Svi znamo koliko je dobar danski odgoj djece i njihov hygge, ali u \u010demu je tajna njihovog dobrog odgoja i \u0161to ih to \u010dini najsretnijim ljudima na svijetu? Danci svoju djecu odgajaju da budu sretni, samopouzdani i uspje\u0161ni, a zbog toga se ve\u0107 vi\u0161e od 40 godina zaredom nalaze pri vrhu ljestvice najsretnijih ljudi na svijetu. <\/p>\n\n\n\n
U popularnoj knjizi ‘Danski odgoj djece’ dvije autorice, majka Jessica Joelle Alexander i psihoterapeutkinja Iben Dissing Sandahl, objasnile su \u0161est to\u010daka sretnog odgoja, odnosno kako da i dijete i roditelj tijekom odgoja budu sretni i zadovoljni. <\/p>\n\n\n\n
Danska teorija odgoja skra\u0107ena je u lako pamtljiv akronim P. A. R. E. N. T. (roditelj), a ozna\u010dava \u0161est stvari koje morate uklju\u010diti u odgoj:<\/p>\n\n\n\n
1. Play <\/span><\/strong>– Igra U Danskoj se djeca igraju samostalno \u0161to im omogu\u0107uje da otkriju vlastite interese i \u017eelje, a to u kona\u010dnici dovodi do toga da djece rade ono u \u010demu u\u017eivaju. Roditelji su uvijek prisutni, ali ih ne kontroliraju. Pustiti djecu da se igraju sama (da se odrasli ne mije\u0161aju) zapravo gradi njihovo samopouzdanje vi\u0161e od sudjelovanja u aktivnostima koje vode njihovi roditelji. <\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanja pokazuju da igra omogu\u0107uje djeci da iskoriste svoju kreativnost dok razvijaju svoju ma\u0161tu. To je va\u017eno za zdrav razvoj mozga i dovodi do pove\u0107anog povjerenja u vlastite sposobnosti, \u0161to je temelj za sre\u0107u. <\/p>\n\n\n\n Evo kako to u\u010diniti: Odvojite vrijeme za igru \u200b\u200bkoja ne uklju\u010duje ekrane. Dajte im igra\u010dke koje im razvijaju ma\u0161tu i poti\u010du kreativnost. Potaknite svoju djecu da se igraju vani (npr. beru cvije\u0107e, idu na igrali\u0161te, grade snjegovi\u0107a, poma\u017eu u vrtlarstvu).<\/p>\n\n\n\n 2. Authenticity<\/span><\/strong> – Autenti\u010dnost Danci su iskreni prema svojoj djeci, i kod lo\u0161ih i dobrih stvari. Biti iskren i autenti\u010dan prema svojoj djeci poma\u017ee im da razviju sna\u017ean unutarnji kompas jer u\u010de vjerovati sebi i svojim emocijama. U\u010denje sebe i djece iskrenosti pospje\u0161uje razvoj sna\u017enog karaktera. I ne zaboravite da je posve u redu osje\u0107ati sve osje\u0107aje. Nadalje, razli\u010dite vrste pohvala razli\u010dito utje\u010du na djecu s obzirom na na\u010din na koji \u0107e do\u017eivljavati sebe u svijetu. Pretjerane pohvale za bezna\u010dajna postignu\u0107a i pohvale zbog inteligencije ( umjesto zbog truda) mogu u\u010diniti djecu nesigurnima i nesklonima preuzimanju rizika. S druge strane; pohvalama \u201eprocesa\u201c, odnosno truda i zalaganja, umjesto nepromjenjivoga mentalnog sklopa poti\u010demo formiranje razvojnoga mentalnoga sklopa koji pridonosi upornosti, samopouzdanju i otpornosti djece. <\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanja pokazuju da \u0107e djeca kojima se uvijek govori da su pametna vjerojatno lako odustati kada se suo\u010de s te\u0161kim zadacima. Umjesto toga, fokusiranjem na proces, dijete \u0107e biti motivirano. Poma\u017ee im da vide stvarnost kakva zapravo i je. <\/p>\n\n\n\n Kako to u\u010diniti: Budite iskreni. Ako vas dijete vidi uznemirenog, tu\u017enog ili upla\u0161enog i pita za to, recite istinu. Djeca su pametna. Oni \u0107e znati ako la\u017eete, stoga budite iskreni i recite primjerice: ‘Da, mama se jako upla\u0161ila kad si pobjegla na ulicu. Zato sam vikala.’