Kosti tinejd\u017eerice, pripadnice plemena lovaca skuplja\u010da, koja je umrla prije vi\u0161e od 7000 godina na indonezijskom otoku Sulawesiju, otkrivaju pri\u010du o dosad nepoznatoj skupini ljudi. Prema novom istra\u017eivanju, ova posebna ljudska vrsta dosad nije prona\u0111ena nigdje drugdje u svijetu. Studija je objavljena u srijedu u \u010dasopisu Nature, a prenosi je CNN.<\/p>\n\n\n\n
“Otkrili smo prvu drevnu ljudsku DNA u oto\u010dnoj regiji izme\u0111u Azije i Australije, poznatu kao Wallacea, \u0161to nam je omogu\u0107ilo novi uvid u genetsku raznolikost i povijest populacije ranih modernih ljudi u ovom slabo poznatom dijelu svijeta”, ka\u017ee koautor studije Adam Brumm, profesor arheologije na Istra\u017eiva\u010dkom centru za ljudsku evoluciju australskog Sveu\u010dili\u0161ta Griffith.<\/p>\n\n\n\n
Prvi moderni ljudi koristili su otoke Wallacee, uglavnom indonezijske otoke koji uklju\u010duju Sulawesi, Lombok i Flores, dok su prelazili iz Euroazije na australski kontinent prije vi\u0161e od 50.000 godina, vjeruju istra\u017eiva\u010di. To\u010dna ruta ili na\u010din na koji su se kretali ovim prijelazom, me\u0111utim, nije poznat.<\/p>\n\n\n\n
“Mora da su to \u010dinili koriste\u0107i relativno sofisticirana plovila jer nije bilo kopnenih mostova izme\u0111u otoka, \u010dak ni za vrijeme glacijalnih vrhova posljednjeg ledenog doba, kada je globalna razina mora bila do 140 metara ni\u017ea nego danas”, rekao je Brumm.<\/p>\n\n\n\n
\u017divjeli prije 47.000 godina<\/span><\/strong> Toaleanci je naziv koji su arheolozi dali toj prili\u010dno zagonetnoj kulturi prapovijesnih lovaca i sakuplja\u010da, koji su \u017eivjeli u \u0161umovitim ravnicama i planinama na jugu Sulawesija od prije otprilike 8000 godina do otprilike petog stolje\u0107a poslije Krista. Imali su vrlo osebujan kameni alat, uklju\u010duju\u0107i male, fino izra\u0111ene vrhove strijela poznate kao Marosovi vrhovi, koji se ne nalaze nigdje drugdje na otoku ili u \u0161iroj Indoneziji”, objasnio je Brumm za CNN.<\/p>\n\n\n\n Mlada lovkinja skuplja\u010dica prvi je uglavnom kompletan i dobro o\u010duvan kostur povezan s Toaleanskom kulturom, isti\u010de Brumm. Vode\u0107a autorica studije Selina Carlhoff uspjela je izdvojiti DNA iz klinaste kosti unutar lubanje.<\/p>\n\n\n\n “To je bio veliki izazov jer su ostaci prili\u010dno uni\u0161teni tropskom klimom”, rekla je Carlhoff, tako\u0111er doktorandica na Institutu Maxa Plancka za znanost o ljudskoj povijesti u Jeni u Njema\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n Posao na preuzimanju genetskih podataka vrijedan je truda. DNA mlade \u017eene pokazala je da je potekla od prvog vala modernih ljudi koji su u Wallaceu do\u0161li prije 50.000 godina. To je bio dio po\u010detne kolonizacije Velike Australije ili kombinirane kopnene mase ledenog doba Australije i Nove Gvineje. To su preci dana\u0161njih autohtonih Australaca i Papuanaca, rekao je Brumm.<\/p>\n\n\n\n Nepoznati drevni ljudi<\/span><\/strong> “Ranije se smatralo da su ljudi s azijskim genima prvi put do\u0161li u Wallaceu prije otprilike 3500 godina, kada su farmeri koji su govorili austronezijski iz neolitskog Tajvana preko Filipina stigli do Indonezije. To sugerira da je u ovoj regiji mogla postojati posebna skupina modernih ljudi o kojoj dosad nismo imali pojma jer su arheolo\u0161ka nalazi\u0161ta u Wallacei vrlo rijetka, a drevni skeletni ostaci jo\u0161 rje\u0111i”, ka\u017ee Brumm.<\/p>\n\n\n\n Potomci ove loze vi\u0161e ne postoje. Njezin genom uklju\u010divao je i trag zagonetne i izumrle skupine ljudi – denisovaca. Nekoliko fosila koji ukazuju na to da su ti rani ljudi ikada postojali uglavnom su prona\u0111eni u Sibiru i Tibetu.<\/p>\n\n\n\n “\u010cinjenica da se njihovi geni nalaze kod lovaca skuplja\u010da u Leang Panningeu podupire na\u0161u raniju hipotezu da su denisovci zauzimali daleko ve\u0107e geografsko podru\u010dje nego \u0161to se prije mislilo”, rekao je koautor studije Johannes Krause, profesor arheogenetike na Institutu Maxa Plancka za evolucijsku antropologiju u Leipzigu u Njema\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n No, kad su njezinu DNA usporedili s onom drugih lovaca skuplja\u010da koji su u isto vrijeme \u017eivjeli zapadno od Wallacee, njihova DNA nije sadr\u017eavala nikakve tragove denisova\u010dke DNA.<\/p>\n\n\n\n “Geografska rasprostranjenost denisovaca i modernog \u010dovjeka mo\u017eda se preklapala u regiji Wallacee. To bi moglo biti klju\u010dno mjesto na kojem su se denisovci i preci autohtonih Australaca i Papuanaca kri\u017eali”, rekao je koautor studije Cosimo Posth, profesor Senckenbergova centra za ljudsku evoluciju i paleookoli\u0161 u Frankfurtu u Njema\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eiva\u010di ne znaju \u0161to se dogodilo s Toaleanskom kulturom, a ovo otkri\u0107e dio je zagonetke i poku\u0161aja razumijevanja genetske povijesti drevnih ljudi u jugoisto\u010dnoj Aziji. Brumm se nada da \u0107e se prona\u0107i jo\u0161 starija DNA iz Toaleanske kulture kako bi se otkrila njezina raznolikost i njezina \u0161ira pri\u010da o precima.<\/p>\n\n\n\n
“Alati i pe\u0107inske slike sugeriraju da su ljudi \u017eivjeli na ovim otocima prije 47.000 godina, ali fosilni zapisi su rijetki i drevna DNA se br\u017ee razgra\u0111uje u tropskoj klimi. Me\u0111utim, istra\u017eiva\u010di su 2015. godine otkrili kostur \u017eene u dobi od 17 do 18 godina u pe\u0107ini na Sulawesiju. Njezini su ostaci pokopani prije 7200 godina. Bila je dio Toaleanske kulture, otkrivene samo u jugozapadnom podru\u010dju Sulawesija. Pe\u0107ina je dio arheolo\u0161kog nalazi\u0161ta zvanog Leang Panninge.<\/p>\n\n\n\n
Ispostavilo se da je najstariji genom prona\u0111en na otocima Wallacee otkrio jo\u0161 ne\u0161to – dotad nepoznate drevne ljude. Ona tako\u0111er dijeli podrijetlo sa zasebnom skupinom iz Azije koja je vjerojatno stigla nakon kolonizacije Velike Australije jer moderni autohtoni Australci i Papuanci ne dijele porijeklo s ovom skupinom, isti\u010de Brumm.<\/p>\n\n\n\n