Prva filmska projekcija u \u0160irokom Brijegu uprili\u010dena je 24. travnja 1931. godine. U zgradi tada\u0161nje Franjeva\u010dke gimnazije, kako pi\u0161e Karlo Rotim u svom monografskom izdanju \u201c\u0160iroki Brijeg\u201d, prikazan je film \u201cSpas male Zorice\u201d u produkciji Doma narodnog zdravlja u Zagrebu. Tom prigodom dr. Dojmi, predstojnik Doma narodnog zdravlja u Mostaru, odr\u017eao je predavanje o filmu u\u010denicima tada\u0161nje \u0161irokobrije\u0161ke \u0161kole. Istog dana popodne, uz predavanje dr. Dojmija, taj film prikazan je u Pu\u010dkoj \u0161koli Ko\u010derin. Nakon projekcije filma \u201cSpas male Zorice\u201d u prepunoj dvorani, obratili su se fra Vojislav Mikuli\u0107, profesor \u0161irokobrije\u0161ke Franjeva\u010dke gimnazije, zahvaliv\u0161i se dr. Dojmiju koji je uzvratio da \u0107e nastaviti sa sli\u010dnim predavanjima.<\/p>\n\n\n\n
\u201dIkina sudbina\u201d<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Prvi film u \u0160irokom Brijegu snimila je \u0160kola narodnog zdravlja iz Zagreba 1934. godine. Rije\u010d je o dokumentarno-igranom filmu \u201cIkina sudbina\u201d, a govori o \u0160irokobrije\u017eaninu koji kao radnik u mostarskom kamenolomu dobije neku zaraznu bolest. Ovaj edukativni bezvu\u010dni film, s ispisanim titlovima umjesto glasa glumaca, na svoj na\u010din vrijedan je filmski zapis o ljudima iz tog vremena u Hercegovini. Postoji nekoliko filmskih zapisa o \u0160irokom Brijegu i Hercegovini, a me\u0111u najzna\u010dajnijima su filmski zapisi \u0161irokobrije\u0161kog Amerikanca Freda Lon\u010dara iz 1956. godine, ura\u0111ene 16-milimetarskom filmskom kolor kamerom, koje je njegova k\u0107er digitalizirala. \u0160irokobrije\u017eanin Jozo \u0106avar 1968. godine je s Markom Buhovcem filmskom kamerom snimio panoramu tada\u0161nje Li\u0161tice, a 1977. \u0106avar je s filmskom kamerom (8 mm) snimio panoramu Blidinja i prvu ku\u0107u pokrivenu crijepom na tom podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n Tomislav \u0106avar u 9. broju \u010dasopisa Vitko prisje\u0107a se animiranog filma \u201cUnplugged\u201d \u0160irokobrije\u017eanina Stjepana Mihaljevi\u0107a koji s Tomislavom Hrka\u0107em VHS kamerom snima kung-fu filmove. Godine 1987. nekoliko \u0161irokobrije\u0161kih filmofila organizira se u filmsku dru\u017einu \u201cDubrava Street Movie\u201d, koja snima film \u201c\u010cudotvorni dje\u010dak\u201d. Film je u vihoru agresije i rata nestao, kao i 13 drugih njihovih uradaka. No, ostala je kopija filma \u201cPrstenova dru\u017eina\u201d, snimanog 1991. i 1992. Kasnije se dio te dru\u017eine nastavlja baviti eksperimentalnim filmom.<\/p>\n\n\n\n Mladi filmski entuzijasti u Hercegovini prije dva desetlje\u0107a zapo\u010deli su svoje filmske avanture. Tomislav Topi\u0107, dugogodi\u0161nji monta\u017eer na HTV-u, direktor \u0161irokobrije\u0161kog Mediteran Film Festivala, snimio je kratki igrani film \u201cElipsa\u201d o NLO-u u Izbi\u010dnu kod \u0160irokog Brijega. Me\u0111u glumcima amaterima iz \u0160irokog Brijega, u filmu \u201cElipsa\u201d glumi Goran Bogdan, trenuta\u010dno najtra\u017eeniji filmski glumac u Hrvatskoj i \u0161irem okru\u017eju, koji nastupa i u svjetskim filmskim i televizijskim projektima. Bio je nominiran i za europski Oscar.