<\/span>Autori u analizi pi\u0161u da je niz potresa s epicentrom u okolici Petrinje zapo\u010deo u ponedjeljak 28. prosinca 2020. u 6:28 po lokalnom vremenu potresom magnitude 5.1 koji se osjetio u ve\u0107em dijelu sredi\u0161nje Hrvatske. Epicentar mu je bio jugozapadno od Petrinje, kod mjesta Stra\u0161nik. Ubrzo su uslijedili potresi lokalne magnitude 4.6 u 7:49 te magnitude 3.8 u 7:51 u istom epicentralnom podru\u010dju, kao i niz slabijih potresa.<\/p>\n\n\n\n
Na\u017ealost, ispostavilo se da su ovi umjereno jaki potresi zapravo bili samo najava budu\u0107ih doga\u0111aja jer se sljede\u0107i dan, 29. prosinca 2020., u 12:19 dogodio vrlo jak potres lokalne magnitude 6.2 s epicentrom tako\u0111er kod Stra\u0161nika. Potres je u epicentru imao intenzitet VIII \u00b0EMS i opisuje se kao te\u0161ko o\u0161te\u0107uju\u0107i, a osjetio se u cijeloj Hrvatskoj i Sloveniji te u velikom dijelu Bosne i Hercegovine, u Srbiji, Ma\u0111arskoj, Italiji, pa \u010dak i u Austriji i Slova\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n
Od posljedica uru\u0161avanja ku\u0107a, \u017eivot je izgubilo sedmero ljudi. Zbog potresa dan ranije i o\u0161te\u0107enja koja su uzrokovali te zbog toga \u0161to se potres dogodio sredinom sun\u010danog dana, mnogi stanovnici epicentralnog podru\u010dja u tom su trenutku bili izvan svojih ku\u0107a, posebno onih ja\u010de o\u0161te\u0107enih i opasnijih za boravak.<\/p>\n\n\n\n
\u201eIstodobno, potres se dogodio u vrijeme \u0161kolskih praznika te restrikcija u kretanju zbog epidemije. Svi ovi faktori imali su za posljedicu relativno malen broj nastradalih u usporedbi s razmjerima o\u0161te\u0107enja nastalih jakom tre\u0161njom\u201c, tuma\u010di Stip\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Kako je rije\u0161en nedostatak instrumenata?<\/span><\/strong> \u201eInstrumenti su postavljeni nekoliko dana nakon glavnog potresa, 4. i 5. sije\u010dnja, i tu smo zahvalni kolegama iz Italije \u0161to su se odazvali na na\u0161u molbu te dopremili instrumente u vrlo kratkom roku usprkos tada va\u017ee\u0107im restrikcijama kretanja zbog epidemije\u201c, ka\u017ee nam Herak.<\/p>\n\n\n\n Ubrzo je i Seizmolo\u0161ka slu\u017eba dobila donaciju hrvatske vlade \u010dime je nabavljeno 40 kvalitetnih instrumenata (20 seizmografa i 20 akcelerografa), pa je krajem sije\u010dnja 2021. zapo\u010delo i postavljanje ve\u0107e privremene mre\u017ee seizmolo\u0161kih instrumenata u \u0161irem epicentralnom podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n Herak ka\u017ee da se postavljanje prvih \u0161est instrumenata vrlo brzo nakon glavnog potresa pokazalo klju\u010dnim u prikupljanju podataka o potresnoj seriji jer se u prvih nekoliko tjedana dogodila ve\u0107ina do sada lociranih potresa.<\/p>\n\n\n\n \u201eOvo progu\u0161\u0107enje lokalne mre\u017ee seizmografa doprinijelo je i znatnom pobolj\u0161anju preciznosti lociranja potresa, pa su \u017eari\u0161ta potresa koji su se dogodili nakon 4. sije\u010dnja 2021. locirana oko tri puta preciznije nego prije toga. Tako\u0111er, uspje\u0161no je registriran i najja\u010di naknadni potres magnitude 4.9 koji se dogodio kod mjesta \u017dupi\u0107 6. sije\u010dnja 2021. u 18:01, kada je najbli\u017ea seizmolo\u0161ka postaja bila samo nekoliko kilometara udaljena od epicentra. Ovi zapisi te seizmogrami s naknadno instaliranih privremenih seizmolo\u0161kih postaja imaju veliku ulogu u istra\u017eivanju uzroka potresa kod Petrinje. Oni \u0107e omogu\u0107iti da analiziramo pokupski rasjedni sustav do najsitnijih detalja te rasvijetlimo uzroke javljanja tako jakih potresa u podru\u010dju relativno malog tektonskog naprezanja\u201c, dodaje Herak.