I pored svih obe\u0107anja o tome kako je ekonomska situacija u Federaciji dobra, kako su pokazatelji bolji nego je to bio slu\u010daj i u predpandemijskoj 2019. godine, i pored ranijeg poziva federalnog premijera Fadila Novali\u0107a da minimalna pla\u0107a mora biti barem 700 maraka od toga ipak niti tijekom 2021. nije bilo ni\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n
Ali na posljednjoj sjednici Vlade FBiH u ovoj godini jeste donesena Uredba po kojoj je od 1. sije\u010dnja 2022. minimalna pla\u0107a u ovom entitetu 543 marke. S obzirom kako je dosada\u0161nja minimalna pla\u0107a bila 406 marke ovo svakako jeste bolja situacija, ali sindikati, radnici ali i dobar dio javnost ovu odluku ve\u0107 je do\u010dekao \u2018na no\u017e\u2019 i smatraju da je ovo samo jo\u0161 jedan \u0161amar vlasti prema radnicima, njihovom \u017eivotnom standardu i dostojanstvu.<\/p>\n\n\n\n
Naime, podaci sindikata su da u FBiH oko 9.200 radnika prima minimalnu pla\u0107u od 406 maraka, a oko 150 tisu\u0107a radnika radi za 550 maraka (posljednji podaci pokazuju kako je u FBiH ukupno 534.166 zaposlenih osoba) \u0161to samo po sebi govori kakvo je stanje s radni\u010dkim pravima.<\/p>\n\n\n\n
Poja\u0161njenja<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Vlada FBiH u svom priop\u0107enju navodi kako je najni\u017ea pla\u0107a u smislu ove uredbe je najni\u017ei mjese\u010dni iznos pla\u0107e koji pripada radniku za rad u punom radnom vremenu, a utvr\u0111uje se u neto iznosu.<\/p>\n\n\n\n U iznos najni\u017ee pla\u0107e ne ulaze uve\u0107anja pla\u0107e koja radniku pripadaju za prekovremeni rad, no\u0107ni rad, rad u dane sedmi\u010dnog odmora, rad u dane praznika ili drugim danom za koji je zakonom odre\u0111eno da se ne radi. Najni\u017ea pla\u0107a radnika koji radi u nepunom radnom vremenu utvr\u0111uje se i ispla\u0107uje razmjerno ugovorenom radnom vremenu.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Najni\u017ea neto pla\u0107a ne mo\u017ee iznositi manje od 55 posto prosje\u010dne mjese\u010dne neto pla\u0107e u FBiH. Vlada Federacije BiH \u0107e odlukom, u skladu s \u010dlanom 78. stav (1) Zakona o radu, utvrditi iznos najni\u017ee pla\u0107e za 2022. Utvr\u0111eni iznos najni\u017ee pla\u0107e se primjenjuje na pla\u0107u za sije\u010danj 2022. i sve naredne mjesece do 31. prosinca 2022., a nakon toga se uskla\u0111uje jednom godi\u0161nje u rokovima i na na\u010din propisan uredbom, navodi se. Pravo na najni\u017eu pla\u0107u, utvr\u0111enu prema odredbama ove uredbe, imaju svi radnici koji rade u FBiH, neovisno o sjedi\u0161tu ili registraciji poslodavca. Poslodavac je du\u017ean obra\u010dunati i isplatiti najni\u017eu pla\u0107u samo u slu\u010daju kada je pla\u0107a radnika po kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu, ni\u017ea od najni\u017ee pla\u0107e utvr\u0111ene ovom uredbom. Poslodavac ne mo\u017ee koristiti najni\u017eu pla\u0107u koju utvr\u0111uje Vlada ovom uredbom niti najni\u017eu satnicu koja bi se izra\u010dunala na osnovu najni\u017ee pla\u0107e, kao ni bilo koju obra\u010dunsku jedinicu koja bi se izvela na osnovu utvr\u0111ene najni\u017ee pla\u0107e, za obra\u010dun pla\u0107e, naknade ili bilo kojeg drugog davanja radniku \u010dija je pla\u0107a vi\u0161a u odnosu na najni\u017eu pla\u0107u, utvr\u0111enu ovom uredbom.