Rezultati popisa stanovni\u0161tva pokazali su da je Hrvatska u deset godina izgubila gotovo 400.000 stanovnika. Drugim rije\u010dima, pali smo na 3.888.529 stanovnika s 4.284.889, koliko ih je bilo na prethodnom popisu provedenom 2011. godine. No to je samo dio zanimljivih podataka iz popisa koji je pokazao vrlo zabrinjavaju\u0107e demografske trendove, pi\u0161e Index.hr.<\/p>\n\n\n\n
Izdvojili smo stoga deset najzanimljivijih \u010dinjenica koje smo saznali iz popisa stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
1.Samo tri grada iznad 100.000 stanovnika<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Stavimo li fokus na najve\u0107e gradove u Hrvatskoj, postaje jasno da sada samo tri grada imaju vi\u0161e od 100.000 stanovnika. To su Zagreb, Split i Rijeka. Osijek je ispao s liste gradova s vi\u0161e od 100.000 stanovnika jer po novom popisu ima tek 96.848 stanovnika.<\/p>\n\n\n\n Zagreb sada ima 769.944 stanovnika, Split 161.312, Rijeka 108.622.<\/p>\n\n\n\n Nakon Osijeka slijedi Zadar sa 70.829 stanovnika, Velika Gorica sa 61.198, Pula s 52.411. I to je svih osam hrvatskih gradova koji imaju 50.000 stanovnika. U prvih deset najve\u0107ih gradova u\u0161li su jo\u0161 Karlovac s 49.594 stanovnika i Vara\u017edin s 43.999.<\/p>\n\n\n\n 2.Gotovo svaka tre\u0107a osoba u Hrvatskoj prima penziju<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Broj osiguranika mirovinskog osiguranja na dan 30. studenoga iznosio je 1.583.131. Broj korisnika mirovina za studeni iznosio je 1.234.991. Odnos broja korisnika mirovina i osiguranika je 1:1.28.<\/p>\n\n\n\n Ako uzmemo u obzir da, prema objavljenim podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku, Hrvatska broji 3.888.529 stanovnika, to zna\u010di da je prakti\u010dki svaka tre\u0107a osoba u Hrvatskoj u mirovini.<\/p>\n\n\n\n Naravno, treba uzeti u obzir i broj onih koji mirovinu primaju u inozemstvu, a njih je, kako je pisao portal Mirovina.hr, u listopadu 2021. godine bilo ukupno 181 tisu\u0107a. No, svejedno, \u0161iru sliku to bitnije ne mijenja.<\/p>\n\n\n\n 3.Pad broja stanovnika u doslovno svim \u017eupanijama<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Pad stanovnika primjetan je u svim hrvatskim \u017eupanijama.<\/p>\n\n\n\n Najmanji je u Gradu Zagrebu gdje iznosi 2.54 posto, odnosno 20.072 stanovnika. Slijedi Dubrova\u010dko-neretvanska \u017eupanija gdje je pad 5.47 posto odnosno, 6706 stanovnika te Zadarska u kojoj je pad 5.69 posto, odnosno 9677 stanovnika je manje.<\/p>\n\n\n\n Najve\u0107i pad broja stanovnika ima Vukovarsko-srijemska \u017eupanija, gdje sada \u017eivi 19.54 posto manje ljudi nego prije deset godina, odnosno 35.083 stanovnika. Slijede Sisa\u010dko-moslava\u010dka \u017eupanija s padom od 18.49 posto, odnosno 31.890 stanovnika, te Brodsko-posavska \u017eupanija gdje je zabilje\u017een pad za 17.53 posto, tj. na 27.793 stanovnika.<\/p>\n\n\n\n I broj ku\u0107anstava pao je u svim \u017eupanijama, najvi\u0161e u Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj, a najmanje u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n 4.Veliki pad u Slavoniji<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Pad stanovni\u0161tva od 19.54% zabilje\u017een je u Vukovarsko-srijemskoj, 17.45% je pad u Po\u017ee\u0161ko-slavonskoj, 16.71% u Viroviti\u010dko-podravskoj, 17.54% Brodsko-posavskoj i 14.93% u Osje\u010dko-baranjskoj.