<\/p>\n\n\n\n U prva tri mjeseca locirano skoro 10.000 potresa<\/span><\/strong> Glavni potres imao je dubinu \u017eari\u0161ta na oko 6-7 km. U dijelu rasjeda oko glavnog potresa izme\u0111u dubine od otprilike 10 km i povr\u0161ine dogodio se relativno mali broj naknadnih potresa, jer je u glavnome oslobo\u0111ena ve\u0107ina prikupljene napetosti. Ve\u0107ina naknadnih potresa dogodila se na dubinama izme\u0111u 10 i 18 km i u du\u017eini od 15 km, ispod dijela rasjeda koji je aktiviran u glavnom potresu.<\/p>\n\n\n\n \u201eOvo pokazuje da je glavni potres aktivirao Petrinjski rasjed do dubine od 10-ak km i u potpunosti ispraznio elasti\u010dku energiju na rasjednoj povr\u0161ini od oko 150 km2. Popre\u010dni profil \u017eari\u0161ta potresa jasno pokazuje da se radi o prakti\u010dki vertikalnom rasjedu. U ovoj seriji potresa, u prvih 13 dana serije, dogodilo se ukupno deset potresa magnitude ve\u0107e ili jednake 4.0, i 76 potresa magnitude ve\u0107e ili jednake 3.0\u201c, ka\u017ee Herak.<\/p>\n\n\n\n \u201eKod Petrinjskog potresa relativno mala dubina njegova \u017eari\u0161ta dodatno je utjecala na jakost i rasprostranjenost tre\u0161nje. Zbog blizine \u017eari\u0161ta povr\u0161ini, op\u0107enito vrijedi da je kod plitkih potresa tre\u0161nja ja\u010da nego kod ne\u0161to dubljih. Me\u0111utim, va\u017eno je naglasiti i da struktura tla te interakcija tla s gra\u0111evinama ima veliki utjecaj na svojstva tre\u0161nje. Primjerice, podru\u010dja u blizini epicentra koja se nalaze na \u010dvrstoj stijenskoj podlozi su relativno bolje pro\u0161la, dok je centar Petrinje, koji le\u017ei na mnogo rastresitijem tlu potpuno poru\u0161en.<\/p>\n\n\n\n Kod ovoga niza potresa vrlo je zanimljivo uo\u010diti da je veliki broj naknadnih potresa lociran na dubinama ve\u0107im od 15 km. Ako se ovo potvrdi i detaljnijim istra\u017eivanjima nakon \u0161to se u analizu uklju\u010de i podaci svih privremeno instaliranih postaja, tu \u010dinjenicu \u0107e valjati objasniti. Naime, debljina Zemljine kore na tom je podru\u010dju 30-ak km te se o\u010dekivalo da na dubinama preko 15 km zbog tlaka i topline stijene postaju dovoljno plasti\u010dne da ne dolazi do krtog pucanja, pa samim time niti do potresa. Tako\u0111er, postavlja se i pitanje je li mo\u017eda u dubljim dijelovima kore do\u0161lo do pomaka, tj. je li rasjed pro\u0161ao kroz cijelu koru? Sve ovo su pitanja na koja \u0107e budu\u0107a ispitivanja dati odgovor \u0161to \u0107e u kona\u010dnici omogu\u0107iti bolje poznavanje seizmi\u010dkog hazarda tog podru\u010dja\u201c, tuma\u010di Herak.<\/p>\n\n\n\n Mehanizam pomaka u \u017eari\u0161tu glavnog potresa (slika 7 dolje), zajedno s prostornom raspodjelom \u017eari\u0161ta potresa, ukazuju da je uzrok glavnog i ve\u0107ine naknadnih potresa gotovo vertikalni rasjed koji se pru\u017ea u smjeru sjeverozapad-jugoistok s pomakom po pru\u017eanju, odnosno s horizontalnim desnim pomakom. Du\u017e rasjedne plohe jugozapadno rasjedno krilo pomaknulo se prema sjeverozapadu, a sjeveroisto\u010dno prema jugoistoku.