Glavno industrijsko postrojenje biv\u0161e tvornice “Bagat”, u kojoj su brojni Zadrani i stanovnici njegove okolice zaradili svoju mirovinu, i koja je na vrhuncu poslovanja proizvodila 160 tisu\u0107a \u0161iva\u0107ih strojeva godi\u0161nje, prodavat \u0107e se po po\u010detnoj cijeni od 33,25 milijuna kuna, pi\u0161e SlobodnaDalmacija.hr<\/p>\n\n\n\n
Nekada\u0161nja okosnica gospodarstva sjeverne Dalmacije, na\u0107i \u0107e se 24. sije\u010dnja “na bubnju” Op\u0107inskog suda u Zadru gdje je potencijalni kupci ne\u0107e mo\u0107i kupiti za manje od dvije tre\u0107ine utvr\u0111ene vrijednosti, odnosno, ispod iznosa od 22,17 milijuna kuna.<\/p>\n\n\n\n
Zaklju\u010dak o prodaji industrijskog dijela biv\u0161e tvornice u kojoj je na vrhuncu poslovanja radilo oko 4000 radnika donio je Op\u0107inski sud u ovr\u0161nom postupku koji vodi splitska tvrtka “Malu Projekt” za poslovanje nekretninama, \u010diji je vlasnik trgova\u010dki lanac “Tommy 1992”, jedan od vode\u0107ih u cijeloj Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n
Zbog nevra\u0107enog kredita od 4,5 milijuna eura, spomenuta tvrtka ovr\u0161ila je zagreba\u010dku firmu “Euro Ivi” iza koje stoji tajkun Milan Lu\u010di\u0107, nekada najbogatiji hercegova\u010dki poduzetnik, \u0161iroj javnosti poznat i po “vru\u0107em filmi\u0107u” sa Severinom. Njegova kompanija bila je upisana na nekada\u0161nje “Bagatovo” zemlji\u0161te.<\/p>\n\n\n\n
Lu\u010di\u010deva tvrtka zavr\u0161ila je 2012. godine u ste\u010daju koji je pokrenut na tra\u017eenje tada\u0161nje Hypo Alpe-Adria banke, jer “Euro Ivi” nije vra\u0107ao kredit od 4,5 milijuna eura. Prethodno je Lu\u010di\u0107eva tvrtka kupila cjelokupan prostor tvornice u suradnji sa zadarskom tvrtkom “Lignum” koja se intenzivno bavi stanogradnjom.<\/p>\n\n\n\n
Dio zemlji\u0161ta prodali su “Lidlu” koji je tamo izgradio trgovinski centar.<\/p>\n\n\n\n
-Tvrtka “Malu projekt” imala je zalo\u017eno pravo prvog reda. Mi smo preuzeli potra\u017eivanje Hypo banke, a rije\u010d je o kreditu koji prema\u0161uje iznos nekretnina \u2013 rekao je Mario Mikuli\u0107, odvjetnik iz Splita, koji je zastupao “Malu projekt” u postupku protiv Lu\u010di\u0107eve tvrtke.<\/p>\n\n\n\n
Nakon provedenog postupka ovrhe, Op\u0107inski sud, po vi\u0161oj sudskoj savjetnici Mileni Lokin, zaklju\u010dio je prodaju nekretnina. Pred potencijalnim kupcima \u0107e se na\u0107i dvije industrijske zgrade, jedna povr\u0161ine 21.285 \u010detvornih metara, a druga 290, te dva dvori\u0161ta, pojedina\u010dne povr\u0161ine 746 i 167 kvadrata.<\/p>\n\n\n\n
Usporedbom po\u010detne cijene i raspolo\u017eive kvadrature dolazimo do zaklju\u010dka da \u0107e se licitirati iznosom od oko 1480 kuna po kvadratu, odnosno u protuvrijednosti za ne\u0161to manje od 200 eura po \u010detvornom metru.<\/p>\n\n\n\n
Kao ponuditelji mogu sudjelovati samo osobe koje na dan dra\u017ebenog ro\u010di\u0161ta polo\u017ee jam\u010devinu u iznosu od minimalno 10 posto procijenjene vrijednosti, odnosno 3,32 milijuna kuna.<\/p>\n\n\n\n
Lu\u010di\u0107 je na prostoru “Bagata”, ukupne povr\u0161ine 75 tisu\u0107a \u010detvornih netara namjeravao izgraditi stambeni kompleks, no tvrtka u je oti\u0161la u ste\u010daj zbog dugova koji su prema\u0161ivali iznos od 90 milijuna kuna. Osim Hypo banke zalo\u017eno pravo od gotovo 4 milijuna eura na nekretninama ima i Slavonska banka.<\/p>\n\n\n\n
Tvornica “Bagat” privatizirana je 1990. godine pod slu\u017ebeno nerazrije\u0161enim okolnostima. Biv\u0161i radnici su podigli niz prijava za gospodarski kriminal, te su tra\u017eili da se ispitaju svi \u010dlanovi poslovodstva koje su dr\u017eali odgovornima za propast poduze\u0107a, no presudom iz 2014. trojica biv\u0161ih direktora oslobo\u0111eni su optu\u017ebi za malverzacije koje su jednu od vode\u0107ih tvornica \u0161iva\u0107ih strojeva u Europi odvele u – propast.<\/p>\n\n\n\n
Bili su optu\u017eeni da su pogodovali tada\u0161njoj Dalmatinskoj banci iz Zadra izme\u0111u 1991. i 1994. godine, te time na\u0161tetili “Bagatu” potpisav\u0161i transformaciju ugovora prisilne nagodbe u ugovor o dugoro\u010dnom kreditu, a zatim dugoro\u010dnog u kratkoro\u010dni, koji se iznova potpisivao \u010dak dvadesetak puta u tromjese\u010dnim razmacima.<\/p>\n\n\n\n