<\/p>\n\n\n\n Od samog osnutka West Hercegovina Fest omogu\u0107io je projekcije filmskih uradaka mladim amaterima iz svijeta filma. Pojedini mladi Hercegovci mogu se pohvaliti i uspjesima na festivalima animiranog filma. Tako je \u0160irokobrije\u017eanin Tomislav \u0106avar, povjesni\u010dar umjetnosti, predsjednik Udruge za promicanje filmske umjetnosti \u201c\u0106avarovo Brdo Pictures\u201d, autor vi\u0161e eksperimentalnih filmova i nagra\u0111ivan na festivalima kratkog filma u zemlji i inozemstvu. Josip Gali\u0107 tako se bavi eksperimentalnim filmom.<\/p>\n\n\n\n \u0160irokobrije\u017eanin Miljenko Kara\u010di\u0107 snimio je niz kvalitetnih dokumentarnih filmova u produkciji HTV-a. Kara\u010di\u0107ev film \u201cDivin krik s Vrana\u201d, s igranim scenama na autenti\u010dnim lokacijama u Rami, Zahumu i Vranu, kao i njegov film \u201cOlovskoj Gospi u pohode\u201d premijerno su prikazani u programu HTV-a u udarnim terminima.<\/p>\n\n\n\n -Zahvalan sam uredniku Redakcije religijske kulture HRT-a Mariju Ragu\u017eu \u0161to je film \u201cDivin krik s Vrana\u201d pustio prve nedjelje u srpnju 2012. kada se hodo\u010dasti na Ked\u017earu, a film \u201cOlovskoj Gospi u pohode\u201d 15. kolovoza, na blagdan Velike Gospe 2014. godine – ka\u017ee nam Kara\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n Zahvaljuje snimateljima Draganu Tomi\u0107u i Damiru Ko\u017eulu, monta\u017eeru Miljenku Kutli i producentici Veri Jurilj, djelatnicima HTV-a u \u0161irokobrije\u0161kom studiju HTV-a, koji je kasnije preselio u Mostar. Film \u201cDivin krik s Vrana\u201d na 15. Me\u0111unarodnom festivalu turisti\u010dkog filma u Solinu nagra\u0111en je posebnim priznanjem za iznimno kvalitetnu i dojmljivu redateljsku i scenaristi\u010dku pri\u010du o davnim zbivanjima na atraktivnom lokalitetu u funkciji daljnjeg razvoja turizma. Sljede\u0107e, 2013. godine Kara\u010di\u0107 je dobio priznanje Me\u0111unarodne federacije turisti\u010dkih novinara za promociju turizma. \u0160irokobrije\u017eanin Dragan Tomi\u0107 bio je snimatelj niza dokumentaraca, kao \u0161to su dokumentarac o la\u0111arima iz Metkovi\u0107a i film o kri\u017enim putovima na Hvaru. U privatnoj produkciji re\u017eirao je dokumentarce o Hutovu blatu i Me\u0111ugorju. \u0160irokobrije\u017eanin dr. Ivo \u010colak, veliki poznavatelj filma, ogledao se i kao redatelj. A sa Zdenkom Juriljem potpisuje re\u017eiju dokumentarca \u201cHercegovina\u201d. Njegov sugra\u0111anin Marko Mikuli\u0107 \u2013 Ma\u0161ija, dugogodi\u0161nji snimatelj HTV-a, posljednjih godina ostvario je nekoliko filmskih projekata. Zajedno s dr. Ivom \u010colakom re\u017eirao je dokumentarac \u201cZidine\u201d, koji govori o hrvatskim logora\u0161ima u vrijeme Domovinskog rata. Mikuli\u0107 je bio direktor fotografija vi\u0161e dokumentaraca HTV-a, a u organizaciji produkcijske ku\u0107e \u201cSimbol\u201d trenuta\u010dno snima dokumentarac o siru iz mijeha. Snima i videospotove. \u0160irokobrije\u017eanin Tvrtko Kara\u010di\u0107 