<\/p>\n\n\n\n \u201eTo zapravo samo zna\u010di da su tektonske sile uzrokovale pomak dva bloka, odnosno rasjedna krila, koja su kliznula jedno uz drugo kao na slici ni\u017ee. Pri tome se oslobodila energija koja se na povr\u0161ini manifestira kao potres\u201c, tuma\u010di nam Stip\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Sekundarne posljedice potresa \u2013 likvefakcije, pukotine, klizi\u0161ta, uru\u0161ne vrta\u010de<\/span><\/strong> Ipak, likvefakciji su bila najpodlo\u017enija pjeskovita tla talo\u017eena u poplavnim ravnicama rijeka Kupe i Save. Pojava likvefakcije u obliku pje\u0161\u010danih \u201cvulkana\u201d i likvefakcijskih pukotina na povr\u0161ini najjasnije je bila izra\u017eena na poljoprivrednim povr\u0161inama uz rijeke. Istovremeno je u urbanim sredinama uzrokovala \u0161tetu na prometnoj infrastrukturi, gra\u0111evinama i nasipima Save i Kupe uslijed slijeganja, tonjenja i bo\u010dnog razmicanja tla.<\/p>\n\n\n\n Slika 12. Fotografije pojave likvefakcije: a) u obliku pje\u0161\u010danih \u201cvulkana\u201d u mjestu Brest uz lijevu obalu Kupe, b) u mjestu Nebojan uz desnu obalu Kupe, c) u mjestu Palanjek uz lijevu obalu Save i d) satelitska snimka preuzeta s Google Eartha s prikazom likvefakcije uz napu\u0161teni rukavac rijeke Save u blizini mjesta Buda\u0161evo.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, zabilje\u017eena je pojava ve\u0107eg broja novih i reaktiviranih klizi\u0161ta koja su nastala mehanizmima klizanja, bo\u010dnog razmicanja i odronjavanja. Klizanje je zabilje\u017eeno u nasutim materijalima (npr. nasipi cesta), pri \u010demu je o\u0161te\u0107en ve\u0107i broj prometnica na \u0161irem epicentralnom podru\u010dju te u naslagama lapora i gline, kao primjerice na najopasnijem klizi\u0161tu u mjestu Prnjavor \u010cunti\u0107ki, oko 10 km ju\u017eno od Petrinje.<\/p>\n\n\n\n Uslijed reaktivacije ovog klizi\u0161ta i njegove daljnje aktivnosti mjesecima nakon potresa, potrebno je bilo iseliti stanovni\u0161tvo iz stambenih objekata koji se nalaze na samom klizi\u0161tu ili u njegovoj neposrednoj blizini. Ubrzo nakon glavnog potresa, osim klizanja, zabilje\u017eene su i manje pojave odronjavanja stijenskih blokova sa strmih padina ili stijenskih zasjeka uz prometnice, kao i bo\u010dno razmicanje na povr\u0161ini koje je izravno povezano s likvefakcijom. Uslijed bo\u010dnog razmicanja nastale su gotovo vertikalne pukotine duboke i do nekoliko metara, a naj\u010de\u0161\u0107e su nastale na obrambenim nasipima Save i Kupe te u njihovoj neposrednoj blizini (slika 13).<\/p>\n\n\n\n Slika 13. Fotografije gotovo vertikalnih pukotina nastalih uslijed bo\u010dnog razmicanja tla na a) nasipu Save i b) poljoprivrednom zemlji\u0161tu u mjestu Palanjek.<\/p>\n\n\n\n Uz prethodno opisane sekundarne deformacije na povr\u0161ini koje su bile prouzro\u010dene potresnom tre\u0161njom, najve\u0107u prirodnu opasnost po stanovnike predstavljala je pojava uru\u0161nih vrta\u010da u mjestima Me\u010den\u010dani i Borojevi\u0107i, koje se i nakon najja\u010dih potresa jo\u0161 uvijek otvaraju (dosad je zabilje\u017eeno preko 140 ovakovih vrta\u010da). Uru\u0161ne vrta\u010de nastale su u naslagama rijeke Sunje i njenih povremenih buji\u010dnih pritoka.