Na dana\u0161nji dan 1946. godine ro\u0111en je Zvonko Bu\u0161i\u0107 -Taik iz Gorice kod Gruda. Bio je hrvatski politi\u010dki aktivist i jedan u skupini otmi\u010dara putni\u010dkoga zrakoplova sa 76 putnika, na letu od New Yorka do Chicaga, u rujnu 1976. godine. Zbog te otmice zrakoplova i pogibije policajca prigodom deaktivacije bombe koju je ostavio u pretincu newyor\u0161ke podzemne \u017eeljeznice, 1977. godine je u Americi osu\u0111en na do\u017eivotni zatvor, a pomilovan je u srpnju 2008. godine, nakon \u010dega se vratio u Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\n
Gimnaziju je zavr\u0161io u Imotskom kada je dobio nadimak Taik kojim ga zovu i pamte svi njegovi mje\u0161tani. Maturirao je u Zagrebu, a s dvadeset godina emigrirao u Be\u010d na studij slavistike i povijesti. U Be\u010du je tri godine kasnije, 1969. upoznao ameri\u010dku studenticu Julienne Eden Schultz, koja je usavr\u0161avala znanje njema\u010dkog jezika. Julienne Eden Schultz ubrzo se uklju\u010dila u rad hrvatske politi\u010dke emigracije i na nagovor Zvonka Bu\u0161i\u0107a, na Dan Republike (tada\u0161nji praznik u SFRJ), 29. studenoga 1970. godine, s prijateljicom je s nebodera na zagreba\u010dkom Trgu Republike (dana\u0161nji Trg bana Jela\u010di\u0107a) bacala letke antijugoslavenskog sadr\u017eaja, radi \u010dega su uhi\u0107ene i zadr\u017eane u zatvoru. Nakon pu\u0161tanja vratila se u Be\u010d, a 1972. godine Zvonko i Julienne vjen\u010dali su se u Frankfurtu, te nakon toga preselili u SAD.<\/p>\n\n\n\n
Dana 10. rujna 1976. godine skupina hrvatskih politi\u010dkih aktivista koju su sa\u010dinjavali Zvonko i Julienne Bu\u0161i\u0107, Petar Matani\u0107, Frane Pe\u0161ut i Slobodan Vla\u0161i\u0107, otela je putni\u010dki zrakoplov Boeing 727 TWA 355 na letu od New Yorka do Chicaga sa 76 putnika, s namjerom da iz njega izbace letke nad Londonom i Parizom, u kojima se obja\u0161njava hrvatski slu\u010daj u tada\u0161njoj Jugoslaviji i poziva na njezinu neovisnost s naslovom \u201cPoziv na borbu protiv srpske hegemonije\u201d, a kona\u010dni cilj trebali su biti Zagreb i Solin. Glavni cilj otmice zrakoplova bilo je poku\u0161aj prisiljavanja ameri\u010dkih i europskih medija da objave Bu\u0161i\u0107eve letke u kojima je bila sadr\u017eana istina o srpskom zlostavljanju hrvatskog naroda u Jugoslaviji.<\/p>\n\n\n\n
Sa sobom nisu nosili oru\u017eje ve\u0107 materijal od kojeg su napravili la\u017eni eksploziv koji su omotali oko svojih tijela, a pravu bombu kao i propagandni materijal Bu\u0161i\u0107 je ostavio u pretincu newyor\u0161ke podzemne \u017eeljeznice, o kojoj su preko pilota proslijedili informacije o njoj. Nakon \u0161to su na njihov zahtjev proglasi, u kojima se obja\u0161njava hrvatski slu\u010daj u tada\u0161njoj Jugoslaviji i poziva na njezinu neovisnost, objavljeni u ameri\u010dkom tisku, zrakoplov je sletio u Pariz gdje su se otmi\u010dari predali.<\/p>\n\n\n\n
No, prigodom poku\u0161aja deaktiviranja te bombe poginuo je ameri\u010dki policajac Brian Murray, djelatnik odjela za bombe, a trojica su bila ranjena. Pri izricanju presude sudac je izjavio u zapisnik kako gospodin Bu\u0161i\u0107 \u201cnije terorist i kriminalac\u201d i da su njegove akcije, iako pogre\u0161no vo\u0111ene, bile motivirane plemenitim idealima tj. hrvatskom neovisno\u0161\u0107u. Sudac je tom prigodom izjavio da je povreda drugih osoba bila potpuno nenamjerna, te zatra\u017eio da se gospodin Bu\u0161i\u0107 pusti na uvjetnu slobodu nakon izdr\u017eane kazne u trajanju od deset godina.<\/p>\n\n\n\n