koji \u017eivi i radi u Zagrebu bavi se animiranim filmom. U produkciji \u0161irokobrije\u0161kog Kadra snimio je animirani film \u201cSinkronicitet\u201d. Ovaj nagra\u0111ivani autor re\u017eirao je niz TV spotova, me\u0111u kojima za skladbe 2Cellosa, Zucchera\u2026<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u najuspje\u0161nije \u0161irokobrije\u0161ke filmske djelatnike spadaju Ivan Cigi\u0107 i njegova supruga Mirela. Ovaj bra\u010dni par re\u017eirao je dokumentarni film \u201cNeukrotivi kardinal\u201d o hrvatskom bla\u017eeniku Alojziju Stepincu. Taj film dobio je prvu nagradu za najbolju re\u017eiju na Festivalu hrvatskog katoli\u010dkog filma u Trsatu, a osvojio je tre\u0107e mjesto na Me\u0111unarodnom katoli\u010dkom festivalu filma i multimedije u Var\u0161avi. Ivan i Mirela Cigi\u0107, vlasnici filmske i televizijske radionice MC Media u \u0160irokom Brijegu, iskazali su u nizu filmskih i televizijskih projekata.<\/p>\n\n\n\n Praljkov film<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Stariji \u0160irokobrije\u017eani sje\u0107aju se snimanja sekvenci filma \u201cLjubav i bijes\u201d Bakira Tanovi\u0107a u Borku 1978. godine, kao i setova kratkog filma \u201cLiganje\u201d, hercegova\u010dkog redatelja Nikole Babi\u0107a, s temom prave prve bra\u010dne no\u0107i u osmanlijska vremena. U tom filmu Andrija Zeljko, glumac \u0161irokobrije\u0161kog amaterskog kazali\u0161ta \u201cDidak\u201d, glumi agu. Film \u201cKonjanik\u201d Branka Ivande, po tekstu Ivana Aralice, sniman je dijelom i na podru\u010dju \u0160irokog, a jednu od glavnih uloga igra \u0160irokobrije\u017eanin Petar Leventi\u0107, glumac zagreba\u010dkog ZKM-a.<\/p>\n\n\n\n Jakov Sedlar snimio je film \u201cGospa\u201d, s temom me\u0111ugorskih ukazanja i sudskog progona \u0160irokobrije\u017eanina fra Joze Zovke, s Martinom Sheenom i Michaelom Yorkom. Krajem 80-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a Slobodan Praljak na podru\u010dju \u0160irokog Brijega snimio je film i TV seriju \u201cPovratak Katarine Ko\u017eul\u201d o hercegova\u010dkoj gastarbajterskoj temi. Praljkovo filmsko ostvarenje prikazano je televizijskom gledateljstvu i u Njema\u010dkoj. Kadrove tog filma sada s vremenske distance djeluju gotovo dokumentaristi\u010dki. Praljkov asistent ovog filma i serije bio je \u0160irokobrije\u017eanin Tihomir Penavi\u0107, redateljev prijatelj jo\u0161 od \u0161irokobrije\u0161kih u\u010deni\u010dkih dana.<\/p>\n\n\n\n Mediteran Film Festival u svoj program uklju\u010duje ostvarenja doma\u0107ih filma\u0161a, u konkurenciji ili izvan nje. Tako su posljednjih godina na tom festivalu dokumentarnog filma prikazani dokumentarci \u201cLet iznad minskog polja\u201d \u0161irokobrije\u0161ke produkcije Kadar, \u201cTri dana\u201d Zdenka Jurilja o temi zaustavljanja tenkova JNA u Pologu, Juriljovi dokumentarci \u201cBijeli put\u201d dokumentarni filmovi o sestrama \u010culjak, o Tomi Matkovi\u0107u, propagatoru gange\u2026 Juriljev dokumentarac \u201cTri dana\u201d na YouTubeu ima vi\u0161e od milijun i 400 tisu\u0107a pregleda! Redatelj ovog filma kazao nam je da su mu od velike pomo\u0107i bile WHS snimke \u0160irokobrije\u017eanina Marinka Lovri\u0107a. Jurilj je dobitnik posebnog priznanja na SFF-u za dokumentarac \u201cDom\u201d.