![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/buskojezero51121.jpg\")
<\/figure><\/div><\/a><\/div>\n\n\n\nIako su pojedini lokalni politi\u010dari zahtijevali da Hrvatska i BiH sklope me\u0111udr\u017eavni sporazum o eksploataciji vodnih resursa u energetske svrhe, taj se sporazum nikada nije dogodio. Posve suprotno, ka\u017ee \u010colak, HEP od po\u010detka 90-ih godina koristi vodu iz Bu\u0161kog blata, dakle, iz resursa druge dr\u017eave, na temelju dogovora koji su tada sklopile Hrvatska i samoprogla\u0161ena Herceg-Bosna, a op\u0107ine Livno i Tomislavgrad u tom procesu nisu sudjelovale, a ka\u017ee i da se na temelju istog sporazuma HEP \u201ena crno\u201c upisao kao vlasnik Bu\u0161kog blata bez znanja i odobrenja mjesnih vlasti Tomislavgrada i Livna.<\/p>\n\n\n\n
\u201eNo taj je dogovor pravno ni\u0161tetan i protuzakonit jer Herceg-Bosna kao samoprogla\u0161ena tvorevina kojoj nikada nije priznat dr\u017eavni legitimitet, nije mogla biti pravni subjekt koji mo\u017ee sklapati va\u017ee\u0107e me\u0111unarodne ugovore s drugom dr\u017eavom. Dodatno, biv\u0161a tvorevina Herceg-Bosna 1996. godine Bu\u0161ko blato \u010dak daje u vlasni\u0161tvo HEP-u, \u0161to je pravni presedan jer je taj \u010din prepu\u0161tanja od strane nepriznate dr\u017eavne tvorevine tako\u0111er pravno ni\u0161tetan, a Hrvatska i BiH u tom trenutku nisu imale potpisan me\u0111udr\u017eavni sporazum o imovinsko-pravnim odnosima. Meni ni danas nije jasno kako BiH kao dr\u017eava mo\u017ee sebi dozvoliti da Hrvatski sabor HEP-u daje odobrenje za kori\u0161tenje koncesije na vode Bu\u0161kog blata, koje se nalazi u drugoj dr\u017eavi, umjesto da HEP koncesiju zatra\u017ei od Livna i Tomislavgrada u \u010dijoj je to nadle\u017enosti, nakon \u010dega odobrenje moraju potvrditi nadle\u017eno ministarstvo i Parlament u Sarajevu. To je apsurd\u201c, smatra \u010colak, koji tvrdi da se na\u010delnici dviju op\u0107ina Luka \u010celan i Ivan Vukadin, koji su obojica nekada bili u redovima HDZ-a BiH, nikada nisu usudili poslati dopis HEP-u i obavijestiti ga o novom zakonu i novoj proceduri za tra\u017eenje koncesije.<\/p>\n\n\n\n
\u010colak tvrdi da upravo predsjednik HDZ-a BiH Dragan \u010covi\u0107 svojim utjecajem i pritiscima ko\u010di rje\u0161avanje tog problema, idu\u0107i time direktno na ruku HEP-u, a na pitanje kakva je konkretna veza izme\u0111u Dragana \u010covi\u0107a i predsjednika Uprave HEP-a Frane Barbari\u0107a, kategori\u010dki odgovara: \u201e\u010covi\u0107u ne treba veza s predsjednikom Uprave HEP-a. On je povezan s premijerom Plenkovi\u0107em i to je dovoljno.\u201c Dodaje i da \u010covi\u0107 kontrolira i poslovanje Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Mostaru, postavljaju\u0107i na \u010delna mjesta u tvrtki svoje ljude od povjerenja.<\/p>\n\n\n\n
Kad govori o ukupnom dugu HEP-a prema dvjema op\u0107inama u BiH, \u010colak isti\u010de da se na\u010din na koji HEP sada obra\u010dunava i pla\u0107a naknadu zna\u010dajno razlikuje od na\u010dina na koji bi se ta naknada doista trebala obra\u010dunavati. \u201eAko uzmemo u obzir sve parametre koji bi trebali utjecati na kona\u010dne iznose, onda se taj dug penje i do 500 milijuna konvertibilnih maraka, odnosno gotovo 250 milijuna eura\u201c, tvrdi \u010colak.<\/p>\n\n\n\n
Dodaje kako ga posebno boli kad hrvatska vlada, premijer Andrej Plenkovi\u0107 i ministri govore kako Hrvatska poma\u017ee Hrvatima u BiH. \u201eBu\u0161ko blato je najve\u0107e hidroakumulacijsko jezero u Europi. HEP iz Bu\u0161kog blata na godinu izvu\u010de u prosjeku 100 milijuna maraka \u010diste zarade. Od toga Livno i Tomislavgrad na godinu dobiju dva milijuna maraka na ime skromnih naknada. Iznos naknade koju HEP pla\u0107a Tomislavgradu i Livnu izra\u010dunava se po koli\u010dini proizvedene energije, a dvije op\u0107ine nemaju uvid ni kontrolu nad stvarno proizvedenom energijom.<\/p>\n\n\n\n