<\/p>\n\n\n\n Formiranje uru\u0161nih vrta\u010da ina\u010de je dugotrajan proces povezan uz proces sufozije, prilikom kojeg dolazi do ispiranja sitnozrnastog sedimenta u pokrovu i stvaranja podzemnih kaverni, odnosno \u0161upljina, djelovanjem podzemne vode, \u0161to u kona\u010dnici dovodi do naglog uru\u0161avanja pokrovnih naslaga u okr\u0161eno podzemlje (slika 14). Ovaj ina\u010de dugotrajan proces zna\u010dajno je ubrzan uslijed tre\u0161nje za vrijeme petrinjske potresne serije pri \u010demu su uru\u0161ne vrta\u010de o\u0161tetile nekoliko stambenih objekata. S obzirom na to da potresna serija jo\u0161 uvijek traje, i dalje postoji mogu\u0107nost za nastanak novih uru\u0161nih vrta\u010da te je ova prirodna opasnost za lokalno stanovni\u0161tvo jo\u0161 uvijek aktualna.<\/p>\n\n\n\n Slika 14. a) Skica procesa nastanka uru\u0161nih vrta\u010da (modificirano prema USGS, 2021, URL3) i b) fotografija najve\u0107e uru\u0161ne vrta\u010de u mjestu Me\u010den\u010dani s promjerom ve\u0107im od 20 m i oko 12 m dubine.<\/p>\n\n\n\n Stip\u010devi\u0107 ka\u017ee da likvefakcija vi\u0161e nije prijetnja jer je za nju potrebno tlo vrlo zasi\u0107eno vodom i vrlo jaka tre\u0161nja koja vi\u0161e nije izgledna.<\/p>\n\n\n\n \u201eNo, pojava klizi\u0161ta i uru\u0161nih vrta\u010da, uslijed ja\u010dih naknadnih potresa, mogu\u0107a je, ali malo vjerojatna jer su se sva klizi\u0161ta i veliki dio vrta\u010da aktivirali kod glavnog i nekoliko ja\u010dih naknadnih potresa u prvih nekoliko mjeseci\u201c, dodaje.<\/p>\n\n\n\n Utjecaj gra\u0111e Zemlje i svojstava tla na \u0161irenje potresnih valova<\/span><\/strong> Primjerice, Zagreb se tresao ne\u0161to dulje od minute! S druge strane, u gorskim podru\u010djima, gdje \u010dvrsta stijena dolazi do povr\u0161ine, mo\u017ee se uo\u010diti brzi prolazak valne fronte, pa je i vrijeme podrhtavanja ne\u0161to kra\u0107e. Tako je npr. na Medvednici tre\u0161nja trajala izme\u0111u 30 i 45 sekundi te zbog druga\u010dijih svojstava tla (\u010dvrsta stijena koja za razliku od sedimenata ne amplificira valove) nije bila izra\u017eena kao u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n Zanimljivo je uo\u010diti da na nekim dijelovima dolazi do kanaliziranja potresnih valova (npr. podru\u010dje u blizini Zapre\u0161i\u0107a) \u010dime se tako\u0111er pove\u0107ava ja\u010dina tre\u0161nje. Ovo je izravna posljedica geolo\u0161ke gra\u0111e \u2013 u slu\u010daju Zapre\u0161i\u0107a, izme\u0111u Samoborskog gorja i Medvednice, nalaze se naslage sedimentnih stijena u kojima su valovi ostali zarobljeni te se pove\u0107ala amplituda tre\u0161nje. To je za posljedicu imalo poja\u010danu i produljenu tre\u0161nju u tom podru\u010dju \u0161to je uzrokovalo veliku \u0161tetu na pojedinim objektima, iako se lokacija nalazi relativno daleko od epicentra potresa.<\/p>\n\n\n\n \u0160to slijedi dalje?<\/span><\/strong> \u201eKako takvo istra\u017eivanje zahtijeva velike resurse i dosta vremena, s kolegama sa Sveu\u010dili\u0161ta u Lausannei u \u0160vicarskoj prijavili smo novi znanstveni projekt. Ukoliko projekt bude odobren za financiranje, tim od preko 15 znanstvenika radit \u0107e na analizi svih prikupljenih geofizi\u010dkih i geolo\u0161kih podataka. Tako\u0111er, unutar projekta planirana su i neka nova mjerenja koja bi mogla rasvijetliti koliko \u010desto se jaki potresi doga\u0111aju na podru\u010dju Pokuplja te postoji li veza izme\u0111u rasjednih zona oko Zagreba i Pokuplja. Ovo bi u kona\u010dnici moglo znatno promijeniti sliku seizmi\u010dkog hazarda na podru\u010dju sredi\u0161nje Hrvatske\u201c, ka\u017ee Herak.