<\/p>\n\n\n\n \u0160irokobrije\u0161ka produkcija Kadar snimila je mno\u0161tvo dokumentaraca, industrijskih i reklamnih filmova, reklamnih i glazbenih spotova, a ta filmska producentska ku\u0107a iskazala se kao kooproducent filma \u201cObrana i za\u0161tita\u201d redatelja Bobe Jel\u010di\u0107a i filma \u201cOsmi povjernik\u201d Ivana Salaja. Tomislav Topi\u0107, direktor MFF-a, iskazao se kao redatelj i kao producent niza filmskih uradaka. Topi\u0107 je dobitnik nagrade Ivica Mati\u0107 za ukupan doprinos kinematografiji u BiH! Kao koautor dobio je nagradu publike na Liburnija Film Festivalu za dokumentarac \u201cPo\u0161tar s naslovne strane\u201d. \u0160irokobrije\u017eanin Robert Bubalo, producent MFF-a te Ve\u010dernjakov novinar i urednik, redatelj je nagra\u0111ivanog dokumentarnog filma \u201cIzgubljeno dugme\u201d, koji je progla\u0161en najboljim filmom na 9. izdanju DORF-a u Vinkovcima, a dobitnik je Grand Prix \u017eirija 5. Festivala novih filmova 2015. u Slavonskom Brodu. Bubalo je re\u017eirao i dokumentarce \u201cBure Bareta\u201d, a trenuta\u010dno snima dokumentarce \u201cHassanovi ratovi\u201d i film o Jugotonu za Croatia Records. No, re\u017eirao je prvi film u produkciji Ve\u010dernjeg lista, a rije\u010d je o futuristi\u010dkom dokumentarno-igranom filmu \u201c2068.\u201d, u kojem glume Goran Bogdan i Marijana Mikuli\u0107, zagreba\u010dki glumci iz \u0160irokog Brijega. Robertov brat Tomislav, djelatnik \u0161irokobrije\u0161kog Kadra, montirao je, re\u017eirao, snimio i producirao niz filmova. Tomislav je na Danima hrvatskog filma dobio nagradu za koprodukciju Juriljeva filma \u201cSestre\u201d. Antoni \u0106ori\u0107, tako\u0111er djelatnik \u0161irokobrije\u0161ke filmske produkcije Kadar, najprije se ogledao kao snimatelj i monta\u017eer na HTV-u, a iskazao se kao direktor fotografije u ve\u0107ini filmova Kadrove produkcije. Od Udruge snimatelja \u0106ori\u0107 je dobio glavnu nagradu kao direktor fotografije filma \u201cSestre\u201d za dokumentarni film. \u0106ori\u0107 je na nekim projektima uspje\u0161no sura\u0111ivao s Tihomirom Pavlovi\u0107em \u2013 Tujom.<\/p>\n\n\n\n U samostalnoj produkciji Kadar snima svoj prvi cjelove\u010dernji igrani film. Radi se o filmu \u201cStigme\u201d redatelja Zdenka Jurilja po scenariju Josipa Mlaki\u0107a. Direktor fotografija je ugledni hrvatski filmski snimatelj Mirko Piv\u010devi\u0107 (sin Andrije Piv\u010devi\u0107a koji se bio direktor fotografija Praljkova filma \u201cPovratak Katarine Ko\u017eul\u201d, snimanog na podru\u010dju \u0160irokog Brijega), a montira ga Tomislav Topi\u0107, direktor MFF-a. U ovoj filmskoj drami sve uloge igraju glumci HNK Mostar, me\u0111u njima i \u0160irokobrije\u017eanin Ivan Skoko. Imali smo prigodu u tijeku monta\u017ee filma \u201cStigme\u201d vidjeti neke dojmljive kadrove, me\u0111u kojima je i kolona hercegova\u010dkih \u0161vercera s ruksacima duhana na le\u0111ima na putu u Bosnu. Sutjeska film 1974. godine u Borku snimila je film \u201cKolo \u017eivota\u201d. Dokumentarac o \u0161irokobrije\u0161kim mlinicama re\u017eirao je Mihajlo Murko. Ispred \u0161irokobrije\u0161kog samostana snimljeni su kadrovi filma \u201cMrtve ribe plivaju na le\u0111ima\u201d Kristijana Mili\u0107a.