<\/figure><\/div><\/a><\/div>\n\n\n\nPa idemo onda re\u0107i kako stvari stoje: Livno i Tomislavgrad zapravo poma\u017eu Hrvatsku, to je daleko ispravnije kazati\u201c, ogor\u010den je \u010colak, koji je podsjetio na \u010dinjenicu da okolno stanovni\u0161tvo ne mo\u017ee obra\u0111ivati polja koja su ve\u0107i dio godine poplavljena, \u0161to je uzrokovalo i dodatno raseljavanje stanovni\u0161tva. Krajnje je vrijeme, smatra \u010colak, da predstavnici dviju dr\u017eava sjednu, dogovore se i me\u0111udr\u017eavnim sporazumom rije\u0161e taj problem, a da Op\u0107ina Tomislavgrad i Grad Livno budu dionici toga sporazuma.<\/p>\n\n\n\n
Bu\u0161ko blato je hidroakumulacijsko jezero povr\u0161ine 56 \u010detvornih kilometara, nastalo 70-ih godina pro\u0161loga stolje\u0107a poplavljivanjem dijela Livanjskog polja za potrebe HEP-ove hidroelektrane Orlovac koja je sagra\u0111ena u Op\u0107ini Otok na hrvatskom teritoriju. Sustavom kanala, akumulacijskih brana i retencija voda se iz Bu\u0161kog blata dovodi na turbine HE Orlovac. Dvije tre\u0107ine povr\u0161ine jezera nalaze se u Op\u0107ini Tomislavgrad, a jedna tre\u0107ina u Op\u0107ini Livno.<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107i da vode tog jezera HEP koristi za proizvodnju elektri\u010dne energije za potrebe Hrvatske, ta bi kompanija op\u0107inama Livno i Tomislavgrad trebala pla\u0107ati naknade na ime kori\u0161tenja vodnog resursa, ali i naknadu za potopljeno zemlji\u0161te. No HEP to ne \u010dini. Prosje\u010dna godi\u0161nja naknada za kori\u0161tenje hidroakumulacije Bu\u0161ko blato, \u0161to je jedina naknada koju je HEP do sada pla\u0107ao za Tomislavgrad i Livno, kako je Nacionalu protuma\u010dio na\u010delnik Op\u0107ine Tomislavgrad Ivan Bunti\u0107, iznosi 3.650.000 KM. Taj se iznos dijeli izme\u0111u Op\u0107ine Tomislavgrad i Grada Livna u omjeru 58,7 posto prema 41,3 posto, pa Op\u0107ina Tomislavgrad svake godine uprihodi 2.140.000 KM, a Grad Livno 1.510.000 KM na ime HEP-ove naknade.<\/p>\n\n\n\n
\u201eRaspodjela naknade izme\u0111u jedinica lokalne samouprave vr\u0161i se na temelju hidroakumulacijom potopljene povr\u0161ine i koli\u010dine prikupljene vode iz pojedine jedinice lokalne samouprave. No treba naglasiti da su 2\/3 potopljene povr\u0161ine na podru\u010dju Op\u0107ine Tomislavgrad, a tre\u0107ina na podru\u010dju Grada Livna\u201c, objasnio je Bunti\u0107 i napomenuo da je HEP uplate vr\u0161io uredno, prema mjese\u010dnim o\u010ditanjima proizvedene energije.<\/p>\n\n\n\n
Naime, pla\u0107anje naknade za iskori\u0161teni vodni resurs, ka\u017ee Bunti\u0107, provodilo se prema Zakonu o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduze\u0107a ostvarenog kori\u0161tenjem hidroakumulacijskih objekata, i to tako da je HEP pla\u0107ao iznos od 0,01 konvertibilne marke po proizvedenom kilovatsatu elektri\u010dne energije. \u201eIznos naknade ovisi o proizvodnji elektri\u010dne energije HE Orlovac, odnosno hidrolo\u0161koj godini, tako da je 2010. godine za kori\u0161tenje hidroakumulacije Bu\u0161ko jezero na ime naknade HEP Tomislavgradu i Livnu uplatio 5.500.000 KM, a 2012. naknada je iznosila 1.600.000 KM\u201c, objasnio je. Iako je, dakle, HEP spomenutu naknadu uredno pla\u0107ao, Bunti\u0107 ka\u017ee da se Op\u0107ina Tomislavgrad nije slagala s na\u010dinom na koji je HEP raspodijelio uplatu izme\u0111u njegove op\u0107ine i Livna. HEP je, ka\u017ee on, samovoljno odredio postotke raspodjele, ne po\u0161tuju\u0107i stvarnu potopljenu povr\u0161inu jezera i koli\u010dinu prikupljene vode.<\/p>\n\n\n\n