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Najni\u017ea pla\u0107a za narednu kalendarsku godinu se uskla\u0111uje do kraja teku\u0107e godine, na na\u010din da se uskla\u0111ivanje vr\u0161i u visini zbira 50 posto postotka porasta potro\u0161a\u010dkih cijena i 50 posto postotka porasta bruto doma\u0107eg proizvoda u FBiH u teku\u0107oj godini za razdoblje sije\u010danj-rujan, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. Najkasnije do 31. prosinca teku\u0107e godine, Vlada odlukom uskla\u0111uje visinu najni\u017ee pla\u0107e za narednu godinu, \u0161to \u0107e prvi put biti izvr\u0161eno za 2023., a nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vije\u0107em. U slu\u010daju da Vlada ne postigne dogovor nakon konsultacija sa ESV-om, minimalna pla\u0107a za narednu godinu ne mo\u017ee biti ni\u017ea od iznosa koji je bio utvr\u0111en odlukom za prethodnu godinu. Najni\u017ea pla\u0107a, utvr\u0111ena u skladu sa ovom uredbom, u 2022. iznosi 543 marke neto (55 posto od 987 maraka \u2013 prosje\u010dne neto pla\u0107e u razdoblje sije\u010danj-rujan 2021.). Ovakvom uredbom \u0161titi se socijalna sigurnost radnika, pojednostavljen je poslodavcu obra\u010dun iznosa najni\u017ee pla\u0107e jer se iznos najni\u017ee pla\u0107e utvr\u0111uje odlukom Vlade u teku\u0107oj godini i primjenjuje se u cijeloj narednoj godini, za razliku od dosada\u0161njeg na\u010dina utvr\u0111ivanja najni\u017ee pla\u0107e posebno za svaki mjesec, ovisno o broju radnih sati tog mjeseca. Prednost je i pojednostavljen sustav nadzora Porezne uprave FBiH kao i nadle\u017enih inspekcija, stoji u priop\u0107enju.<\/p>\n\n\n\n \u017destoka reakcija sindikata<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n U priop\u0107enju koje potpisuje Selvedin\u0160atorovi\u0107 iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine stoji kako je neprihvatljivo najavljeno usvajanje odluke Vlade FBiH o minimalnoj pla\u0107i u FBiH u iznosu od 543 marke.<\/p>\n\n\n\n \u2013 U vrijeme kada tro\u0161kovi \u017eivota iznose iz mjeseca u mjesec vi\u0161e od dvije tisu\u0107e maraka, kada najve\u0107i broj radnika nema sredstava ni za ono najosnovnije, u vrijeme kada se do\u010dekujemo poskupljenje energenata, a samim tim i svih \u017eivotnih namirnica, higijenskih sredstava i proizvoda neophodnih za normalan \u017eivot radnika i svih drugih stanovnika FBiH, Vlada FBiH, u dogovoru sa podobnim sindikatima i poslodavcima \u017eeli zakonski dodijeliti radnicima sadaku koja jedva da pokriva \u010detvrtinu mjese\u010dnih tro\u0161kova \u017eivota.Predstavnici sindikata koji su pristali na taj iznos su na\u010dinili veleizdaju svojih \u010dlanova, ali i svih radnika u FBiH i morat \u0107e im dati poja\u0161njenje i opravdanje svog stava. Ne znamo kada i na kojim sjednicama su im \u010dlanovi dali podr\u0161ku za pristajanje na poni\u017eavanje od strane Vlade FBiH i Udru\u017eenja poslodavaca FBiH, stoji u priop\u0107enju. Dodaju kako je na\u0161u zemlju je tokom ove godine napustilo vi\u0161e od 170 tisu\u0107a \u017eitelja. Me\u0111u njima je najvi\u0161e kvalificiranih radnika koji su bili primorani oti\u0107i iz domovine kako bi sebi i svojim obiteljima osigurali normalan i dostojanstven \u017eivot. Dodaje se kako ovih dana na snagu stupa Odluka o dopuni Protokola 6 CEFTA-e kojim se uklanjaju radne dozvole kao prepreka zapo\u0161ljavanju na\u0161ih radnika u zemljama potpisnicama ovog sporazuma.