<\/p>\n\n\n\n Stip\u010devi\u0107 ka\u017ee da, dok \u010dekaju rezultate projektne prijave, i dalje nastavljaju marljivo analizirati sve prikupljene podatke \u0161to \u0107e u kona\u010dnici poslu\u017eiti kao izvrsna podloga za naprednije metode analize planirane unutar projektnog istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n \u201eU prvom koraku plan je locirati sve potrese za koje je to mogu\u0107e klasi\u010dnim postupcima te odrediti rasjedni mehanizam onima ne\u0161to sna\u017enijima. Tek tad \u0107e biti mogu\u0107e donijeti podrobnije zaklju\u010dke \u0161to se to\u010dno dogodilo i kako preciznije opisati ovaj rasjedni sustav. Kako je koli\u010dina prikupljenih seizmolo\u0161kih podataka ogromna, jedan od budu\u0107ih ciljeva je da primijenimo metode strojnog u\u010denja. Na temelju njih \u0107emo biti u mogu\u0107nosti automatski prepoznati tisu\u0107e vrlo slabih potresa koji daju zoran uvid u strukturu aktiviranih rasjeda. Osim toga, multidisciplinarni pristup seizmologije, geodezije i geologije mo\u017ee pomo\u0107i pri razlu\u010divanju aktiviranih rasjeda i njihovog me\u0111udjelovanja, primjerice u prijenosu napetosti u \u0161irem epicentralnom podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n Navedena istra\u017eivanja mogu pru\u017eiti kvalitetnije ulazne podatke za modeliranja opa\u017eenih polja intenziteta, pomaka, brzine i akceleracije tla tijekom potresa u \u0161irem epicentralnom podru\u010dju uklju\u010duju\u0107i efekte povr\u0161inskih slojeva tla, realisti\u010dne modele rasjeda i rasjedanja, i sl. Takvi modeli omogu\u0107uju odre\u0111ivanje realisti\u010dnih potresnih scenarija za budu\u0107e potrese, a time pobolj\u0161avaju modeliranje u\u010dinaka potresa i potresne opasnosti. Istra\u017eivanja primjenom metoda in\u017eenjerske seizmologije i geologije, kao i geotehni\u010dkih metoda, omogu\u0107it \u0107e bolje poznavanje lokalnih svojstava tla koja znatno utje\u010du na frekvenciju i amplitudu valova potresa, a mogu imati razorne u\u010dinke na gra\u0111evine, ne samo u epicentralnom podru\u010dju nego i daleko od njega \u2013 ba\u0161 kao \u0161to je to bilo u Zapre\u0161i\u0107u. Svakako, tu je i suradnja seizmologa i gra\u0111evinara koja mora postojati kako bismo izgradili dru\u0161tvo otpornije na potrese. Ne manje va\u017eno, potrebno je uporno raditi i na popularizaciji i promid\u017ebi seizmologije te osvje\u0161\u0107ivanju o opasnosti od potresa kako bismo se nau\u010dili \u017eivjeti s njima tako da njihove posljedice ne budu pogubne.<\/p>\n\n\n\n Ovdje nismo \u017eeljeli nikoga prozvati ili pozvati, ve\u0107 smo zapravo samo poku\u0161ali nazna\u010diti potrebne korake koji nam slijede u budu\u0107nosti te otprilike navesti \u0161to \u017eelimo sprovesti u djelo. Naravno, u nekim koracima bit \u0107e od velike va\u017enosti da se poka\u017ee dobra volja nadle\u017enih, ali i bez toga nadamo se da \u0107emo uspjeti ostvariti veliki dio planiranog. Trenutno smo na Geofizi\u010dkom odsjeku u procesu formiranja vrlo jake geofizi\u010dke istra\u017eiva\u010dke grupe koja \u0107e u budu\u0107nosti biti me\u0111unarodno kompetitivna i nosilac svih naprednih istra\u017eivanja \u010dvrste Zemlje u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n Mo\u017eda \u0107e prva izravna promjena, barem \u0161to se interesa dru\u0161tva ti\u010de, biti vidljiva u sljede\u0107oj verziji karte potresne opasnosti u Hrvatskoj, koja \u0107e morati biti uskla\u0111ena s novim europskim normama. Spoznaje do kojih smo ve\u0107 do\u0161li, kao i one koje nas jo\u0161 \u010dekaju, znatno \u0107e utjecati na pouzdanost i multidisciplinarni na\u010din procjene potresne opasnosti ne samo u podru\u010djima Petrinje ili Zagreba nego i u drugim potresom jako ugro\u017eenim podru\u010djima u Hrvatskoj\u201c, zaklju\u010dio je Herak.<\/p>\n\n\n\n
