Po\u010detkom ovog mjeseca odr\u017ean je drugi veliki turnir u kvantnom \u0161ahu, igri koju je jo\u0161 2014. godine zamislio tada student fizike na Sveu\u010dili\u0161tu Ju\u017ena Kalifornija Chris Cantwell. Njegova ideja bila je dodati klasi\u010dnoj igri \u0161aha nova pravila, i to vo\u0111ena zakonitostima iz podru\u010dja kvantne mehanike.<\/p>\n\n\n\n
U fokus javnosti kvantni je \u0161ah potom nakratko dospio 2016. godine, kada su jednu partiju pred kamerama odigrali glumac Paul Rudd i slavni fizi\u010dar Stephen Hawking, no od tada se o ovoj igri nije mnogo \u010dulo. Povodom drugog slu\u017ebenog turnira, pogledajmo sada \u0161to je kvantni \u0161ah, kako se razlikuje od pravoga i kada bismo ga i gdje mogli zaigrati.<\/p>\n\n\n\n
Kvantna pravila<\/span><\/strong> Igra\u010di u kvantnom \u0161ahu tako\u0111er naizmjeni\u010dno povla\u010de poteze, ali oni mogu biti dvojaki. Prije svakog poteza igra\u010d mo\u017ee odlu\u010diti ho\u0107e li figuru pomaknuti na obi\u010dan ili kvantni na\u010din. U slu\u010daju da se odlu\u010di na kvantni potez, morat \u0107e koristiti bilo koju figuru osim pje\u0161aka, i odrediti vi\u0161e polja na koja se ona mo\u017ee pomaknuti. Tada figura dospijeva u superpoziciju, no razdijeliti se mo\u017ee samo na dozvoljena polja. Svime u pozadini upravlja matemati\u010dki sustav koji izra\u010dunava mogu\u0107nosti i vjerojatnosti, no igra\u010d ne mora nu\u017eno poznavati kompliciranu matematiku kako bi igrao kvantni \u0161ah.<\/p>\n\n\n\n
Kvantni \u0161ah koristi istu plo\u010du, figure i njihove po\u010detne polo\u017eaje kao i klasi\u010dni \u0161ah. No, za razliku od poznate vi\u0161e stolje\u0107a stare igre na plo\u010di, figure se u kvantnoj ina\u010dici mogu nalaziti u superpoziciji, tj. na vi\u0161e polja istodobno. Kao i kod kvantne fizike, njihov polo\u017eaj nije jednozna\u010dan, ve\u0107 se odre\u0111uje postotkom vjerojatnosti, koji se dobiva mjerenjem pojedinog \u0161ahovskog polja.<\/p>\n\n\n\n