Utjecaji klimatskih promjena s visokim temperaturama, ja\u010dim uraganima, poja\u010danim poplavama te duljom i \u017ee\u0161\u0107om sezonom po\u017eara postaju na\u0161a stvarnost.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici upozoravaju da \u0107e zanemarivanje klimatskih promjena donijeti \u201cneizrecivu patnju\u201d \u010dovje\u010danstvu. No, ako \u0107e se stvari pogor\u0161ati, mogu li klimatske promjene uzrokovati izumiranje ljudi?<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici predvi\u0111aju niz razornih scenarija ako se klimatske promjene ne dr\u017ee pod kontrolom, ali ako uzmemo u obzir samo izravne utjecaje, postoje dobre vijesti; malo je vjerojatno da \u0107e uzrokovati na\u0161e izumiranje.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, mogu\u0107e je da \u0107e klimatske promjene i dalje ugroziti \u017eivote stotina milijuna ljudi, primjerice dovesti do nesta\u0161ice hrane i vode, \u0161to ima potencijal potaknuti dru\u0161tveni kolaps i postaviti pozornicu za globalne sukobe diljem svijeta, otkriva istra\u017eivanje.<\/p>\n\n\n\n
Prema znanstvenicima, globalno pove\u0107anje temperature od 5,4 stupnja Fahrenheita (3 stupnja Celzijusa) ili vi\u0161e moglo bi dovesti do uru\u0161avanja na\u0161e dru\u0161tvene infrastrukture i masovnih nemira i sukoba, \u0161to bi pak moglo dovesti do budu\u0107nosti koja nalikuje nekim holivudskim distopijskim filmovima.<\/p>\n\n\n\n
Jedan od na\u010dina na koji bi klimatske promjene mogle izazvati dru\u0161tveni kolaps je stvaranje nesigurnosti u opskrbi hranom. Zagrijavanje planeta ima niz negativnih utjecaja na proizvodnju hrane, uklju\u010duju\u0107i pove\u0107anje deficita vode i time smanjenje \u017eetve.<\/p>\n\n\n\n
Svi veliki doga\u0111aji masovnog izumiranja u povijesti Zemlje uklju\u010divali su neku vrstu klimatskih promjena. Ti doga\u0111aji uklju\u010duju hla\u0111enje tijekom ordovicijsko -silurskog izumiranja prije otprilike 440 milijuna godina koje je izbrisalo 85% vrsta, te zagrijavanje tijekom trijasa \u2013 jursko izumiranje prije oko 200 milijuna godina.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici ne znaju za\u0161to su neandertalci izumrli prije otprilike 40.000 godina, no \u010dini se da su klimatske fluktuacije razdvojile njihovu populaciju na manje, fragmentirane skupine, a ozbiljne promjene temperature utjecale su na biljke i \u017eivotinje na koje su se oslanjali u hrani.<\/p>\n\n\n\n
Danas \u017eivimo u globalnoj, me\u0111usobno povezanoj civilizaciji, ali postoji razlog da vjerujemo da bi na\u0161a vrsta mogla pre\u017eivjeti svoj kolaps. Studija objavljena 21. srpnja u \u010dasopisu Sustainability identificirala je zemlje koje \u0107e najvjerojatnije pre\u017eivjeti globalni dru\u0161tveni kolaps i zadr\u017eati svoj slo\u017eeni na\u010din \u017eivota. Pet oto\u010dkih zemalja, uklju\u010duju\u0107i Novi Zeland i Irsku, odabrano je jer bi mogle ostati nastanjive kroz poljoprivredu, zahvaljuju\u0107i relativno hladnim temperaturama, niskim vremenskim promjenama i drugim faktorima koji ih \u010dine otpornijima na klimatske promjene.<\/p>\n\n\n\n
Iako izbjegavanje potpunog izumiranja ne zvu\u010di previ\u0161e optimisti\u010dno, ima razloga za nadu. Stru\u010dnjaci ka\u017eu da nije kasno za izbjegavanje najgorih scenarija sa zna\u010dajnim smanjenjem emisije stakleni\u010dkih plinova.<\/p>\n\n\n\n