S obzirom na to da su na\u0161a tijela dovoljno ‘pametna’, ona \u0107e nas obavijestiti kada trebamo jesti. Tijelo u na\u0161im \u017eelucima proizvodi hormon grelin koji signalizira mozgu da organizam tra\u017ei hranu. Grelin se prije jela pove\u0107ava, a nakon jela pada, dok leptin – hormon koji nastaje u masnim stanicama, javlja mozgu kako je opskrbljeno s dovoljno energije i nema potrebu za konzumacijom hrane.<\/p>\n\n\n\n
Situacije u kojima jedete vi\u0161e nego \u0161to trebate \u010desto vas navode da se pitate za\u0161to ste uvijek gladni.<\/p>\n\n\n\n
Niste jeli neko vrijeme<\/span><\/strong> Vje\u017ebali ste<\/span><\/strong> Niste dobro spavali<\/span><\/strong> Ne konzumirate dovoljno proteina, masti i vlakana<\/span><\/strong> Trudni ste ili dojite<\/span><\/strong>
Ovo je najo\u010digledniji razlog za\u0161to va\u0161e tijelo tra\u017ei da ga nahranite. Nelagoda i osje\u0107aj slabosti javljaju se u nedostatku prehrane tijekom odre\u0111enog perioda pa \u0107e vas va\u0161 trbuh obavijestiti da mu treba energije kada va\u0161 organizam postane gladan. Umor i usporenost su tako\u0111er prirodna reakcija tijela na nedostatak hrane. Lauren Minchen, nutricionistkinja, poja\u0161njava kako duljina vremena potrebnog da osjeti nelagodu zbog gladi varira od osobe do osobe. Svatko od nas individualno reagira na ovaj podra\u017eaj te on ovisi o nekoliko faktora. Ina\u010de je potrebno tri do pet sati da vam se pojavi osje\u0107aj gladi nakon zadnjeg obroka, ali ovaj period mo\u017ee biti i du\u017ei ako ste primjerice prethodno konzumirali obilan obrok.<\/p>\n\n\n\n
Nakon intenzivnog vje\u017ebanja ne mo\u017eete do\u010dekati komadi\u0107 zalogaja kojim \u0107ete nagraditi va\u0161e tijelo. Vje\u017ebanje, osobito naporne tjelesne aktivnosti, koriste hranjive tvari i kalorije iz va\u0161eg organizma kako bi tijelo bilo u stanju izvr\u0161iti trening koji ste mu zadali, stoga ono ubrzo ostaje bez goriva i dovodi vas do gladi. Poku\u0161aji izgradnje ja\u010deg mi\u0161i\u0107nog tkiva izazivaju ve\u0107u potrebu za ugljikohidratima, proteinima i mastima u tom procesu obnove, ka\u017ee Minchen te dodaje kako bez ovih vrijednih nutrijenata nakon treninga mi\u0161i\u0107i ne\u0107e postati ja\u010di.<\/p>\n\n\n\n
Nedovoljno sna tako\u0111er uzrokuje osje\u0107aj gladi u va\u0161em tijelu. Iako mo\u017eda ne vidimo povezanost, san je itekako neophodan za kontrolu apetita jer dok spavamo na\u0161 mozak i imunitet ja\u010daju reguliraju\u0107i grelin. Tko ne odmara dovoljno i redovito ima povi\u0161enu razinu grelina koji pove\u0107ava apetit.<\/p>\n\n\n\n
Osim dugotrajnog uskra\u0107ivanja obroka va\u0161em tijelu, neuno\u0161enjem pravih namirnica tako\u0111er mo\u017eete izazvati napade gladi. Groux isti\u010de potrebu za uravnote\u017eenom prehranom, koja sadr\u017ei adekvatne koli\u010dine proteina, masti i vlakana kako bismo se osje\u0107ali zadovoljno. Proteini reguliraju grelin i leptin poma\u017eu\u0107i nam da ne osje\u0107amo glad, dodaje Risa. Kvalitetna masno\u0107a poma\u017ee leptinu da signalizira tu sitost i usporava probavu, dok visok unos vlakana pokre\u0107e proizvodnju masnih kiselina i stvara raznolikost dobrih crijevnih bakterija, a topljiva vlakna imaju tendenciju smanjenja apetita i stvaraju osje\u0107aj sitosti, poja\u0161njava Groux.<\/p>\n\n\n\n
Tijekom trudno\u0107e pove\u0107ava se potreba tijela za kalorijama i nutrijentima, kako bi se osigurale odgovaraju\u0107e tvari za rast fetusa. Hranjive tvari izravno poti\u010du razvoj i rast mozga, skeleta, mi\u0161i\u0107a i masnog tkiva zdrave bebe, ka\u017ee Minchen. Dojenje tako\u0111er izaziva veliku potrebu za hranom i pove\u0107ava osje\u0107aj gladi i \u017ee\u0111i. Trudno\u0107a zahtijeva 300 dodatnih kalorija dnevno dok dojenje zahtijeva i do 1000.<\/p>\n\n\n\n