<\/figure><\/div><\/a><\/div>\n\n\n\nBudu\u0107i da su dvije tre\u0107ine Bu\u0161kog blata na podru\u010dju Op\u0107ine Tomislavgrad, ta je op\u0107ina, po njihovu mi\u0161ljenju, trebala dobiti najmanje 66 posto naknade, a ne 58,7 posto kako je to odredio HEP. \u201eBudu\u0107i da se nismo mogli dogovoriti s HEP-om, Op\u0107ina Tomislavgrad sudskim putem tra\u017ei pravi\u010dnu raspodjelu\u201c, napomenuo je Bunti\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ne treba pritom zaboraviti da HEP-ova hidroelektrana Orlovac \u2013 koja se nalazi na hrvatskom teritoriju, ali koristi vodni resurs susjedne BiH \u2013 spada u vr\u0161ne hidroelektrane, odnosno, u postrojenja koja energiju proizvode u vrijeme najve\u0107eg optere\u0107enja sustava, kada je najve\u0107a potra\u017enja za strujom, a prema informaciji objavljenoj na korporativnim stranicama HEP-a, HE Orlovac na godinu prosje\u010dno proizvede oko 350.000 megavatsati (MWh) elektri\u010dne energije.<\/p>\n\n\n\n
Stvarne koli\u010dine proizvedene energije, pak, variraju od godine do godine i ovise najvi\u0161e o hidrolo\u0161kim prilikama. Uzmemo li, dakle, brojku prosje\u010dne proizvodnje energije kao osnovu za izra\u010dun naknade za kori\u0161tenje vodnog resursa koju HEP na godinu pla\u0107a Tomislavgradu i Livnu, jednostavni ra\u010dun ka\u017ee da se prosje\u010dni iznos te naknade kre\u0107e oko 3.530.000 konvertibilnih maraka, odnosno, oko 1,8 milijuna eura na godinu. Prema aktualnoj podjeli, od tog iznosa oko 1.056.000 eura pripada Op\u0107ini Tomislavgrad, a 743.000 eura Gradu Livnu.<\/p>\n\n\n\n
U HEP-u tvrde da tvrtka uredno pla\u0107a sva davanja dvjema bosanskohercegova\u010dkim op\u0107inama. \u201eHEP naknadu pla\u0107a sukladno federalnom Zakonu o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduze\u0107a ostvarenog kori\u0161tenjem hidroakumulacijskih objekata.<\/p>\n\n\n\n
Na temelju spomenutog zakona, HEP je u teku\u0107oj i svim proteklim godinama uredno i redovno ispunio sve svoje obveze\u201c, stoji u odgovoru HEP-a na Nacionalovo pitanje kakve sve naknade i u kojim iznosima HEP pla\u0107a op\u0107inama Tomislavgrad i Livno.<\/p>\n\n\n\n
Na na\u0161e pitanje kakve konkretne promjene u poslovanju HEP-a u susjednoj BiH donose izmjene Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduze\u0107a ostvarenog kori\u0161tenjem hidroakumulacijskih objekata, koje je nedavno prihvatio Dom naroda Parlamenta Federacije BiH kao prva instanca na koju sti\u017eu svi zakonski prijedlozi, u HEP-u nisu htjeli odgovoriti.<\/p>\n\n\n\n
\u201e\u0160to se ti\u010de izmjena spomenutog zakona, one su jo\u0161 uvijek u parlamentarnoj proceduri te stoga ne mo\u017eemo odgovarati na hipotetska pitanja o utjecaju predlo\u017eenih izmjena na poslovanje HEP-a\u201c, stoji u odgovoru.<\/p>\n\n\n\n
No na pitanje je li to\u010dna tvrdnja dijela lokalnih predstavnika op\u0107ina Livno i Tomislavgrad da HEP ve\u0107 godinama izbjegava obvezu pla\u0107anja pravi\u010dne naknade za potopljeno zemlji\u0161te na podru\u010dju jezera Bu\u0161ko blato, odnosno, da je naknada koju sada pla\u0107aju premala, iz te kompanije nisu htjeli odgovoriti.<\/p>\n\n\n\n