<\/p>\n\n\n\n Kad je film u pitanju, veliki uspjeh kod publike postigao je crtani film \u201cZelenkapica\u201d Vladimira Vave Mikuli\u0107a. Ovaj duhoviti crti\u0107 \u0161irokobrije\u0161kog profesora engleskog jezika i slikara na YouTubeu ima vi\u0161e od 330 tisu\u0107a pregleda. Mediteran Film Festival jako je pridonio \u0161irenju filmske kulture u \u0160irokom Brijegu. Filmska radionica u okviru ovog festivala, u suradnji s ameri\u010dkim filmskim radnicima, jedan broj mladih \u0160irokobrije\u017eane usmjerit \u0107e filmu kao \u017eivotnom opredjeljenju. Svake godine polaznici ove \u0161kole realiziraju kratki igrani film. \u0160irokobrije\u017eanin Hrvoje Bazina (sin nogometa\u0161a Marija Bazine), izdanak \u0161irokobrije\u0161ke filmske \u0161kole, koji je studirao kameru na VERN-u u Zagrebu, direktor je fotografije filma \u201cZagreba\u010dki ekvinocij\u201d Svebora Mihaela Jeli\u0107a, najgledanijeg hrvatskog filma pro\u0161le godine.<\/p>\n\n\n\n Brojni \u0160irokobrije\u017eani su se na razne na\u010dine na\u0161li na filmskom platnu, televizijskom kanalu ili YouTubeu. \u0160irokobrije\u017eani s gluma\u010dkom akademijom (Vinko Kraljevi\u0107, Goran Bogdan, Petar Leventi\u0107, \u017deljko Nin\u010di\u0107, Marijana Mikuli\u0107, Iva Kraljevi\u0107, Ivan Skoko) glumili su u igranim filmovima. No, brojni \u0160irokobrije\u017eani na\u0161li su se na filmskom platnu ili televizijskim ekranima kao glumci amateri, natur\u0161\u010dici, posebno u glazbenim videospotovima (Marko Knezovi\u0107, Ljubo Mikuli\u0107\u2026). Ne\u017eika Kara\u010di\u0107, podrijetlom iz Crn\u010da kod \u0160irokog Brijega, igrala je u nizu njema\u010dkih filmova, a Ivanka Brekalo, podrijetlom iz Crnih Lokava kod \u0160irokog Brijega, igrala je glavnu ulogu u njema\u010dkoj televizijskoj seriji. Marina Gali\u0107, podrijetlom iz \u0161irokobrije\u0161kog sela Ljuboti\u0107i, nagra\u0111ivana je kao glumica u Njema\u010dkoj. Ivana Martinovi\u0107, podrijetlom iz Ko\u010derina, uspje\u0161na je glumica u \u0160vicarskoj, a nastupala je i na filmu. Na YouTubeu nalaze se snimke predstava \u0161irokobrije\u0161kog amaterskog kazali\u0161ta Didak (\u201cDr\u017eavni lopov\u201d, \u201cProbudi se, Kato\u201d i druge). Televizijske reporta\u017ee TV-a Sarajevo iz \u0160irokog Brijega od prije pola stolje\u0107a imaju dokumentaristi\u010dku vrijednost, snimke o rudnicima boksita tako\u0111er.<\/p>\n\n\n\n \u0160irokobrije\u017eanin Ivo Mikuli\u0107 autor je glazbe u nekoliko animiranih filmova, a osniva\u010d je Festivala podvodnog filma u Neumu. Re\u017eirao je dokumentarac \u201cAustro-ugarske vojne utvrde u Mostaru\u201d. Ivan Pavkovi\u0107, novinar Al Jazeere, ro\u0111en u Izbi\u010dnu kod \u0160irokog Brijega, kao mladi novinar HTV-a snimio je serijal dokumentaraca o narodnim obi\u010dajima, no\u0161njama i dru\u0161tvima u zapadnoj Hercegovini, koji su uglavnom emitirani na TV-u Erotel. Snimio je i dokumentarac o katoli\u010dkoj crkvi u Mostaru, a za Al Jazeeru snimio je dokumentarni film o \u010cernobilu, koji na YouTubeu ima oko 800.000 pregleda! Zahvaljuju\u0107i uspjesima \u0161irokobrije\u0161kih filma\u0161a, \u0160iroki se mo\u017ee zvati \u2013 \u201cHercegova\u010dka Cinecitta\u201d (po filmskom gradu u Rimu)!