Zemlje Europske unije dodatno za\u0161ti\u0107uju svoje granice, a ve\u0107ina njih \u010dak postavlja bodljikavu \u017eicu kako bi se sprije\u010dio mogu\u0107i migrantski val iz Afganistana, pi\u0161e Dnevni.ba.<\/p>\n\n\n\n
Niti EU ne \u017eeli migrante, a europska administracija isti\u010de kako im \u017eeli humanitarno pomo\u0107i, ali daleko od svojih granica i u boravku u tre\u0107im zemljama. Prema posljednjim, dostupnim podacima Europske komisije od mjeseca svibnja, broj tra\u017eitelja azila iz Afganistana u posljednjih nekoliko mjeseci se pove\u0107ao za tre\u0107inu u odnosu na prethodnu godinu.<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107i da je ve\u0107 tada bilo jasno da \u0107e SAD povu\u0107i svoje trupe iz Afganistana, poja\u010dao se izbjegli\u010dki val iz Afganistana, a ve\u0107 u svibnju bilo je oko 4. 600 tra\u017eitelja azila. Neki stru\u010dnjaci iz polja sigurnosti isti\u010du kako je pola milijuna Afganistanaca \u201cu pokretu\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Migrantski pritisak osjetio se i u BiH, koja ve\u0107 uvrije\u017eena balkanska ruta i tako\u0111er poduzima sna\u017ene mjere kako bi sprije\u010dila ulazak migranata u BiH. Prema podatcima iz Grani\u010dne policije BiH, od po\u010detka godine Grani\u010dna policija odvratila je vi\u0161e od 4.100 osoba od poku\u0161aja nezakonitog prijelaza dr\u017eavne granice, a me\u0111u njima je najvi\u0161e bilo dr\u017eavljana Pakistana, Afganistana, Banglade\u0161a, Maroka i dr.<\/p>\n\n\n\n
-Skoro svi ljudski i materijalno-tehni\u010dki kapaciteti GPBiH, od po\u010detka migrantske krize, raspore\u0111eni na isto\u010dni dio dr\u017eavne granice gdje je i najve\u0107i pritisak, ka\u017ee za Dnevni list glasnogovornica Grani\u010dne policije (GP) BiH Franka Vican.<\/p>\n\n\n\n
Najve\u0107i pritisak na granici sa Srbijom<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n -Od po\u010detka migrantske krize u BiH, najve\u0107i pritisak je na podru\u010dju djelovanja postrojbi Grani\u010dne policije BiH na granici prema Republici Srbiji, posebno na podru\u010dju djelovanja postrojbi grani\u010dne policije Zvornik i Vi\u0161egrad. Prema do sada zabilje\u017eenim slu\u010dajevima, migranti su nezakonito poku\u0161avali prije\u0107i dr\u017eavnu granicu samostalno ili uz pomo\u0107 krijum\u010dara i organiziranih kriminalnih skupina za krijum\u010darenje migranata, ka\u017ee glasnogovornica Vican.<\/p>\n\n\n\n Ona poja\u0161njava kako se migranti obi\u010dno kre\u0107u u manjim skupinama te sporednim putnim komunikacijama nezakonito poku\u0161avaju u\u0107i u BiH slobodnim pje\u0161a\u010dkim kretanjem preko dr\u017eavne granice, naj\u010de\u0161\u0107e neposredno uz grani\u010dne prijelaze i zaobilaze\u0107i iste, prebacivanjem plovilima ili gaze\u0107i preko rijeke Drine, skrivanjem u tovarnom prostoru teretnih vozila te na druge na\u010dine.<\/p>\n\n\n\n Ona posebno isti\u010de kako migranti imaju dobro uvezanu komunikaciju s drugim migrantima, razmjenjuju\u0107i iskustva i informacije, s ciljem odabira podobnih putnih komunikacija i smjerova kretanja, odnosno najlak\u0161e rute kroz zemlje tranzita do zemalja EU-a.