<\/p>\n\n\n\n U svim tim \u017eupanijama je na vlasti HDZ koji se \u010desto hvali Projektom Slavonija, Baranja i Srijem kao primjerom brige za te najnerazvijenije regije u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n O uspjehu Projekt Slavija, Baranja i Srijem i svih prija\u0161njih projekata HDZ-a dovoljno govori podatak da je u \u017eupanijama na koje se odnosi broj stanovnika u odnosu na 2011. pao za 136.217, tj. 17%.<\/p>\n\n\n\n 5.Imamo 209 tisu\u0107a zdravstvenih osiguranika vi\u0161e nego stanovnika<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Hrvatska ima 209 tisu\u0107a zdravstvenih osiguranika vi\u0161e nego stanovnika te vi\u0161e bira\u010da nego punoljetnih gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n Hrvatska ima najvi\u0161e 3.888.529 stanovnika, dok je na dan 3. sije\u010dnja imala \u010dak 4.097.903 zdravstvena osiguranika. Tako\u0111er, nakon popisa trebat \u0107e “o\u010distiti” i registar bira\u010da, u kojem su 3.690.623 punoljetna gra\u0111anina, \u0161to je nemogu\u0107e s obzirom na postoje\u0107i broj stanovnika, jer je mladih prema procjeni Dr\u017eavnog zavoda za statistiku 2020. bilo vi\u0161e od 700 tisu\u0107a.<\/p>\n\n\n\n 6.Otkad je HDZ preuzeo Hrvatsku, broj stanovnika pao je za milijun<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n I dok je broj stanovnika u biv\u0161oj dr\u017eavi pod Titom rastao, pad broja stanovnika zapo\u010dinje godinu dana nakon premo\u0107ne pobjede HDZ-a predvo\u0111enog Tu\u0111manom na prvim demokratskim izborima u dr\u017eavi. Od 1991. Hrvatska je izgubila gotovo 900.000 stanovnika, od \u010dega je, kako smo naveli, u zadnjih deset godina izgubljeno gotovo 400 tisu\u0107a stanovnika, i to ve\u0107inom iseljavanjem.<\/p>\n\n\n\n Iako se u devedesetima dogodio rat, a vlast su imale i druge politi\u010dke opcije, veliku ve\u0107inu vremena na vlasti provela je upravo Hrvatska demokratska zajednica.<\/p>\n\n\n\n 7.Bira\u010da koliko i stanovnika<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Dok broj stanovnika u Hrvatskoj ve\u0107 trideset godina pada, bira\u010da je sve vi\u0161e. Prema podacima Ministarstva pravosu\u0111a i uprave, 26. lipnja pro\u0161le godine Hrvatska je imala 3.859.481 bira\u010da s pravom glasa na parlamentarnim izborima odr\u017eanim 5. srpnja, od \u010dega je s prebivali\u0161tem u Hrvatskoj 3.674.695.<\/p>\n\n\n\n Jednostavna ra\u010dunska operacija oduzimanja otkriva da Hrvatska ima 213.834 stanovnika vi\u0161e nego bira\u010da s prebivali\u0161tem u Hrvatskoj. Ina\u010de, od prosinca 2019. godine do lipnja pro\u0161le godine broj bira\u010da u Hrvatskoj porastao je za 4734, \u0161to opet zna\u010di da je mo\u017eda u ovoj zemlji sve manje stanovnika, ali zato raste broj ljudi voljnih odlu\u010divati o njezinim institucijama.<\/p>\n\n\n\n 8.Hrvatska nije imala ovoliko malo stanovnika od 1948.