<\/p>\n\n\n\n \u0160irokobrije\u0161ki portali snimili su mno\u0161tvo materijala koje ima dokumentaristi\u010dku vrijednost. Portal Jabuka TV ima snimljenih vi\u0161e od stotinu videopriloga, u produkciji ovog portala snimljeni su dokumentarci o pokojnom novinaru Mariju Pinjuhu (\u201c\u010cuvamo Ti ton\u201d) i babi Jeli Mabi\u0107 kad je imala 104 godine. Mili Maru\u0161i\u0107 je za pet-\u0161est portala snimio vi\u0161e od dvije tisu\u0107e (!) videopriloga, a vidjeli smo ga u scenama TV serija \u201cLjubav u zale\u0111u\u201d i \u201cZabranjena ljubav\u201d. Grad \u0160iroki Brijeg producirao je desetak dokumentaraca i oko 50 videopriloga o gradu. Portal vrisak na YouTubeu ima oko stotinu videa. Portal borak.info objavljuje videosnimke koje \u0107e imati dokumentarnu vrijednost. Tomo Mili\u010devi\u0107 snima videospotove i reklame. Svoju dokumentarnu vrijednost imaju videosnimke Tomislava \u0106u\u017ei\u0107a i jo\u0161 nekih \u0160irokobrije\u017eana. Brojni ku\u0107ni videi tako\u0111er imaju dokumentaristi\u010dku vrijednost, kao i dosta toga snimljenog mobitelima.<\/p>\n\n\n\n Zna\u010dajne su snimke VHS kamerom iz Domovinskog rata, snimljene kamerama Marinka Lovri\u0107a te bra\u0107e Bo\u017ee (Bobe) i Gordana (Go\u0161e) \u0106avara, koje se koriste u dokumentarnim filmovima iz tog vremena. Posebno su zna\u010dajne snimke \u0160irokobrije\u017eanina Andrije Zovke iz vremena Domovinskog rata. Zovko je imao ugovor i s ameri\u010dkom agencijom Reuters! Iz brojnih snimki svadbi od prije tri desetlje\u0107a mogu se vidjeti kadrovi panorame dijelova \u0160irokog Brijega. Vide se, primjerice, dijelovi Trna, na kojima raste kukuruz, gdje su kasnije narasle stotine ku\u0107a i tvrtki. U \u0160irokom Brijegu jako je razvijen takozvani svadbeni film. Po nekim podacima, prvi svadbeni film snimio je poznati \u0161irokobrije\u0161ki fotograf Kruno Hrka\u0107 1986. godine! Kasnije su brojni fotografi nabavili kamere za snimanje svadbenih sve\u010danosti.<\/p>\n\n\n\n \u0160irokobrije\u017eani Nikola Gali\u0107, direktor West Herzegowina Festa, dao je zna\u010dajan doprinos popularizaciji filma u \u0160irokom Brijegu u Hercegovini, omogu\u0107iv\u0161i mladim filmskim autorima da svoje uratke prezentiraju na ovom festivalu masovne kulture. Gali\u0107 je autor uvodne i odjavne \u0161pice popularne filmske emisije \u201cPosebni dodaci\u201d na HRT-u, re\u017eirao je vi\u0161e glazbenih spotova, bavi se animacijom, autor je animiranog spota pjesme \u201cGavrilo\u201d rock-skupine Zoster (\u010diji je \u010dlan) i animirani spot pjesme \u201cSabah\u201d, koju izvodi Sirtago feat. Matija Dedi\u0107. Osobno je re\u017eirao vi\u0161e glazbenih spotova, bavi se web designom i 3D modeliranjem, predsjednik je Hrvatske glazbene unije \u0160iroki