<\/p>\n\n\n\n -GP BiH, od samog po\u010detka migrantske krize, poduzima poja\u010dane mjere nadzora dr\u017eavne granice s ciljem sprje\u010davanja nezakonitih prelazaka i ula\u017ee maksimalne napore kako bi se \u0161to u\u010dinkovitije za\u0161titila dr\u017eavna granica. Ove mjere obuhva\u0107aju, izme\u0111u ostaloga, izvanredno anga\u017eiranje ljudstva, preraspore\u0111ivanje ljudstva i tehni\u010dkih kapaciteta, anga\u017eiranje policijskih slu\u017ebenika drugih policijskih agencija u BiH kao ispomo\u0107 Grani\u010dnoj policiji BiH te su skoro svi ljudski i materijalno-tehni\u010dki kapaciteti GPBiH, od po\u010detka migrantske krize, raspore\u0111eni na isto\u010dni dio dr\u017eavne granice, isti\u010du iz GP BiH.<\/p>\n\n\n\n Migranti kao oru\u017eje u \u201chibridnom ratovanju\u201d<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n No, ve\u0107 odavno se isti\u010de kako se migranti koriste za \u201chibridno ratovanje\u201d i slabljenje te izazivanje kaosa u tranzicijskim zemljama, ali i zemljama kona\u010dnim odrednicama migranata.<\/p>\n\n\n\n Podsjetimo da je prije nekoliko dana poljski predsjednik Andrzej Duda proglasio izvanredno stanje u dijelovima dvije regije koje grani\u010de s Bjelorusijom, a \u0161to je odgovor na veliki priljev migranata iz susjedne Bjelorusije.<\/p>\n\n\n\n Kako izvje\u0161\u0107uju agencije, EU optu\u017euje bjeloruskog predsjednika Aleksandra Luka\u0161enka da koristi migrante iz zemalja poput Iraka i Afganistana za \u201chibridno ratovanje\u201d kako bi pritisnuo Uniju na odustanak od sankcija nametnutih Minsku, dok Poljska poku\u0161ava u\u010dvrstitit svoju granicu izgradnjom \u017eice i raspore\u0111ivanjem dodatnih postrojbi.<\/p>\n\n\n\n -Situacija na granici s Bjelorusijom te\u0161ka je i opasna, kazao je predsjednikov glasnogovornik Blazej Spychalski na konferenciji za novinare.<\/p>\n\n\n\n -Danas mi kao Poljska, po\u0161to smo odgovorni za vlastite granice, ali i za granice Europske unije, moramo poduzeti mjere kako bismo osigurali sigurnost Poljske i EU-a, dodao je.<\/p>\n\n\n\n Poljska grani\u010dna garda objavila je u srijedu da je zabilje\u017eila 3.500 poku\u0161aja ilegalnog prelaska granice samo u kolovozu, od kojih je 2.500 uspjela sprije\u010diti.<\/p>\n\n\n\n EU \u017eeli pomo\u0107i izbjeglicama, ali ih ne \u017eeli u svojim zemljama<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, za razliku od, sada ve\u0107 katastrofalne migrantske krize iz 2015. godine, kada je Europa, a nakon poziva njema\u010dke kancelarke Angele Merkel, bila preplavljena kolonama migranata prvenstveno iz Sirije, nakon \u010dega je u mnogim zemljama prouzro\u010dena migrantska kriza, a neke poput BiH postale migrantski \u2018hot-spot\u2019, europska vrata sada su \u010dvrsto zatvorena.