Zbog zagreba\u010dke serije potresa koja je zapo\u010dela u o\u017eujku 2020. i uspostavljanja mre\u017ee seizmografa kojom se prati, hrvatski seizmolozi ostali su bez slobodnih instrumenata koje bi mogli postaviti u podru\u010dju Banije. Stoga su vrlo brzo nakon potresa dogovorili suradnju s kolegama iz Istituto Nazionale di Oceanografia e di Geofisica Sperimentale (OGS) iz Udina koji su im na raspolaganje stavili \u0161est seizmografa s integriranim akcelerometrom za brzo postavljanje.<\/p>\n\n\n\n
Prema preliminarnim podacima znanstvenika s Geofizi\u010dkog zavoda, u razdoblju izme\u0111u 28. prosinca 2020. i 29. o\u017eujka 2021. locirano je 9350 potresa. Od tog broja, za njih 6374 odre\u0111ena je lokacija s vrlo dobrom to\u010dno\u0161\u0107u, tj. sa standardnom pogre\u0161kom manjom od 1 km. Ve\u0107ina epicentara nalazi se u uskom, dobro definiranom podru\u010dju du\u017e Hrastovi\u010dke gore, uz poznati Petrinjski rasjed smjera pru\u017eanja sjeverozapad\u2013jugoistok. Izvan glavne grupe, jasno su izdvojene jo\u0161 tri manje skupine naknadnih potresa. Prva se nalazi isto\u010dno od glavne skupine, uz Kupu u podru\u010dju izme\u0111u Petrinje i mjesta Mo\u0161\u0107enice, druga je zapadno od glavne grupe, u okolici Velike Soline, a tre\u0107a se nalazi sjeverozapadno, kod Gornjeg Vukojevca.<\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/potres-1-080122.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n
Zbog ja\u010dine potresa i specifi\u010dne geolo\u0161ke gra\u0111e, u \u0161irem epicentralnom podru\u010dju uo\u010den je veliki broj sekundarnih u\u010dinaka potresa, odnosno deformacija na povr\u0161ini zbog jake potresne tre\u0161nje kao \u0161to su pojave likvefakcije, pukotina, klizi\u0161ta i uru\u0161nih vrta\u010da. Likvefakcija, koja predstavlja jakom tre\u0161njom uzrokovan nagli gubitak \u010dvrsto\u0107e nekoherentnog tla zasi\u0107enog vodom, uo\u010dena je na \u0161irem epicentralnom podru\u010dju u okolici Petrinje, Siska i Gline, u rije\u010dnim naslagama rijeke Kupe, Save i njihovim pritokama.<\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/rupe-080122.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/rupe-2-080122.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/rupe-3-080122.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n
Premda su rezultati preliminarni, numeri\u010dke simulacije potresa kod Petrinje jasno pokazuju u kolikoj mjeri unutra\u0161nja gra\u0111a Zemlje i svojstva tla nekog podru\u010dja utje\u010du na rasprostiranje i ja\u010dinu potresnih valova. Tako, primjerice, u dolinama i nizinama valovi ostaju zarobljeni u mek\u0161im sedimentnim naslagama, izme\u0111u povr\u0161ine i \u010dvrste stijenske mase u podlozi. Uslijed toga dolazi do produljenog trajanja tre\u0161nje i pove\u0107anja amplitude valova.<\/p>\n\n\n\n
Herak ka\u017ee da \u0107e za podrobniju analizu ovog niza potresa trebati pa\u017eljivo prou\u010diti prikupljene podatke te napraviti dodatna istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n