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Planira li Vlada FBiHzaustaviti egzodus radnika nude\u0107i im pla\u0107u od 543 marke? Kako poslodavci namjeravaju sa\u010duvati neophodnu radnu snagu ako znamo da se ve\u0107 sada bore sa nedostatkom kvalificirane radne snage? U Crnoj Gori \u0107e od 1. sije\u010dnja naredne godine minimalna plata iznositi 450 eura umjesto dosada\u0161njih 250 eura, a da je prora\u010dun te zemlje za 2021. iznosio 2,5 milijarde eura (4,9 milijardi maraka) dok je u FBiH bio 5,4 milijarde maraka.Vjerujemo da \u0107e zastupnici u Federalnom parlamentu po\u0161tivati dogovor koji su predstavnici svih Klubova zastupnika postigli u Domu sindikata, kada su prihvatili inicijativu SSSBiH da minimalna pla\u0107a u FBiH bude tisu\u0107u maraka i da \u0107e ponovo pokazati da su odgovorniji dio vlasti u FBiH i da rade u interesu \u017eitelja, samim tim i radnika, zaklju\u010duje se u priop\u0107enju.<\/p>\n\n\n\n Vlada FBiH utvrdila Prijedlog prora\u010duna FBiH za 2022.<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Vlada FBiH je utvrdila i Parlamentu FBiH uputila Prijedlog prora\u010duna Federacije BiH za 2022. u iznosu od 5.535.108.213 maraka i ve\u0107i je za 53,8 milijuna maraka u odnosu na 2021. Strukturu predlo\u017eenog prora\u010duna za 2022. karakterizira rast poreznih prihoda, posebno iz doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, te od neizravnih poreza.<\/p>\n\n\n\n Na drugoj strani, planiran je porast iznosa kapitalnih transfera i izdataka za nabavku stalnih sredstava. Povoljna situacija s revidiranim projekcijama prihoda, kao i manje planirani izdaci, pogodovali su zna\u010dajnom smanjenju planiranih primitaka u odnosu na prethodnu fiskalnu godinu. Ukupni prihodi od poreza projicirani u prora\u010dunu za 2022. iznose 3.947,6 milijuna maraka i u odnosu na prethodnu godinu ve\u0107i su za 441,5 milijuna maraka ili 13 posto. Posebno se to odnosi na prihode koji se prikupljaju iz doprinosa za MIO, koji su planirani u iznosu od 2.219 milijuna maraka, te prihode od neizravnih poreza s jedinstvenog ra\u010duna od 1.661,6 milijuna maraka.<\/p>\n\n\n\n Primici od financijske imovine i zadu\u017eivanja planirani su u ukupnom iznosu od 920 milijuna maraka. Na strani rashoda i izdataka su izdaci za materijal, sitni inventar i usluge pove\u0107ani za 41,5 milijuna maraka u odnosu na 2021. godinu, a u okviru ovoga se najzna\u010dajnije pove\u0107anje od 30 milijuna maraka odnosi na nabavku cjepiva protiv Covid-19. U dijelu kapitalnih transfera, koji su u prora\u010dunu Federacije BiH za 2022. planirani u ukupnom iznosu od 300 milijuna maraka, \u0161to je pove\u0107anje od 32 posto u odnosu na 2021., najve\u0107e pove\u0107anje se odnosi na kapitalne transfere javnim poduze\u0107ima. Najzna\u010dajniji transferi su za izgradnju autocesta i brzih cesta 229,3 milijuna maraka (83 posto vi\u0161e u odnosu na 2021.), za sufinanciranje izgradnje \u017eeljezni\u010dke infrastrukture pet milijuna maraka, za unaprje\u0111enje zra\u010dnog prometa FBiH \u0161est milijuna maraka, te 19,7 milijuna maraka za JP Aerodrom Biha\u0107.