Sli\u010dan slu\u010daj dogodio se i u Op\u0107ini Prozor-Rama, u kojoj je mostarska tvrtka Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne tako\u0111er godinama pla\u0107ala mizernu naknadu za potopljenu povr\u0161inu akumulacijskog Ramskog jezera iz kojeg je crpila vodu za hidroelektranu Rama, \u0161to je bila du\u017ena u\u010diniti na temelju Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduze\u0107a ostvarenog kori\u0161tenjem hidroakumulacijskih objekata, koji je u BiH izglasan 2009. godine. Tada\u0161nji, a i dana\u0161nji na\u010delnik Op\u0107ine Prozor-Rama Jozo Ivan\u010devi\u0107 potvrdio je Nacionalu da je 2009., dok je bio zastupnik u Parlamentu Federacije, s bo\u0161nja\u010dkim kolegama zastupnicima uspio progurati izmjene Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduze\u0107a ostvarenog kori\u0161tenjem hidroakumulacijskih objekata, prema kojima Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, dr\u017eavna tvrtka monopolist na podru\u010dju biv\u0161e Herceg-Bosne, treba nekim op\u0107inama za kori\u0161tenje akumulacijskih jezera pla\u0107ati vi\u0161u naknadu od dotad propisane. Do tada je Elektroprivreda pla\u0107ala pau\u0161alno, a ne prema proizvedenim kilovatsatima, a nakon prihva\u0107anja zakonskih izmjena naknada je udvostru\u010dena. Ivan\u010devi\u0107 ka\u017ee da je Elektroprivreda do 2009. Op\u0107ini Rama pla\u0107ala tek ne\u0161to vi\u0161e od \u010detiri milijuna konvertibilnih maraka godi\u0161nje, a nakon izmjene Zakona to se popelo na gotovo deset milijuna.<\/p>\n\n\n\n
No i te isplate nerijetko su pra\u0107ene tu\u017ebama i ovrhama, jer Elektroprivreda HZHB nije ba\u0161 uredna u podmirivanju svojih obaveza. Zakon, ka\u017ee nam Ivan\u010devi\u0107, jednako vrijedi i za sve ostale hidroakumulacije, pa i za Bu\u0161ko blato, koje je bilo u istim problemima jer od HEP-a nisu dobivali naknade. \u201eKao na\u010delnik op\u0107ine Prozor-Rama bio sam posve neovisan o HDZ-u BiH i Draganu \u010covi\u0107u i mi smo se pred Zastupni\u010dkim domom Federacije BiH uspje\u0161no izborili da Elektroprivreda HZHB na\u0161oj op\u0107ini pla\u0107a pravi\u010dnu naknadu za kori\u0161tenje vode iz Ramskog jezera, ali i naknadu za potopljene povr\u0161ine, iako smo protiv sebe imali \u010dak i neke lokalne zastupnike koji nas u strahu od \u010covi\u0107a nisu podr\u017eali. Elektroprivreda HZHB i danas pla\u0107a naknadu\u201c, konstatirao je Ivan\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ka\u017ee i da je osobno u nekoliko navrata pozivao tada\u0161nje na\u010delnike op\u0107ina Tomislavgrad i Livno da zajedni\u010dkim snagama pred bosanskohercegova\u010dkim parlamentom izbore pravo na naknade i prisile HEP i Elektroprivredu HZHB da pla\u0107aju svoje obaveze, no nijedan od njih dvojice nikada se tom pozivu nije odazvao. A s obzirom na tada\u0161nju konstelaciju politi\u010dkih snaga, takav razvoj situacije ne \u010dudi.<\/p>\n\n\n\n
Naime, u to vrijeme, prije desetak godina, na\u010delnik Op\u0107ine Tomislavgrad bio je Ivan Vukadin, a funkciju na\u010delnika Op\u0107ine Livno obna\u0161ao je Luka \u010celan. Obojica su bili \u010dlanovi \u010covi\u0107eva HDZ-a BiH. Ivan\u010devi\u0107, koji je godinama u \u017eestokom sukobu s HDZ-om BiH i njihov je naj\u017ee\u0161\u0107i kriti\u010dar me\u0111u hrvatskim politi\u010darima u BiH, ovako tuma\u010di odnose snaga u to vrijeme i odlu\u010duju\u0107u ulogu koju je u cijeloj pri\u010di odigrao Dragan \u010covi\u0107: <\/p>\n\n\n\n
\u201e\u010covi\u0107, blizak s politi\u010dkim vrhom mati\u010dnog, hrvatskog HDZ-a, ko\u010dio je pokretanje bilo kakvog zahtjeva za izmjenama Zakona koji bi HEP prisilio da pla\u0107a naknade dvjema op\u0107inama. Vukadin i \u010celan su dobro znali da zastupnici HDZ-a BiH u Parlamentu Federacije BiH, pod \u010covi\u0107evim pritiskom, taj zahtjev ne bi podr\u017eali, pa su \u0161utjeli i ni\u0161ta nisu poduzimali. A kad su vidjeli da smo prije 10 godina mi u Rami uspjeli natjerati Elektroprivredu HZHB da pla\u0107a pravi\u010dnu naknadu, onda su se sjatili i pitali kako se mogu i oni uklju\u010diti i probati isposlovati sli\u010dno.\u201c<\/p>\n\n\n\n