<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o mogu\u0107im izbjeglicama, koje se ne ubraja u podatke o lokalnim zaposlenicima, EU \u0107e vjerojatno biti manje velikodu\u0161na, pi\u0161e i Deutsche Welle. EU se ne \u017eeli obvezati na to koliko ljudi, kojima je potrebna za\u0161tita, mo\u017ee legalno i sigurno biti preba\u010deno u Europu izravno iz izbjegli\u010dkih kampova u Pakistanu ili Iranu u takozvanom programu \u201cpreseljenja\u201d. Za to je jo\u0161 prerano, rekla je povjerenica EU-a Ylva Johannson, odgovorna za pitanja migracija.<\/p>\n\n\n\n U rujnu Johannson \u017eeli organizirati \u201eResettlement-Forum\u201d zajedno s SAD-om, Kanadom, Velikom Britanijom i drugim zemljama, na kojem bi se trebalo razgovarati o konkretnim ponudama.<\/p>\n\n\n\n U zajedni\u010dkom priop\u0107enju ministri unutarnjih poslova EU-a su se zalo\u017eili za to da afganistanske izbjeglice ostanu u regiji \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e i istodobno za za\u0161titu vanjskih granica EU-a.<\/p>\n\n\n\n -Godina 2015., kada je milijun sirijskih tra\u017eitelja azila stiglo u Europu, ne bi se trebala ponoviti, bila je re\u010denica koja se stalno mogla \u010duti u Bruxellesu, prenosi DW.<\/p>\n\n\n\n -Prethodnih godina nije bilo dovoljno pomo\u0107i susjednim zemljama u Siriji i financiranju tamo\u0161njih izbjegli\u010dkih kampova. Ovo se ovaj put ne bi smjelo ponoviti. Humanitarnu krizu moramo izbje\u0107i ako \u017eelimo izbje\u0107i migracijsku krizu, rekla je povjerenica EU-a za migracije Ylva Johannson.<\/p>\n\n\n\n Pola milijuna Afganistanaca \u201cu pokretu\u201d<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Zoran Ni\u010deno, pomo\u0107nik glavnog ravnatelja policije i na\u010delnik Uprave za granicu MUP-a susjedne Republike Hrvatske, u HTV-ovoj emisiji \u2018Otvoreno\u2019, govorio je na pitanje kako se EU priprema za potencijalni migrantski val iz Afganistana.<\/p>\n\n\n\n -Poruke su jasne, sve su se zemlje \u010dlanice slo\u017eile da ne\u0107e dozvoliti nekontrolirano kretanje migranata i da \u0107e zajedni\u010dki \u0161tititi vanjske granice. Potpuno je razli\u010dita situacija od 2015. godine. Hrvatska ima oja\u010dani sustav grani\u010dne policije, od kadrovskog osposobljavanja do ulaganja od 250 tisu\u0107a eura u tehniku koja se rasporedila na granici. Hrvatska je danas jaki \u010dimbenik u za\u0161titi vanjske granice EU i ju\u010der su se poslale optimisti\u010dne poruke o skorom \u010dlanstvu Hrvatske u Schengenu. Hrvatska je spremna preuzeti svoj dio odgovornosti, naglasio je. Dodao je kako je oko 580 tisu\u0107a Afganistanaca \u2018u pokretu\u2019, a kao novi ulaz u EU sve se vi\u0161e koristi Bjelorusija, kazao je on.<\/p>\n\n\n\n -Pove\u0107an je broj tra\u017eitelja azila osoba koje tvrde da su iz Afganistana. Me\u0111utim, to su ljudi bez dokumenata koji su ve\u0107 neko vrijeme u pokretu. Tako smo i 2015. imali trend da svi tvrde da su Sirijci. Zato je val i zaustavljen, kazao je Ni\u010deno.<\/p>\n\n\n\n \u2018Licemjerna Europa\u2019<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikoti\u0107 u lipnju ove godine rekao je da je zajedni\u010dkim anga\u017emanom i kvalitetnom suradnjom napravljen ozbiljan pomak u upravljanju migracijskim procesom, te da je u BiH u posljednjih nekoliko mjeseci broj migranata isti kao 2017. godine.