Nedavno objavljeno istra\u017eivanje izraelskih znanstvenika u znanstvenom \u010dasopisu Journal of Agriculture and Food Chemistry imalo je za cilj odrediti antioksidativnu aktivnost nekoliko vrsta smokava. Kako bi otkrili sastojke s potencijalno povoljnim u\u010dinkom na zdravlje, znanstvenici su analizirali sastav polifenola, antocijanina i antioksidativni kapacitet \u0161est komercijalnih vrsta smokava koje se razlikuju po boji (crne, crvene, \u017eute i zelene). <\/p>\n\n\n\n
Povoljno djeluju na razinu kolesterola u krvi <\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Otkrili su impresivan sadr\u017eaj polifenola, a time i sna\u017enu antioksidativnu aktivnost, a \u0161to je vrsta bila tamnije i jarkije boje udio korisnih molekula i antioksidativna snaga bili su ve\u0107i. Primjerice, najvi\u0161i udio polifenola i antocijana te najsna\u017enija antioksidativna aktivnost zabilje\u017eena je kod vrste Mission karakteristi\u010dne po crno-ljubi\u010dastoj kori s mesom roskaste boje. Zanimljivo je da je glavnina fitokemikalija prona\u0111ena u kori smokava, a manje koli\u010dine izmjerene su u mesu. <\/p>\n\n\n\n I ranije provedena istra\u017eivanja pokazala su da su smokve iznimno bogat izvor polifenola. Za\u010dudit \u0107e te da su smokve zna\u010dajno bogatije polifenolima od primjerice jabuke, borovnice, gro\u017e\u0111a, naran\u010de, \u0161ljive i jagode, pa \u010dak i od namirnica koje se smatraju iznimno bogatim polifenolima – poput crnog vina i \u010daja. <\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, smokve sadr\u017ee i biljne sterole, tvari kojima je dokazano povoljno djelovanje na razinu kolesterola u krvi. Biljni steroli (poput stigmasterola i lanosterola sadr\u017eanih u smokvama) ve\u017eu se na molekule kolesterola u crijevima i tako ometaju njegovu apsorpciju. U smokvama su prona\u0111eni i spojevi s potencijalnim antikarcinogeno djelovanjem – benzaldehid i kumarini. Ti spojevi ispitivani su u znanstvenim studijima, a rezultati su obe\u0107avaju\u0107i, osobito kada je rije\u010d o karcinomima prostate i ko\u017ee te skvamoznih stanica. <\/p>\n\n\n\n Vrste smokava <\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Smokva je plod drva iz obitelji murva kojeg latinskim imenom nazivamo Ficus carica. Postoji preko 150 vrsta smokava koje se me\u0111usobno razlikuju po boji, a neznatno po strukturi. Najpoznatije i najrasprostranjenije vrste su Mission (crno-ljubi\u010dasta kora s mesom roskaste boje), Kadota (zelena kora s ljubi\u010dastim mesom), Calimyrna (zelenkasto-\u017euta kora s jantarnim mesom), Jadranska smokva (svijetlo-zelena kora s mesom zagasito roze boje). Smokve imaju vrlo kratku sezonu uzgoja i iznimno su osjetljive. <\/p>\n\n\n\n Stoga su najukusnije ako se jedu neposredno nakon branja, nakon \u0161to su kratko vrijeme odle\u017eale u hladnjaku. Iako su svje\u017ee smokve dostupne tek nekoliko mjeseci u godini, u suhim smokvama mo\u017eete u\u017eivati tijekom cijele godine. <\/p>\n\n\n\n Nutritivna vrijednost <\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n I svje\u017ee i suhe smokve su vrlo bogate mineralima, posebice kalcijem, magnezijem i kalijem. Sadr\u017eaj kalcija vi\u0161estruko je vi\u0161i u suhim smokvama te se stoga razmatraju kao va\u017ean ne-mlije\u010dni izvor kalcija.<\/p>\n\n\n\n Iznimno su bogat izvor prehrambenih vlakana, a visok udio \u010dine vlakna topljiva u vodi. Ta vrsta vlakana poma\u017ee pri sni\u017eenju razine glukoze i kolesterola u krvi, a ujedno djeluje povoljno na regulaciju probave. Bogate su brojnim fitokemikalijama, posebice beta-karotenom, polifenolima, antocijaninima i biljnim sterolima.<\/p>\n\n\n\n