<\/p>\n\n\n\n 3. Reframing<\/span><\/strong> – Preoblikovanje Danski roditelji neugodne situacije poku\u0161avaju preoblikovati. To je mo\u0107an na\u010din koji djeci poma\u017ee da promijene pogled na \u017eivot. Na\u010din na koji odlu\u010dimo gledati na stvari utje\u010de na to kako ih do\u017eivljavamo. Realni optimisti ne zanemaruju negativne informacije nego se jednostavno usredoto\u010duju na druge dostupne informacije kako bi stvorili bogatiju, ljep\u0161u pri\u010du o sebi, o svojoj djeci, o \u017eivotu op\u0107enito. Preoblikovanjem mo\u017ee promijeniti do\u017eivljaj svijeta i pritom u\u010diniti na\u0161e \u017eivote i \u017eivote na\u0161e djece sretnijima. Prednosti preoblikovanja su prije svega to \u0161to situacija ne eskalira. Ali \u0161to je najva\u017enije, mijenja percepciju djece o \u017eivotu i pritom \u010dini njihov i na\u0161 vlastiti \u017eivot sretnijima. <\/p>\n\n\n\n Kako to u\u010diniti: Kada va\u0161e dijete nai\u0111e na neki te\u0161ki zadatak i ka\u017ee: ‘Ne mogu to u\u010diniti’, odgovorite: ‘Jo\u0161 nisi nau\u010dio’. Tako\u0111er im mo\u017eete re\u0107i da kada im je ne\u0161to te\u0161ko, to je samo zato \u0161to to tek u\u010de. Kada se va\u0161e dijete lo\u0161e pona\u0161a, usredoto\u010dite se na to za\u0161to. Jesu li gladni? Umorni? dosadno im je? Razmi\u0161ljajte o akciji, a ne o djetetu. Recite: ‘Prestani zadirkivati \u200b\u200bbrata, to ga uznemirava’ umjesto ‘\u0160to si sad napravio?’, ‘\u0160to nije u redu s tobom?’.<\/p>\n\n\n\n 4. Empathy <\/span><\/strong>– Empatija To je jedna od klju\u010dnih ljudskih sposobnosti. U Danskoj je temeljna vrijednost nau\u010diti djecu da razmi\u0161ljaju kako je drugima. \u010cak to u\u010de i u \u0161koli. Prakticiranje empatije u\u010de djecu kako po\u0161tivati druge i sebe, a to poma\u017ee i u prevenciji zlostavljanja. <\/p>\n\n\n\n Budemo li manje skloni osu\u0111ivanju i posramljivanju, bolje \u0107emo razumjeti vlastitu i tu\u0111u ranjivost, \u0161to \u0107e pridonijeti me\u0111usobnoj bliskosti, stvaraju\u0107i dublje odnose te \u010dine\u0107i nas sklonijima opra\u0161tanju i u cjelini sretnijima. <\/p>\n\n\n\n Kako to u\u010diniti: Poku\u0161ajte razumjeti umjesto da osu\u0111ujete: ‘Vidi\u0161, on pla\u010de. Mogu\u0107e da je gladan.’ umjesto ‘Kako je ovo dijete lo\u0161e odgojeno!’<\/p>\n\n\n\n 5. No Ultimatums<\/span><\/strong> – Bez ultimatuma Ultimatumi poti\u010du borbu za mo\u0107 te mogu dovesti do gubitka kontrole nad vlastitim pona\u0161anjem. Mnogo roditelja vi\u010de ili pribjegava tjelesnom ka\u017enjavanju kao obliku discipliniranja djece. Sami gubimo kontrolu, a od svoje djece o\u010dekujemo da je nikad ne izgube. Oni tako\u0111er prekidaju povezanost s va\u0161im djetetom, \u0161to je ono \u0161to ih motivira da slu\u0161aju. <\/p>\n\n\n\n Ukratko, radi se o zamjeni straha (prijetnje i ultimatuma) povjerenjem i blisko\u0161\u0107u. Djeca koja imaju po\u0161tovanje i razumijevanje svojih roditelja, kojoj se poma\u017ee da shvate i po\u0161tuju pravila, razvijaju mnogo sna\u017eniji osje\u0107aj samokontrole i naposljetku odrastaju u sretnije, emotivno stabilnije odrasle ljude. <\/p>\n\n\n\n Kako to u\u010diniti: Poku\u0161ajte pomo\u0107i i usmjeriti, a ne grditi. Izbjegavajte pristup ‘Zato \u0161to sam tako rekao’. Izbjegavajte ultimatume i prijetnje: ‘Bolje to u\u010dinite odmah ili ina\u010de!’. Recite ne, ali uvijek budite smireni.<\/p>\n\n\n\n