1873.\u2013 U 57-oj godini \u017eivota preminuo fra Petar Bakula. Ro\u0111en je kao Jakov Bakula u Batinu kod Posu\u0161ja 24. svibnja 1816. Kao mladi\u0107 u\u010di \u010ditati iz librice (naziv za onda\u0161nji bukvar ili po\u010detnicu). Kasnije odlazi u Franjeva\u010dki samostan u Kre\u0161evo, gdje 1833. stupa u franjeva\u010dki red i uzima ime fra Petar. Nakon zavr\u0161enih studija u spomenutom samostanu odlazi u Italiju na daljnje studije filozofije i teologije. Tamo je u mjestu Lucca zare\u0111en za sve\u0107enika 7. X. 1839. Nakon zavr\u0161enih studija poha\u0111a te\u010daj medicine. General franjeva\u010dkog reda imenuje ga profesorom u Lucchi. Za vrijeme boravka u Lucchi napisao je i izdao prvo djelo Cenno storico sulla Provincia di Bosnia (1846.), da upozna Talijane s povije\u0161\u0107u Bosanske franjeva\u010dke provincije.<\/p>\n\n\n\n
Nakon profesorske slu\u017ebe vr\u0161io je i slu\u017ebu tajnika Toskanske franjeva\u010dke provincije. Za to vrijeme fra Petar Bakula je spjevao i objavio nekoliko pjesama i napisao jo\u0161 \u010detiri djela koja su ostala u rukopisu. Razne ideje, posebno ideja o ujedinjenju talijanskih dr\u017eavica i nazori \u0161to ih je iznosio studentima, izazivali su nezadovoljstvo u politi\u010dkim krugovima i me\u0111u toskanskim franjevcima. Isti franjevci obratili su se Generalu franjeva\u010dkog reda s prijedlogom da se Bakula ukloni iz njihove sredine.<\/p>\n\n\n\n
Kongregacija za \u0161irenje vjere (De propaganda fide) slo\u017eila se s navedenim prijedlogom i 1846. fra Petar je napustio talijanski grad Luccu i oti\u0161ao u Hercegovinu. Do\u0161av\u0161i u Hercegovinu 1846., Bakula dade se svim \u010duvstvima svog rodoljubnog srca i svim marom svog neumornog duha na rad za dobrobit svoje zapu\u0161tene domovine i svog potla\u010denog naroda. Sav je svoj \u017eivot posvetio materijalnom i kulturnom uzdizanju svoga dragog naroda.<\/p>\n\n\n\n
Od 1846. do 1849. vr\u0161io je du\u017enost odgojitelja franjeva\u010dke mlade\u017ei na \u010cerigaju. \u017dupnikovao je u Grabovici (1848.-1849.), Gradni\u0107ima (1849.-1855.), \u0160irokom Brijegu kao gvardijan (1855.-1856.), Gorici (1856\u20141859.) i Ru\u017ei\u0107ima (1859.-1860.). Te iste godine (1860.) do\u0161ao je na \u0160iroki Brijeg, gdje predaje filozofiju.<\/p>\n\n\n\n
Kao prosjak po raznim gradovima i dr\u017eavama Europe od 1861. do 1864. skupljao je milodare za podizanje \u0161kola, samostana, crkava, \u017eupnih stanova i za odgoj franjeva\u010dkog podmlatka. A u svom je planu zaista uspijevao.<\/p>\n\n\n\n
Ovom svojom trogodi\u0161njom pro\u0161njom \u2014 pi\u0161e fra Leo Petrovi\u0107 \u2014 pribavio je sredstva, da se mo\u017ee dograditi \u0161kola i otpo\u010deti crkva u Mostaru zatim pripravljati materijal za gradnju samostana na Humcu, te dovr\u0161iti zapo\u010deti rad na \u0160irokom Brijegu i jo\u0161 vi\u0161e, kroz to je vrijeme napisao i uz pomo\u0107 dobro\u010dinitelja objelodanio nekoliko svojih djela.<\/p>\n\n\n\n
Preostale godine \u017eivota (1864.\u20141873.) pro\u017eivio je, uglavnom, u Mostaru kao generalni vikar biskupa fra An\u0111ela Kraljevi\u0107a i upravitelj Katoli\u010dkih u\u010dionica. Godine 1872. dopratio je \u010dasne sestre sv. Vinka iz Metkovi\u0107a u Mostar.<\/p>\n\n\n\n
Fra Petar Bakula, jednom rije\u010dju, bio je pokreta\u010d i du\u0161a gotovo svih akcija koje su za vrijeme njegova \u017eivota (od 1846. do 1873.) vo\u0111ene u Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n
Bio je odgojitelj, profesor, \u017eupnik, gvardijan, vrsni pravnik (uspje\u0161no je rije\u0161io u Rimu pravno ure\u0111enje Hercegova\u010dke franjeva\u010dke kustodije), zatim in\u017eenjer (planirao i vodio gradnju crkava u Gorici i Mostaru) i graditelj (vodio je gradnju zgrade za katoli\u010dku \u017eensku \u0161kolu u Podhumu u Mostaru), kao sudac rje\u0161avao je sporove me\u0111u stanovni\u0161tvom.<\/p>\n\n\n\n
Povrh svega toga bio je lije\u010dnik, ljekarnik i nadzornik katoli\u010dkih u\u010dionica. Bio je povjesni\u010dar pjesnik i knji\u017eevnik te teolog i filozof. U franjeva\u010dkoj kustodiji vr\u0161io je du\u017enost tajnika, savjetnika i izaslanika. Godine 1862. bio je tajnik generalnoga kapitula. A sam General Reda dodijelio mu je po\u010dasni naslov zaslu\u017enog Kustoda.<\/p>\n\n\n\n
Uz mnogovrsne du\u017enosti, \u0161to ih je tijek \u017eivota obavljao, fra Petar Bakula je napisao i objelodanio lijep broj raznovrsnih djela. Njegova sposobnost, vje\u0161tina, neumornost i ostvarena djela dokazuju da je uvijek radio i svugdje ga je moglo dote\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
OTPOR.Media<\/span><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" 1873.\u2013 U 57-oj godini \u017eivota preminuo fra Petar Bakula. Ro\u0111en je kao Jakov Bakula u Batinu kod Posu\u0161ja 24. svibnja 1816. Kao mladi\u0107 u\u010di \u010ditati iz librice (naziv za onda\u0161nji bukvar ili po\u010detnicu). Kasnije odlazi u Franjeva\u010dki samostan u Kre\u0161evo, gdje 1833. stupa u franjeva\u010dki red i uzima ime fra Petar. Nakon zavr\u0161enih studija u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6109,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":0,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[159],"tags":[],"class_list":["post-17929","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-prisjecanje-portala-otpor-media"],"yoast_head":"\n