<\/p>\n\n\n\n -U proteklom periodu uvedena su nova tehni\u010dka sredstva, organizacijski modeli, integrirane su sve razine vlasti, ali i ostvareni novi aspekti me\u0111unarodne suradnje sa zemljama iz kojih migranti dolaze, naglasio je Cikoti\u0107.<\/p>\n\n\n\n No, dok iz EU isti\u010du kako \u017eele pomo\u0107i izbjeglicama, ali u kampovima tre\u0107ih zemalja i ne \u017eele u svojoj zemlji, izbjeglicama BiH slu\u017ei samo kao tranzicijska zemlja jer oni \u2013 \u017eele u EU.<\/p>\n\n\n\n Za sada se u migrantskim kampovima u BiH, prvenstveno u Unsko-sanskoj i Sarajevskoj \u017eupaniji, nalazi oko 4.500 migranata, ali njihov to\u010dan broj se ne zna jer mnogi nisu smje\u0161teni u kampove i koriste sve na\u010dine kako bi se domogli zemalja EU-a.<\/p>\n\n\n\n Prema podacima koje je objavio IOM u BiH, od ukupno 1.927 migranata identificiranih u BiH u periodu od 17. o\u017eujka 2021. do 19. travnja, njih 1.754 je izjavilo da nisu smje\u0161teni ni u jednom prihvatnom centru u zemlji. Stoga, prema gruboj ra\u010dunici, u BiH oko 6.500 migranata.<\/p>\n\n\n\n Ali, i tu su stvari malo kompliciranije. Ylva Johansson, komesarka za unutarnje poslove EU tijekom nedavnog posjeta BiH kazala je kako iz EU-a ve\u0107 tre\u0107u godinu dolaze milijuni eura pomo\u0107i za zbrinjavanje ljudi u pokretu, a tra\u017eila je da se i u RS odobri formiranje kampova, a \u0161to u RS-u ne \u017eele \u2013 za podsjetiti je da u FBiH postoji \u0161est migrantskih centara za prihvat migranata, a u RS-u nijedan.<\/p>\n\n\n\n Ona smatra da je \u201cpotrebno da svi u BiH podnesu svoj dio tereta kada su u pitanju migracije\u201d. Me\u0111utim, migrantske kampove na tlu EU-a ne namjeravaju graditi, a istodobno BiH, koja zbrinjava migrante u kampovima, pod stalnom je salvom kritika, \u0161to mnogi smatraju licemjernim.<\/p>\n\n\n\n S druge strane, BiH je uzela novac od EU-a za zbrinjavanje migranata. EU je od 2018. godine osigurala ukupno 89 milijuna eura pomo\u0107i BiH za upravljanje migracijama, od \u010dega je 13,8 milijuna eura izdvojeno za humanitarnu pomo\u0107.<\/p>\n\n\n\n Za IOM ili putem IOM-a od lipnja 2018. godine EU je dozna\u010dila vi\u0161e od 76 milijuna eura. Do prosinca 2020. godine potro\u0161eno je vi\u0161e od 51,5 milijuna eura, a 25,2 milijuna eura je na raspolaganju do srpnja 2021. godine. Pitanje je tko raspola\u017ee tim novcem i ima li BiH onda pravo negodovati zbog migranata ako su njeni politi\u010dari prihvatili novac za njihovo zbrinjavanje?<\/p>\n\n\n\n Europa postavlja bodljikavu \u017eicu<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Prema istra\u017eivanju koje je provela njema\u010dka novinska agencija DPA, vi\u0161e od polovice dr\u017eava \u010dlanica do sada je podignulo fizi\u010dke barijere na granicama kako bi osigurale svoj teritorij.<\/p>\n\n\n\n Poljska na granici s Bjelorusijom gradi ogradu dugu 190 kilometara, a ve\u0107 130 kilometara za\u0161ti\u0107eno je bodljikavom \u017eicom. I Ma\u0111arska je ve\u0107 u rujnu 2015. godine podigla ogradu s jako o\u0161trom bodljikavom \u017eicom i to du\u017e cijele granice sa Srbijom, dok je sa hrvatskom granicom ne\u0161to jeftinija verzija bodljikave \u017eice. Migranti se prate i dronovima i termografskim kamerama, u \u0161to je ulo\u017eeno skoro 1,5 milijardi eura.