolovoza 1991. postojao zajedni\u010dki zlo\u010dina\u010dki cilj da se nasilno i trajno ukloni, \u010dinjenjem zlo\u010dina progona, ubojstava, deportacije i nehumanih djela (prisilno premje\u0161tanje), ve\u0107ina nesrba, uglavnom Hrvati, bosanski Muslimani i bosanski Hrvati, s velikih podru\u010dja Hrvatske i Bosne i Hercegovine”, navedeno je presudi Mehanizma.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, sada je Slobodan Milo\u0161evi\u0107 i slu\u017ebeno – zlo\u010dinac. Ne ka\u017ee se uzalud da je pravda spora, ali dosti\u017ena jer je proteklo dvadeset godina od Milo\u0161evi\u0107eva uhi\u0107enja i premje\u0161taja u Scheveningen te 15 godina od njegove smrti.<\/p>\n\n\n\n

Nikada osu\u0111en<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Naime, premda je 29. lipnja 2001. godine preba\u010den u Haag, biv\u0161i predsjednik Srbije i SR Jugoslavije nikada nije osu\u0111en za ratne zlo\u010dine za koje je bio optu\u017een. Prva optu\u017enica protiv njega podignuta je u svibnju 1999. godine zbog zlo\u010dina na Kosovu. U listopadu 2001. godine optu\u017een je za zlo\u010dine u Hrvatskoj, a prva optu\u017enica za zlo\u010dine u BiH podignuta je 22. studenog 2001. godine. Godinu poslije ta je optu\u017enica izmijenjena i ondje je navedeno da je Slobodan Milo\u0161evi\u0107 sudjelovao u udru\u017eenom zlo\u010dina\u010dkom pothvatu koji je nastao prije 1. kolovoza 1991., a trajao je najmanje do 31. prosinca 1995. Svrha tog pothvata bila je prisilno i trajno uklanjanje ve\u0107ine nesrba, prije svega bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, s velikih dijelova teritorija Republike Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n

Kao suizvr\u0161itelj udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata, Milo\u0161evi\u0107a se tako\u0111er teretilo za istrebljenje ili ubojstvo i prisilno premje\u0161tanje i deportaciju tisu\u0107a bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih civila nesrpske nacionalnosti. Optu\u017ebe protiv njega tako\u0111er uklju\u010duju brojna djela hotimi\u010dnog i bezobzirnog uni\u0161tavanja ku\u0107a, druge javne i privatne imovine bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, njihovih kulturnih i vjerskih ustanova, povijesnih spomenika i drugih svetih mjesta te oduzimanje i plja\u010dku imovine bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih civila nesrpske nacionalnosti, pi\u0161e na stranicama Me\u0111unarodnog tribunala u Haagu.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, su\u0111enje poticatelju ratova u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu nikada nije okon\u010dano jer je Milo\u0161evi\u0107 umro 11. o\u017eujka 2006. Iako je najodgovorniji za smrti oko 200.000 ljudi, nikada nije formalno osu\u0111en. Ba\u0161 je zato od povijesnog zna\u010denje da je Pretresno vije\u0107e u presudi Stani\u0161i\u0107u i Simatovi\u0107u utvrdilo postojanje udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata \u010diji je \u010dlan bio i Slobodan Milo\u0161evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Hrvoje Klasi\u0107:<\/span> ‘Presuda koja ne\u0107e promijeniti Srbiju’<\/strong><\/p>\n\n\n\n