Osim u slu\u010daju globalne katastrofe koja je ubila ve\u0107inu dinosaura, neki stru\u010dnjaci smatraju da su gotovo sva masovna izumiranja u povijesti Zemlje bila pra\u0107ena proliferacijom mikroba u rijekama i jezerima, pi\u0161e Science Alert.<\/p>\n\n\n\n
Nakon permskog izumiranja prije 252 milijuna godina – najve\u0107eg doga\u0111aja masovnog izumiranja u povijesti Zemlje – \u010dini se da je do\u0161lo do naleta cvjetanja bakterija i algi, koje je trajalo stotinama tisu\u0107a godina.<\/p>\n\n\n\n
Prema geolo\u0161kim zapisima u Australiji, \u0161tetni utjecaji klimatskih promjena i deforestacija uzrokovana klimatskim promjenama tijekom permskog izumiranja najvjerojatnije su uzrokovali nicanje otrovne juhe u Sydneyjskom bazenu, jednom od najstarijih poznatih slatkovodnih ekosustava na svijetu.<\/p>\n\n\n\n
Uznemiruju\u0107i znakovi<\/span><\/strong> “Vidimo sve vi\u0161e i vi\u0161e cvjetanja otrovnih algi u jezerima i plitkim morskim okru\u017eenjima koja su povezane s pove\u0107anjem temperature i promjenama u biljnim zajednicama koje vode pove\u0107anju doprinosa hranjivih tvari slatkovodnom okru\u017eenju”, rekla je geologinja Tracy Frank sa Sveu\u010dili\u0161ta u Connecticut<\/p>\n\n\n\n “Dakle, ima puno paralela s dana\u0161njicom. Vulkanizam je u pro\u0161losti bio izvor CO2, ali znamo da je stopa unosa CO2 koja je tada vi\u0111ena bila sli\u010dna stopi pove\u0107anja CO2 koju danas vidimo zbog antropogenih u\u010dinci “.<\/p>\n\n\n\n Mrtve zone<\/span><\/strong> To se doga\u0111a s globalnim zatopljenjem, kr\u010denjem \u0161uma i prodorom hranjivih tvari iz tla u vodene putove, koja mogu hraniti mikrobe. Sva tri faktora danas su u igri, zbog \u010dega se vjerojatno ve\u0107 doga\u0111a porast toksi\u010dnog cvjetanja.<\/p>\n\n\n\n Uzimaju\u0107i u obzir ono \u0161to se dogodilo u pro\u0161losti, to je uznemiruju\u0107i znak. Prema podacima o tlu, fosilima i geokemijskim podacima iz Sydneyjskog bazena, istra\u017eiva\u010di misle da je \u0161irenje mikroba nakon permskog izumiranja “bilo i simptom uru\u0161avanja kontinentalnog ekosustava i uzrok njegovog odgo\u0111enog oporavka”.<\/p>\n\n\n\n Usporen oporavak ekosustava<\/span><\/strong> Nakon \u0161to su stabla nestala, ubrzo je po\u010dela erodirati struktura tla, a njegovi su hranjivi sastojci skliznuli u slatkovodne ekosustave.<\/p>\n\n\n\n Vi\u0161e od tri milijuna godina Zemljine su se \u0161ume poku\u0161avale oporaviti. Umjesto toga, Sydneyjski je bazen bio zatrpan nizinskim ekosustavima koji su “redovito bili poplavljeni staja\u0107im, svje\u017eim\/bo\u010datim vodama u kojima su se nalaze uspje\u0161ne populacije algi i bakterija”, pi\u0161u autori.<\/p>\n\n\n\n Zauzvrat, ove postojane mrtve zone sprje\u010davale su ponovno uspostavljanje va\u017enih ponora ugljika, poput treseti\u0161ta, i usporile oporavak klime i ekosustava.<\/p>\n\n\n\n Izuzetak od pravila?<\/span><\/strong> Ova velika epizoda uzrokovala je podizanje ogromne koli\u010dine aerosola pra\u0161ine i sulfata u atmosferu, ali u usporedbi s vulkanskom aktivno\u0161\u0107u, meteorit je uzrokovao samo umjereno pove\u0107anje atmosferskog uglji\u010dnog dioksida i temperature. Slatkovodni mikrobi, \u010dini se, nakon izumiranja do\u017eivjeli su samo kratkotrajni nalet.<\/p>\n\n\n\n
To je uznemiruju\u0107e, ka\u017eu autori, jer ljudska aktivnost danas vodi do sli\u010dnog doga\u0111aja masovnog izumiranja.<\/p>\n\n\n\n
Alge i bakterije normalni su dijelovi zdravog slatkovodnog okoli\u0161a, ali ponekad mogu izmaknuti kontroli i potro\u0161iti kisik u vodi, stvaraju\u0107i “mrtve zone”.<\/p>\n\n\n\n
Erupcije vulkana u Permu prvo su pokrenule ubrzani i stalni rast emisije stakleni\u010dkih plinova. To je uzrokovalo ve\u0107e globalne temperature i naglu deforestaciju zbog po\u017eara ili su\u0161e.<\/p>\n\n\n\n
Drugi duboki zapisi diljem svijeta tako\u0111er su otkrili da je cvjetanje mikroba uobi\u010dajeno nakon izumiranja uzrokovanog zagrijavanjem. \u010cini se da je iznimka vrlo veliki asteroid koji je uzrokovao masovno izumiranje dinosaura prije 66 milijuna godina.<\/p>\n\n\n\n