<\/p>\n\n\n\n I Austrija je sagradila ogradu dugu 4,4 kilometra na granici sa Slovenijom 2015.godine, a Slovenija je skoro polovicu granice od 500 kilometara s Hrvatskom pokrila bodljikavom \u017eicom jer Hrvatska jo\u0161 nije u Schengeni i na balkanskoj je migrantskoj ruti prema srednjoj Europi.<\/p>\n\n\n\n Poseban pritisak je na Gr\u010dkoj koja nastoji sprije\u010diti migrante prijelazu vanjske granicu EU-a s Turskom du\u017e rijeke Marice, podigav\u0161i 27 kilometara ograda na plitkim dijelovima, uz 11 kilometara postoje\u0107ih barijera. Ograde nadgledaju termografske kamere, dronovi i Frontexov aerostat. Bodljikava \u017eica postavljena je i na grani\u010dnom trokutu izme\u0111u Bugarske i Turske kako bi se sprije\u010dilo krijum\u010darenje ljudi, a podignuta je i 34 kilometara duga ograda du\u017e granice sa Sjevernom Makedonijom. Ogradu s bodljikavom \u017eicom postavio je i Cipar kroz podijeljeni glavni grad Nikoziju. Trebala bi sprije\u010diti dolazak migranata u EU iz Turske preko samozvane Turske Republike Sjeverni Cipar.<\/p>\n\n\n\n Bugarska je od 2017. du\u017e cijele granice s Turskom duge 259 kilometara podignula ogradu s bodljikavom \u017eicom i termografskim kamerama. Zbog krize u Afganistanu, vlada je zapovjedila vojsci da poma\u017ee u kontroli granica. I Litva ima problema s bjeloruskim \u201chibridnim ratovanjem migrantima\u201d i gradi ogradu du\u017e granice s Bjelorusijom dugom 508 kilometara kako bi sprije\u010dio ilegalne prelaske po\u0161to Minsk dopu\u0161ta sve ve\u0107em broju ljudi prijelaz u EU kao odgovor na europske sankcije. Ograda \u0107e biti zavr\u0161ena 2022.<\/p>\n\n\n\n Barijere ve\u0107 postoje du\u017e granice s ruskom enklavom Kalinjingradom, koje su podignute u trenutku ja\u010danja napetosti s Rusijom 2017. Isti problem ima i Latvija koja je tako\u0111er pod pritiskom da za\u0161titi svoje granice od migranata koji dolaze preko Bjelorusije pa je rasporedila bodljikavu \u017eicu du\u017e 37 kilometara granice izme\u0111u dviju zemalja. Latvija tako\u0111er gradi ograde du\u017e ruske granice premda jo\u0161 nisu zavr\u0161ene.<\/p>\n\n\n\n Dok se mnogi zgra\u017eavaju i u nevjerici su nad zbivanjima u suvremenom vremenu, vremenu kada bi se granice trebale sve vi\u0161e trebale otvarati, dr\u017eave su prisiljene dodatno se osiguravati i stvarati barijere u kretanju.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u njima je i Estonija koja gradi 115 kilometara dugu ogradu du\u017e granice s Rusijom, a radovi bi trebali biti zavr\u0161eni do 2026. godine, a ve\u0107 2015. Norve\u0161ka je podigla ograde na granici s Rusijom nakon \u0161to su 2015. brojni migranti u\u0161li u zemlju \u2013 biciklom.<\/p>\n\n\n\n Britanska vlada ulo\u017eila je milijune u izgradnju zidova i ograda kod francuskog lu\u010dkog grada Calaisa kako bi sprije\u010dila migrante da prelaze u Britaniju. London i Pariz nedavno su se dogovorili da \u0107e dodatno poja\u010dati kontrolu granica.<\/p>\n\n\n\n