<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Broj stanovnika Hrvatske pada od 1991., kada je u njoj \u017eivjelo 4.784.265 stanovnika. U desetlje\u0107ima prije te godine broj stanovnika je rastao: 1981. je u Hrvatskoj bilo 4.601.469 stanovnika, 1961. godine 4.159.696, 1953. godine 3.936.022, 1948. godine 3.779.858, a 1931. godine 3.430.270 stanovnika.<\/p>\n\n\n\n Od popisa stanovni\u0161tva 1948. Hrvatska nije zabilje\u017eila ovoliko nizak broj. Od 1991. je izgubila 895.736 stanovnika, skoro cijeli Zagreb. U zadnjih deset godina, tj. od pro\u0161log popisa stanovni\u0161tva, koji je odr\u017ean 2011., izgubljeno je 396.360 stanovnika, gotovo 10%.<\/p>\n\n\n\n 9.Prijeti raspad svih sustava: mirovinskog, zdravstvenog i obrazovnog sustava<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Hrvatski demografi An\u0111elko Akrap i Marin Strmota godinama ve\u0107 upozoravaju na lo\u0161e demografske trendove, a rezultate popisa stanovni\u0161tava su za Index komentirali navode\u0107i kako je ovo bilo i za o\u010dekivati. Pritom upozoravaju na te\u0161ke posljedice koje mo\u017eemo o\u010dekivati s padom broja stanovnika kao \u0161to su uru\u0161avanje mirovinskog, zdravstvenog i obrazovnog sustava.<\/p>\n\n\n\n “Sve je to o\u010dekivano i treba voditi ra\u010duna o tome da su to jo\u0161 uvijek prvi rezultati. Kad se objave potpuni rezultati, oni \u0107e pokazati pravo stanje, a mo\u017eemo o\u010dekivati jo\u0161 i manji broj stanovnika od ovog. Vi\u0161e ih ne mo\u017eemo imati s obzirom na dugogodi\u0161nje prirodno smanjenje, imamo vi\u0161e umrlih nego ro\u0111enih, a i ogroman val iseljavanja”, kazao je An\u0111elko Akrap za Index.<\/p>\n\n\n\n Klju\u010dna je informacija, ka\u017ee, to \u0161to stariji ostaju, a mladi iseljavaju.<\/p>\n\n\n\n “To zna\u010di da izostaje ekonomski razvoj na velikom prostoru u Hrvatskoj, to je va\u017eno uo\u010diti. Pouka iza svega toga je da je potrebna demografska politika ili populacijska, koja je dio ukupne razvojne politike. Potrebno je donijeti niz mjera, s tim da tu dru\u0161tvo kao cjelina mora postati svjesno da treba ulagati u ljude koji \u0107e raditi i puniti mirovinske fondove. Netko mora raditi”, istaknuo je Akrap.<\/p>\n\n\n\n “Pod hitno se mora oblikovati svijest dru\u0161tva da je populacijska politika prioritet i da je to najkriti\u010dniji segment dugoro\u010dnog razvoja zemlje. Ulazimo u demografski najstarije nacije, to \u0107e za posljedice imati utjecaj na gospodarski, zdravstveni, mirovinski i obrazovni sustav”, rekao je jo\u0161.<\/p>\n\n\n\n Strmota, pak, ka\u017ee kako je najve\u0107i problem dobna struktura. “Problem nisu brojke stanovnika ni nacionalne strukture, problem je ekonomske naravi, gospodarskog, mirovinskog i sustava socijalne za\u0161tite”, rekao je Strmota za Index.<\/p>\n\n\n\n To obja\u0161njava rije\u010dima da samim time \u0161to imamo vi\u0161e starih stanovnika, automatski imamo i lo\u0161iji mirovinski sustav jer manje ljudi upla\u0107uje u mirovinske fondove, s obzirom na to da je manje radnog stanovni\u0161tva, a isto tako i lo\u0161iji zdravstveni sustav, ako uzmemo u obzir da ga stariji stanovnici vi\u0161e koriste nego mla\u0111i, kojih je manje.<\/p>\n\n\n\n