Izvoz IT industrije u pro\u0161loj je godini prema\u0161io 9 milijardi kuna te time dosegao udio od 6,4 posto u ukupnom izvozu Hrvatske. Industrija je zadr\u017eala i u\u010dvrstila svoj rang na listi najpo\u017eeljnijih poslodavaca. Za 35.000 zaposlenih u toj bran\u0161i prosje\u010dna pla\u0107a je iznosila 9.000 kuna, \u0161to je za gotovo 400 kuna vi\u0161e od prethodne godine. Rezultati su dosljedno izvanredni i kada ih usporedimo s ostalim gospodarskim granama, a posebice kada uzmemo u obzir pandemijske okolnosti u kojima su posljednje brojke nastale.<\/p>\n\n\n\n
Brojke su to iz posljednje Analize IT industrije koju Hrvatska gospodarska komora i njezino Udru\u017eenje za IT sada ve\u0107 tradicionalno pripremaju i koja je predstavljena danas na konferenciji IT industrija kao pokreta\u010d rasta i razvoja: Analiza stanja i sljede\u0107i potezi, uz pokroviteljstvo Ministarstva gospodarstva i odr\u017eivog razvoja te Sredi\u0161njeg dr\u017eavnog ureda za razvoj digitalnog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
\u201eNo, jedno su brojke, drugo je stvarni \u017eivot. Hrvatska IT industrija mo\u017ee puno vi\u0161e,\u201c rekao je potpredsjednik HGK za industriju i odr\u017eivi razvoj Tomislav Rado\u0161, koji je istaknuo dvije klju\u010dne aktivnosti koje mogu industriji pomo\u0107i da \u201eprodi\u0161e\u201c i da se razvije do kraja.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePrvo je da u postoje\u0107oj reviziji Strategije pametne specijalizacije IT industrija postane vertikalna industrija. Tada bi se otvorila mogu\u0107nost produktivizacije IT industrije, dakle prijelaz s usluga na proizvode jer bi tvrtke mogle do sredstava za istra\u017eivanje i razvoj vlastitih proizvoda, a ne komponenti za druge. Imamo jo\u0161 tri mjeseca za tu prvu stavku. Druga stvar je da IT industrija treba sudjelovati u digitalnoj transformaciji dru\u0161tva. Strategija digitalne transformacije ne\u0107e mo\u0107i biti realizirana bez jakog IT sektora,\u201c rekao je Rado\u0161, napomenuv\u0161i da se radi o minimalno nu\u017enoj promjeni institucionalnih uvjeta koja bi omogu\u0107ila da industrija prije\u0111e odre\u0111ene razine konkurentnosti na europskoj sceni.<\/p>\n\n\n\n
Dr\u017eavni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i odr\u017eivog razvoja Mile Horvat na konferenciji je i najavio dono\u0161enje strate\u0161kih okvira kojima \u0107e se omogu\u0107iti daljnji razvoj digitalizacije: Nacionalni plan digitalne transformacije i Nacionalni plan razvoja umjetne inteligencije te Strategiju pametne specijalizacije.<\/p>\n\n\n\n
Da ova skupina sna\u017enih i otpornih 5.700 tvrtki zaslu\u017euje biti prioritetna zada\u0107a dr\u017eave i svih relevantnih institucija potvrdile su i tvrtke sudionici konferencije.<\/p>\n\n\n\n
\u201eU DNK IT kompanija ugra\u0111ena je promjena. Kada pri\u010damo o promjeni, jedan od temelja je sagledavanje trenutne situacije. Zato je kontinuitet analize HGK jako va\u017ean svima nama i na\u0161im partnerima. Onda i institucije mogu bolje razumjeti \u0161to to radimo i kako zajedno mo\u017eemo ostvariti bolje rezultate. No, trebamo br\u017ei tempo promjena,\u201c rekao je predsjednik Udru\u017eenja za IT HGK Goran Mrvo\u0161. Tako\u0111er je istaknuo da je istra\u017eivanje i razvoj klju\u010dan dio industrije, bez toga ne mo\u017eemo konkurirati globalno. \u201eTreba isprobavati, ulo\u017eiti vrijeme, do\u017eivjeti i neuspjehe prije uspjeha. Sve to ko\u0161ta,\u201c rekao je Mrvo\u0161.<\/p>\n\n\n\n
U pogledu raspolo\u017eivih sredstava puno se toga posljednjih mjeseci moglo \u010duti vezano uz sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kao i iz Vi\u0161egodi\u0161njeg financijskog okvira. Koja je trenutna situacija s provedbom digitalne tranzicije, u kojoj su fazi spomenuti dokumenti i kada se o\u010dekuju prvi natje\u010daji, bile su teme i razgovora s na\u010delnikom Sektora za razvoj digitalne infrastrukture Sredi\u0161njeg dr\u017eavnog ureda za razvoj digitalnog dru\u0161tva Nikola Modru\u0161an.<\/p>\n\n\n\n
Uz porast broja pau\u0161alnih obrta, pitanje intelektualnog vlasni\u0161tva proizvoda IT industrije, jedna od tema prvog panela konferencije Budu\u0107nost je svijetla uz IT bio je upravo i dijalog s institucijama. \u201eDijalog ne mo\u017ee biti samo eskalacijski i mr\u0161av. Moramo staviti stvari na stol i da svi skupa intenziviramo komunikaciju,\u201c rekao je Plamenko Bari\u0161i\u0107, potpredsjednik Udru\u017eenja za IT HGK i predsjednik Uprave tvrtke King ICT.<\/p>\n\n\n\n
Jedan od ciljeva IT industrije je svakako i stvoriti uvjete da inovativnih i globalno konkurentnih tvrtki ima sve vi\u0161e, stoga je posljednja analiza HGK po prvi put uklju\u010dila i pilot anketu o startupima. Ve\u0107ina ih kao svoju snagu isti\u010de razvoj softvera, zatim inovacije i istra\u017eivanje te poduzetni\u0161tvo. Kada govorimo o najve\u0107im izazovima, polovica startupa upire prstom u financije. Na drugom mjestu je ekonomsko okru\u017eenje, a na tre\u0107em mjestu je nepredvidivost tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n
O izazovima i prilikama za ovakve tvrtke bilo je rije\u010di na drugom panelu konferencije na kojem su sudjelovali startupi koji \u0107e se predstaviti u Las Vegasu u sije\u010dnju na CES-u, najva\u017enijem svjetskom sajmu potro\u0161a\u010dke elektronike.<\/p>\n\n\n\n
Da je budu\u0107nost svijetla uz IT, uz mlade nade sa startup scene, potvr\u0111uju i predvi\u0111anja Analize HGK za naredne godine. Nakon usporavanja IT industrije u pandemijskoj 2020., u ovoj i sljede\u0107oj godini o\u010dekuje se povratak dvocifrenim stopama rasta. U 2021. trebala bi porasti za 11%, na gotovo 31 milijardu, dok bi sljede\u0107e godine prihodi trebali dose\u0107i vi\u0161e od 34 milijarde kuna. Misao vodilja konferencije je da je IT industrija ve\u0107 dokazala svoje kapacitete \u2013 da mo\u017ee biti uspje\u0161na i da mo\u017ee pomo\u0107i i ostatku gospodarstva da joj se pridru\u017ei na tom putu. Ove tvrtke ve\u0107 su agilne u svom poslovanju, sada tra\u017ee da svi uklju\u010deni zajedni\u010dki pristupe i agilnom rje\u0161avanju problema koji im onemogu\u0107uju daljnji rast i razvoj.<\/p>\n\n\n\n