Brijeg. Marko Mandi\u0107, fotograf i televizijski snimatelj iz \u0160irokog Brijega, re\u017eirao je promotivno-dokumentarni film \u201cHumska zemlja\u201d, sudjelovao je kao pomo\u0107ni snimatelj ili fotograf u filmskim projektima produkcije Kadar. Snima spotove, a trenuta\u010dno radi na dokumentarcu \u201cKosti\u201d. Televizijska novinarka Rosanda Zovko (djevoja\u010dki Petric) uradila je niz televizijskih priloga koji imaju dokumentaristi\u010dku vrijednost. Tako je i kad je televizijska novinarka Anita Damjanovi\u0107 u pitanju. I drugi \u0160irokobrije\u017eani, djelatnici televizijskih ku\u0107a, sudjelovali su u realizaciji televizijskih priloga s dokumentaristi\u010dkom vrijedno\u0161\u0107u. Tako je i sa snimkama Tihomira Crnjca. Isto vrijedi i za prve snimke vlasnika \u0160irokobrije\u017eana VHS kamerom od prije vi\u0161e od tri desetlje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n Gojko Jeli\u0107 je za potrebe programa \u0161irokobrije\u0161kog ogranka Matice hrvatske re\u017eirao i snimio \u010detiri kra\u0107a filma (od \u0161est do 15 minuta): \u201cZvonimir Perko\u201d (dokumentarac), \u201cMarkov povratak na Brig\u201d (igrano-dokumentarni film po motivima romana \u201cPla\u010du li jeleni\u201d fra Ante Mari\u0107a), \u201cPri\u010da babe Mile\u201d (igrani po motivima pri\u010de fra Dane Kara\u010di\u0107a) i \u201cVeronikin rubac\u201d (igrani po motivima drame fra Ante Mari\u0107a). Prva dva filma montirao je Tomislav Topi\u0107, a Mirela Lovri\u0107 s Gojkom potpisuje scenarij filma \u201cPri\u010da babe Mile\u201d. U filmovima nastupaju glumci amateri amaterskog kazali\u0161ta Didak.<\/p>\n\n\n\n Prvi kinoperater<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n -Prije 30 godina \u0160iroki je dobio televizijski studio HRT-a, \u0161to je na svoj na\u010din doprinijelo i razvoju filmu o ovom gradu, posebno \u0161to se tehni\u010dke strane ti\u010de. Rad filmskih djelatnika cijenjen je od struke pa su Tihomir Zovko i Ivo \u010colak bili u \u010dlanstvu Upravnog odbora zaklada za kinematografiju BiH – konstatira Tomislav Topi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Zgrada u kojoj se nalazi \u0161irokobrije\u0161ka kinodvorana Borak po\u010dela se graditi prije po\u010detka Drugog svjetskog rata. Zgrada se nastavila graditi nakon Drugog svjetskog rata, a u lipnju 1948. godine otvoreno je kino \u201cNapredak\u201d. Prvi kinooperater bio je Mirko \u010culjak, a od 1959. godine ovim kinom rukovodio je Milorad Dra\u0161ki\u0107, \u0161irokobrije\u0161kim ljubiteljima filma omiljeni Rade. Ta zgrada bila je Dom kulture u vlasni\u0161tvu Narodnog odbora op\u0107ine Li\u0161tica do 1961. godine, kada je prenesena u vlasni\u0161tvo poduze\u0107a za otkup i obradu duhana. Od 1. sije\u010dnja 1962. do 12. travnja 1963. godine kino je bilo zatvoreno zbog radova na pro\u0161irenju i preure\u0111enju. Osim ure\u0111enja kinodvorane i pozornice, ura\u0111en je prostor za knji\u017enicu i \u010ditaonicu koja je \u010desto slu\u017eila za razne sastanke. Tada je nabavljena nova oprema za prikazivanje filmova, a prva predstava u obnovljenom kinu prikazana je 