<\/p>\n\n\n\n Za nastavak obnove Saborne Crkve o Mostaru 120 tisu\u0107a maraka<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Vlada FBiH je donijela Odluku o odobravanju izdvajanja sredstava iz Teku\u0107e rezerve Prora\u010duna FBiH za 2021. Glavnom tajni\u0161tvu Vlade FBiH u iznosu od 120 tisu\u0107a maraka. Ova sredstva su odobrena u svrhu sufinanciranja nastavka obnove Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru. Prije dono\u0161enja ove odluke, Federalna vlada je prihvatila informaciju o molbi Srpske pravoslavne crkve \u2013 Eparhija zahumsko-hercegova\u010dka i primorska \u2013 Srpska pravoslavna crkvena op\u0107ina mostarska, za financijsku pomo\u0107 za nastavak obnove Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru, sa inicijativom za izdvajanje sredstava s pozicije Teku\u0107e rezerva Prora\u010duna FBiH za 2021. Ina\u010de, u molbi za pru\u017eanje pomo\u0107i, izra\u017eena je zahvalnost na svemu \u0161to je Vlada FBiH do sada u\u010dinila na podr\u0161ci obnovi Saborne crkve. Do sada su na ovom objektu zavr\u0161eni grubi gra\u0111evinski radovi, a predstoji unutarnje malterisanje i drugi unutarnji radovi.<\/p>\n\n\n\n Imenovani direktori i zamjenike direktora kazneno-popravnih zavoda u FBiH<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Vlada FBiH donijela je odluke o poni\u0161tenju ranije raspisanog i o raspisivanje novog javnog oglasa za izbor i imenovanje predsjednika i \u010dlanova Nadzornog odbora JP Filmski centar Sarajevo d.o.o. Tako\u0111er, za vr\u0161itelja du\u017enosti predsjednika NO Filmskog centra Sarajevo imenovan je Marko Mikuli\u0107, a za v.d. \u010dlanova Izudin Bajrovi\u0107 i Adnan D\u017eindo.<\/p>\n\n\n\n Za predstavnike Vlade FBiH u pregovara\u010dkom timu BiH imenovani su Medina Dudo i Ekrema Kasum. \u010clanovi ovog tima zadu\u017eeni su za pregovaranje o zaklju\u010divanju svakog pojedina\u010dnog sporazuma \/ugovora\/ konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, zatim na implementaciju aktivnosti proiza\u0161lih iz \u010dlanstva BiH u Inkluzivnom okviru za BEPS i u Globalnom forumu o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe.<\/p>\n\n\n\n Vlada je donijela Rje\u0161enje o postavljenju VedadaDemira za direktora Federalnog zavoda za geologiju.<\/p>\n\n\n\n Dana je prethodna suglasnost Skup\u0161tini UNIS Ginexa d. d Gora\u017ede za razrje\u0161enje vr\u0161itelja du\u017enosti \u010dlanova Nadzornog odbora ovog gospodarskog dru\u0161tva uime dr\u017eavnog kapitala, zbog okon\u010danja konkursne procedure, te za imenovanje Sedada Dedi\u0107a i Alema Omerhod\u017ei\u0107a za \u010dlanove Nadzornog odbora, na razdoblje do isteka mandata \u010dlana Nadzornog odbora koji je imenovan prilikom imenovanja cijelog Nadzornog odbora.<\/p>\n\n\n\n Zbog isteka mandata na koji su imenovani, zaklju\u010dno s 31. prosinca 2021., Vlada FBiH razrije\u0161ila je du\u017enosti direktore i zamjenike direktora kazneno-popravnih zavoda u FBiH. Za nove direktore ovih ustanova su, na razdoblje od \u010detiri godine, postavljeni Red\u017eo Kahri\u0107 (KPZ Zenica), Marijo Mari\u0107 (KPZ Mostar), Ivo Ivki\u0107 (KPZ Ora\u0161je), Faruk Zub\u010devi\u0107 (KPZ Sarajevo), Emil Velte (KPZ Busova\u010da) i Jasmin Omerbegovi\u0107 (KPZ Tuzla). Novi zamjenici direktora su Ivica Dujmovi\u0107 (KPZ Zenica), Mujo Trebovi\u0107 (KPZ Mostar), Nevad Ahmetovi\u0107 (KPZ Ora\u0161je), Mladen Krpan (KPZ Sarajevo), Semir Meki\u0107 (KPZ Busova\u010da) i Bo\u017eo Antunovi\u0107 (KPZ Tuzla). Direktoru KPZ Biha\u0107 mandat jo\u0161 nije istekao, a za njegovog novog zamjenika imenovan je Franjo Juri\u0107.<\/p>\n\n\n\n Za sudjelovanje u radu i odlu\u010divanju na skup\u0161tinama gospodarskih dru\u0161tava su opunomo\u0107eni Amadeo Mandi\u0107 (JP Me\u0111unarodni aerodrom Sarajevo d.o.o.) i Jadranko Pulji\u0107 (JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar).<\/p>\n\n\n\n