Na milijardama eura vrijednim zalihama granita le\u017ei Hercegovina, a ocjenjuje sa da u BiH zalihe vrijede \u010dak 40 milijardi eura.<\/p>\n\n\n\n
Ali, to bogatsvo je neiskori\u0161teno, a slabo ili nikako je i prepoznata i va\u017enost obrazovanja mladih kamenorezaca i kamenoklesara jer, u ve\u0107ini, nemaju mogu\u0107nost za praksu, dok se i dalje \u010deka na reforme u obrazovanju.<\/p>\n\n\n\n
Ovo su samo procjena za granit. Istodobno, tek 15% se koristi doma\u0107eg kamena, dok se ostatak uvozi iz daleke Kine i svijeta.<\/p>\n\n\n\n
EU pomogla projekt \u2018Zvuk kamena\u2019<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Udru\u017eenje za poduzetni\u0161tvo i posao LiNK Mostar, s partnerima, prije nekoliko godine je implementiralo projekt \u2018Zvuk kamena \u2013 partnerstvo za zapo\u0161ljavanje u sektoru proizvodnje i prerade kamena\u2019, kao jedan u nizu projekata 19 uspostavljenih lokalnih partnerstava diljem BiH.<\/p>\n\n\n\n Partneri su bili Op\u0107ina Grude, SSS Posu\u0161je, Zavod za zapo\u0161ljavanje \u017dZH, VMS d.o.o. Posu\u0161je, KROR d.o.o. Posu\u0161je, Plava vje\u010dnost d.o.o Posu\u0161je i Udru\u017eenje gra\u0111ana Zvuk kamena Posu\u0161je.<\/p>\n\n\n\n Ovo lokalno partnerstvo za zapo\u0161ljavanje bilo je jedno od 19 uspostavljenih u BiH, u okviru projekta \u201dPodr\u0161ka lokalnim partnerstvima za zapo\u0161ljavanje u Bosni i Hercegovini\u201d, kojeg je financirala Europska unija s 4 milijuna eura, a provodila Me\u0111unarodna organizacija rada (ILO).<\/p>\n\n\n\n Cilj projekta bio je doprinijeti razvoju tr\u017ei\u0161ta rada u sektoru kamena na podru\u010dju \u017dupanije Zapadno-hercegova\u010dke kao i stvaranju preduvjeta za rje\u0161avanje neusugla\u0161enosti ponude i potra\u017enje na tr\u017ei\u0161tu rada u sektoru kamena u ovom podru\u010dju, te stalnom pove\u0107anju broja mladih za obuku i prekvalifikaciju s ciljem zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n\n\n\n Ovaj uspje\u0161an projekt pokazao je vi\u0161e nego zabrinjavaju\u0107e stanje na terenu \u2013 nevjerojatne mogu\u0107nosti za razvoj gospodarstva kao i nevjerojatan deficit mladih zanatlija u obradi kamena, ali i neprepoznavanje ovog problema od nadle\u017enih insitucija.<\/p>\n\n\n\n Da postoji zna\u010dajna zainteresiranost, a prema rije\u010dima Tomislava Maji\u0107a, predsjednika Udru\u017eenja za poduzetni\u0161tvo i posao LiNK Mostar, pokazalo je \u010dak 49 polaznika koje je zavr\u0161ilo dva ciklusa tromjese\u010dnog te\u010daja.<\/p>\n\n\n\n -Prepoznata je ideja da je kamen kao resurs nedovoljno iskori\u0161ten i da ima itekakvu budu\u0107nost. U BiH nema \u0161kole za kamenare, jedina u blizini je na Bra\u010du u susjednoj Hrvatskoj, a \u0161kolovanje sa svim ostalih tro\u0161kovima nije ispod tisu\u0107u eura mjese\u010dno. U suradnji sa Srednjom strukovnom \u0161kolom u Posu\u0161ju, koja ima fantasti\u010dne predava\u010de na ovom polju, iza\u0161li smo s modelom obuke u trajanju od tri mjeseca i 49 polaznika pro\u0161lo je kroz dva ciklusa tijekom tri mjeseca, ka\u017ee predsjednik Udru\u017eenja Link za Dnevni list.<\/p>\n\n\n\n Doma\u0107i kamen upotrebljava se samo 15%<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, kako ka\u017ee, vi\u0161e od 60% polaznika uskoro je oti\u0161lo na rad u Dubrovnik po pozivu Dru\u0161tva prijatelja dubrova\u010dke starine za poslove restauracije i obnove Dubrova\u010dkih i zidina u Stonu, dok je devet polaznika ostalo na radu kod doma\u0107ih kamenara, a ostali iselili na rad u zemlje zapadne Europe.<\/p>\n\n\n\n -Pomogli smo i formiranju Klastera kamenara u Jablanici koja ima i zna\u010dajan udio na ovom gospodarskom polju, kao i u svim ve\u0107im mjestima u BiH. I svima nedostaje radne snage. Me\u0111utim, sredstva su bila ograni\u010dena, a institucije, kao i ministarstva obrazovanja nisu previ\u0161e prepoznali potrebu za ovim kadrom, unato\u010d \u010dinjenici da se radi o deficitarnom zanimanju. Samo da podsjetim, prema istra\u017eivanju Klastera kamenara Jablanice, u hercegova\u010dkom dijelu postoji ogromno bogatstvo samo granita, oko 20 milijardi eura vrijedno, dok se u BiH zalihe procjenjuju na vi\u0161e od 40 milijardi, a istodobno svega 15 posto se upotrebljava doma\u0107eg kamena dok se ostatak izvozi iz Kine i ostalih dijelova svijeta, isti\u010de Maji\u0107.<\/p>\n\n\n\n On zaklju\u010duje da ovo zahtjeva sustavan pristup kao i stalno ulaganje u ljudske resurse, ali i bolji pristup institucija pri izdavanju koncesija za eksploataciju.<\/p>\n\n\n\n