Sunce uvijek obasipa Zemlju maglom magnetiziranih \u010destica poznatih kao solarni vjetar. Uglavnom, magnetski \u0161tit na\u0161eg planeta blokira ovaj elektri\u010dni vjetar da nanese bilo kakvu stvarnu \u0161tetu Zemlji ili njenim stanovnicima, umjesto toga \u0161alje te \u010destice da lagano klize prema polovima i ostavljaju iza sebe ugodnu auroru.<\/p>\n\n\n\n
No ponekad, otprilike svako stolje\u0107e, taj vjetar preraste u punu solarnu oluju, kako upozorava novo istra\u017eivanje predstavljeno na konferenciji za podatkovnu komunikaciju SIGCOMM 2021, rezultati takvog ekstremnog svemirskog vremena mogli bi biti katastrofalni za na\u0161 moderni na\u010din \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n
Ukratko, jaka solarna oluja mogla bi gurnuti svijet u \u201cinternetsku apokalipsu\u201d koja zadr\u017eava velike dijelove dru\u0161tva tjednima ili mjesecima izvan mre\u017ee, napisala je Sangeetha Abdu Jyothi, docentica na Kalifornijskom sveu\u010dili\u0161tu u Irvineu.<\/p>\n\n\n\n
Dio problema je u tome \u0161to su ekstremne solarne oluje (koje se nazivaju i izbacivanje koronalne mase) relativno rijetke; znanstvenici procjenjuju da je vjerojatnost ekstremnog svemirskog vremena koje izravno utje\u010de na Zemlju izme\u0111u 1,6% i 12% po desetlje\u0107u, prema radu Abdu Jyothi.<\/p>\n\n\n\n
U novijoj povijesti zabilje\u017eene su samo dvije takve oluje \u2013 jedna 1859., a druga 1921. Raniji incident, poznat kao Carringtonski doga\u0111aj, stvorio je tako ozbiljan geomagnetski poreme\u0107aj na Zemlji da su se telegrafske \u017eice rasplamsale, a polarna svjetlost \u2013 obi\u010dno vidljiva samo u blizini polova planeta \u2013 uo\u010dene su u blizini ekvatorijalne Kolumbije.<\/p>\n\n\n\n