Astrofizi\u010dari su izvijestili da se nedavno dogodila sna\u017ena erupcija na gustoj magnetskoj zvijezdi, koja je trajala tek djeli\u0107 sekunde, ali koja je izbacila koli\u010dinu energije ekvivalentnu energiji milijarde sunca.<\/p>\n\n\n\n
Navedeni tip zvijezde jo\u0161 se naziva i magnetozvijezda (magnetar), a rije\u010d je o neutronskoj zvijezdi s posebno jakim magnetskim poljem. Jedna od karakteristika magnetara jest da \u010desto imaju spektakularne bljeskove energije koji dolaze bez ikakvog upozorenja.<\/p>\n\n\n\n
Iako magnetari mogu biti tisu\u0107ama puta svijetliji od na\u0161eg sunca, njihove erupcije toliko su kratke i nepredvidive da predstavljaju izazov za astrofizi\u010dare da ih prona\u0111u i prou\u010davaju.<\/p>\n\n\n\n
Nedavno su \u0161panjolski znanstvenici ipak uspjeli prona\u0107i jedan od tih bljeskova te izra\u010dunati oscilacije u ja\u010dini svjetlosti magnetara u trenutku tog bljeska. Znanstvenici su otkrili da je udaljeni magnetar oslobodio koli\u010dinu energije koju na\u0161e sunce proizvede u 100.000 godina te da je to u\u010dinio u svega desetini sekunde.<\/p>\n\n\n\n
Neutronska zvijezda formira se prilikom propadanja zvijezde, na samom kraju njezinog \u017eivota. Kako ta zvijezda umire u eksploziji supernove, protoni i elektroni u njezinoj jezgri zdrobljeni su u kompersiranu solarnu masu koja spaja intenzivnu gravitaciju s vrlo brzom rotacijom i sna\u017enim magnetskim silama, prema NASA-inim podacima.<\/p>\n\n\n\n
Rezultiraju\u0107a neutronska zvijezda ima masu otprilike 1,3 do 2,5 puta ve\u0107u od na\u0161eg sunca, ali sabijenu u sferu promjera tek 20 kilometara. Materija u neutronskoj zvijezdi toliko je zgusnuta da bi samo njezin dio veli\u010dine kocke \u0161e\u0107era mogao te\u017eiti milijardu tona, a njezina gravitacija toliko je sna\u017ena da bi primjerice sljezov kola\u010di\u0107 mogao udariti u njezinu povr\u0161inu snagon 1000 hidrogenskih bombi, prema podacima NASA-e.<\/p>\n\n\n\n
Razlika izme\u0111u magnetara i neutronske zvijezde jest u tome \u0161to magnetar ima magnetsko polje \u010dak 1000 puta ja\u010de od obi\u010dne neutrosnke zvijezde i kao takvi, magnetari su najmo\u0107niji magnetski objekti u svemiru.<\/p>\n\n\n\n
\u010cak i u neaktivnom stanju, magnetari mogu biti 100.000 puta svjetliji od sunca. No u slu\u010daju bljeska kojeg smo prou\u010davali – GRB2001415 – energija koja je oslobo\u0111ena jednaka je onoj koju na\u0161e sunce zra\u010di u 100.000 godina, pojasnio je Alberto J. Castro-Tirado, autor studije i profesor s Instituta za astrofiziku Andaluzije pri \u0160panjolskom istra\u017eiva\u010dkom vije\u0107u.<\/p>\n\n\n\n
Prou\u010davani magnetar nalazi se u galaksiji Kipara, spiralnoj galaksiji udaljenoj oko 13 milijuna svjetslosnih godina od Zemlje i predstavlja pravo svemirsko \u010dudovi\u0161te, dodaje Victor Reglero, koautor studije.<\/p>\n\n\n\n
\u0160panjolski znanstvenici otkrili su bljesak te neutronske zvijezde 15. travnja 2020. godine pomo\u0107u instrumenta (Atmosphere\u2013Space Interactions Monitor, ASIM) koji se nalazi na Me\u0111unarodnoj svemirskoj postaji (ISS). Njihova studija objavljena je nedavno u znanstvenom \u010dasopisu Nature.<\/p>\n\n\n\n
Bljesak je zapravo otkrila ASIM-ova umjetna inteligencija, \u0161to je znanstvenicima omogu\u0107ilo da prou\u010de taj kratak i izrazito nasilan izboj energije koji je trajao svega 0,16 sekundi i \u010diji je signal nestao toliko brzo da je bio gotovo neprijmjetan u pozadinskom podatkovnom \u0161umu.<\/p>\n\n\n\n
\u0160panjoslki znanstvenici proveli su vi\u0161e od godinu dana prou\u010davaju\u0107i dvije sekunde podataka podijeljenih u \u010detiri faze, na temelju energije iz tog magnetara.<\/p>\n\n\n\n
\u010cinilo se kao da je taj magnetar odlu\u010dio prenijeti poruku svojeg postojanja iz svoje svemirske osame, povikom u svemirsko prostranstvo velikom snagom “milijardi sunca”, slikovito je otkri\u0107e opisao Reglero.<\/p>\n\n\n\n
Dosad je otkriveno tek 30 magnetara iz otprilike 3000 dosad otkrivenih neutronskih zvijezda, a taj magnetar ujedno je i najudaljeniji kojeg su znanstvenici dosad prona\u0161li.<\/p>\n\n\n\n