Grupa hrvatskih i australskih stru\u010dnjaka objavila je u \u010dasopisu Frontiers studiju “Utjecaj COVID-19 na bolni\u010dke prijeme u Hrvatskoj” koja ukazuje na dramati\u010dni pad prijema pacijenata u akutnim stanjima. Klju\u010dna je poruka studije, \u010dija je nositeljica Karolina Kalanj, da je u 2020. godini u bolni\u010dkom sustavu zabilje\u017eeno 21-postotno smanjenje prijema pacijenata. Posebno velik pad aktivnosti zabilje\u017een je u o\u017eujku i iznosio je 51 posto.<\/p>\n\n\n\n
Toliko smanjenje razine bolni\u010dke aktivnosti ukazuje na dramati\u010dan problem jer se odnosi na pacijente koji su trebali neku vrstu hitne bolni\u010dke intervencije zbog karcinoma, udara, velikih zahvata u prsi\u0161tu, zatajenja srca i zatajenja bubrega. Uz ovo smanjenje, lani je zabilje\u017een 37-postotni rast u klasama dijagnoza vezanih uz covid-19.<\/p>\n\n\n\n
Uzroci<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Ova studija konstatirala je da je tijekom 2020. do\u0161lo do smanjenja prijema u bolni\u010dkoj mre\u017ei zbog vi\u0161e faktora: lockdown, karantena, reorganizacija bolni\u010dkih operacija, racionalizacija medicinskog osoblja i nevoljkost gra\u0111ana da tra\u017ee bolni\u010dku pomo\u0107.<\/p>\n\n\n\n U studiji nema zaklju\u010daka o posljedicama smanjenja broja prijema nego samo predla\u017ee dalje istra\u017eivanje konzekvenci disrupcije bolni\u010dkih usluga u 2020. kako bi se prilagodile procedure za mogu\u0107e budu\u0107e pandemije. No, slobodna interpretacija rezultata ove studije name\u0107e zaklju\u010dak da je broj ljudi s ozbiljnim zdravstvenim posljedicama zbog izostanka prijema u bolnicu ogroman te je samo pitanje koliko se smrti moglo sprije\u010diti, a nije.<\/p>\n\n\n\n Studija je obuhvatila ukupno sve nespecijalizirane bolnice (njih 33) za akutne slu\u010dajeve koje pokrivaju 96 posto hitnih prijema. Prosje\u010dno je u te bolnice u razdoblju 2017.-2019. primano 532.860 pacijenata godi\u0161nje, dok je u 2020. primljeno 420.890 ili 111.970 pacijenata manje. Prosje\u010dno su u razdoblju prije pandemije covida-19 u bolnice mjese\u010dno primali po 44.400 pacijenata, dok je u prva tri mjeseca 2020. zabilje\u017eeno smanjenje na prosje\u010dno 40.810 prijema.<\/p>\n\n\n\n U o\u017eujku se taj broj prepolovio na 20.963 pacijenta, da bi kasnije bolnice bilje\u017eile oporavak aktivnosti s oko 36 tisu\u0107a pacijenata u drugom dijelu godine. Pritom valja voditi ra\u010duna da je broj hospitaliziranih zbog covida-19 u 2020. sve do rujna bio skroman, kada je s 888 slu\u010dajeva po\u010deo rasti na 9210 u prosincu 2020. Istodobno, slu\u010dajevi koji nisu bili vezani uz covid-19 pali su s 35.877 slu\u010dajeva u rujnu na samo 22.822 slu\u010dajeva u studenom, \u0161to je smanjenje od 36 posto.<\/p>\n\n\n\n Kategorije<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n U usporedbi po pojedinim kategorijama\/grupama bolesti istra\u017eivanje je utvrdilo najve\u0107i pad kod problema s o\u010dima (46 posto) i grupi bolesti pod nazivom “uho, grlo, nos”, gdje je pad iznosio 39 posto.<\/p>\n\n\n\n Posebno dramati\u010dan pad je uo\u010den i u kategoriji “endokrini, prehrambeni i metaboli\u010dki” problemi, gdje je iznosio 37 posto. U toj kategoriji visoki postotak pada ima posebnu te\u017einu jer se radi o vrlo brojnoj skupini pacijenata. Zabilje\u017eeno je i 27-postotno smanjenje kod “mentalnih bolesti i poreme\u0107aja”.<\/p>\n\n\n\n