13. travnja 1963. godine. Kinodvorana je dobila novi naziv \u2013 Borak. Tako se i danas zove. Kino i Dom kulture 1963. predani su u vlasni\u0161tvo Narodnog sveu\u010dili\u0161ta. Kino Borak moglo je primiti oko 300 posjetitelja, a godi\u0161nje je organiziralo oko stotinu filmskih predstava. Svoje zlatno doba ovo kino imalo je od 1981. do 1990. godine, kada su tjedno prikazivana po tri filma. \u0160irokobrije\u0161kim ljubiteljima filma jako su smetali dugotrajni obvezni takozvani politi\u010dki \u017eurnali prije projekcije nekog od tada\u0161njih filmskih hitova. Najve\u0107u gledanost imao je film \u201cSjaj u travi\u201d u re\u017eiji Elia Kazana \u2013 prema tada\u0161njim procjenama, vidjelo ga je nekoliko tisu\u0107a \u0160irokobrije\u017eana.<\/p>\n\n\n\n No, 1990. godine trebalo je kino Borak ponovno preurediti. Dugo je trajalo to preure\u0111enje, po\u010dinje s radom za program Dana grada 1999. godine.<\/p>\n\n\n\n -Godi\u0161nje se prikazivalo od 50 do 60 filmova. Najgledaniji je bio film \u201cPasija\u201d Mela Gibsona. Kada distribucija filmova prestaje biti na 35-milimetarskim vrpcama i prelazi na digitalni format, kino Korak vi\u0161e nije imao mogu\u0107nost za filmske projekcije. Grad \u0160iroki Brijeg raspisao je natje\u010daj za nabavu novog digitalnog kinoprojektora \u010dime bi se stekli za ponovno odr\u017eavanje kinopredstava – kazao nam je Oliver Poli\u0107, koji je s Borisom Gali\u0107em djelatnik kina Borak.<\/p>\n\n\n\n U me\u0111uvremenu, stare neudobne stolice zamijenjene su pravim udobnim stolicama kakve imaju multipleks kina. Sre\u0107ko Sli\u0161kovi\u0107, ravnatelj \u0161irokobrije\u0161kog Kulturnog doma, u \u010dijem je sastavu i kino Borak, o\u010dekuje da \u0107e se po\u010detkom 2022. po\u010deti emitirati filmski hitovi s digitalnog kinoprojektora. \u0160irokobrije\u0161ki ljubitelji filma imali su prigodu gledati filmove u tom formatu na projekcijama Mediteran Film Festivala zahvaljuju\u0107i iznajmljenom digitalnom projektoru. No, kinodvorana Borak ima pozornicu i garderobu koje omogu\u0107uju izvedbu kazali\u0161nih predstava. Ova dvorana s kvalitetnim razglasom i rasvjetom \u010desto se koristi za razne skupove, promocije i druge sadr\u017eaje. No, uskoro \u0107e i \u0161irokobrije\u0161ki filmofili do\u0107i na svoje.<\/p>\n\n\n\n Imali smo prigodu biti na setu hrvatskih filmova i televizijskih serija u Zagrebu, pa i stranih produkcija, sudjelovati na razne na\u010dine u realizaciji nekih filmova, reklamnih i glazbenih videospotova te smo se tako osobno uvjerili koliko je film \u201cskup sport\u201d, koliko traju pripreme od sinopsisa i scenarija do filmskog seta, te koliko treba vremena da se snimljeni materijal montira i projicira na filmsko platno, televizijski ekran ili na YouTubeu. No, za hercegova\u010dke talentirane filma\u0161e najve\u0107a je \u201cumjetnost\u201d na\u0107i financijska sredstva. Kad se ne\u0161to jako voli, kao \u0161to je to slu\u010daj kod ljudi \u201cinficiranih\u201d filmom, kadri su se nekako ipak sna\u0107i – \u0161to na najljep\u0161i na\u010din govori \u0161irokobrije\u0161ka filmska produkcija Kadar.<\/p>\n\n\n\n