Supruga poginulog policajca pokrenula je sudski postupak protiv nadle\u017enih policijskih tijela zbog velikog nemara koji su pokazali te osudila njihovu spremnost da svu krivnju prebace na Bu\u0161i\u0107a, a njezinog supruga prikazuju kao \u017ertvu \u201cterorista\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Pritisci jugoslavenske diplomacije uo\u010dili su se i na su\u0111enju kada je okru\u017eni sudac John Bartels 22. srpnja u New Yorku izrekao kaznu do\u017eivotnog zatvora za Zvonka i Julienne Bu\u0161i\u0107 i vi\u0161egodi\u0161nje kazne zatvora ostalima iz skupine.<\/p>\n\n\n\n
Prema izjavama tada\u0161njih djelatnika Bijele ku\u0107e, jugoslavenska je vlada vr\u0161ila sna\u017ean i uspje\u0161an pritisak na Dr\u017eavni ured SAD da o\u0161tro postupi sa Zvonkom Bu\u0161i\u0107em i njegovom skupinom.<\/p>\n\n\n\n
Temeljem ameri\u010dkog Zakona o borbi protiv otmica, Zvonko Bu\u0161i\u0107 osu\u0111en je zbog otmice i djela koje je dovelo do smrti druge osobe, na kaznu do\u017eivotnog zatvora s mogu\u0107no\u0161\u0107u pomilovanja nakon 10 godina. Takva kazna predvi\u0111ala je pu\u0161tanje na slobodu nakon 30 godina izdr\u017eanog zatvora, odnosno 11. rujna 2006. godine.<\/p>\n\n\n\n
Iako je u me\u0111uvremenu Hrvatska postala neovisna, to nije izmijenilo pristup Dr\u017eavni ured SAD-a jo\u0161 uvijek podupire dr\u017eanje Zvonka Bu\u0161i\u0107a u zatvoru, te je Komisija za pomilovanje 2006. godine odbila zahtjev za pomilovanje, dok su ostali osu\u0111enici iz skupine pu\u0161teni.<\/p>\n\n\n\n
Na sjednici 13. prosinca 2002. godine, Hrvatski sabor donio je Rezoluciju o transferu Zvonka Bu\u0161i\u0107a u Hrvatsku koja je potom predana Vije\u0107u Europe. Bu\u0161i\u0107 je 2006. godine preba\u010den u deportacijski pritvor ameri\u010dkog ministarstva domovinske sigurnosti od kuda je vrlo brzo trebao biti deportiran. Od tada se za njegovo osloba\u0111anje po\u010deo zalagati Hrvatski helsin\u0161ki odbor, jer su uvjereni kako su odbijenicom za pomilovanje poslije 30 godina robije SAD prekr\u0161ile njegova ljudska prava. Bu\u0161i\u0107 je u novi objekt zatvora Terre Haute u Indiani premje\u0161ten iz federalnog zatvora Allenwood u Pennsylvaniji, gdje je u ljeto 2006. odslu\u017eio tridesetu godinu zatvora.<\/p>\n\n\n\n
Zvonko Bu\u0161i\u0107 pomilovan je po\u010detkom srpnja 2008. godine nakon 32 godine zatvora i premje\u0161ten iz zatvora Terre Haute pod nadle\u017enost Imigracijske i carinske slu\u017ebe radi deportacije u Hrvatsku, bez prava na povratak u Sjedinjene Dr\u017eave. U Zagreb je stigao 24. srpnja 2008. godine u pratnji ameri\u010dkih agenata.<\/p>\n\n\n\n
Zvonko Bu\u0161i\u0107 se u Hrvatsku vratio 24. srpnja 2008. godine, a u Zra\u010dnoj Luci Zagreb je do\u010dekan kao domoljub. Bu\u0161i\u0107u su u zra\u010dnoj luci dobrodo\u0161licu do\u0161li po\u017eeljeti politi\u010dari Dra\u017een Budi\u0161a i Anto Kova\u010devi\u0107, pjeva\u010d Marko Perkovi\u0107 Thompson te nekoliko stotina gra\u0111ana. Nekoliko dana kasnije, Bu\u0161i\u0107u je prire\u0111en i veliki do\u010dek[8] u Imotskom i rodnoj Gorici u susjednoj BiH.<\/p>\n\n\n\n
Od povratka u Hrvatsku \u017eivio je u selu Rovanjska, u op\u0107ini Jasenice. Jedno vrijeme Bu\u0161i\u0107 se politi\u010dki anga\u017eirao kroz stranku HSP dr. Ante Star\u010devi\u0107 te poslije i kroz udrugu Hrvatski plamen. Dana 1. rujna 2013. godine Bu\u0161i\u0107 je izvr\u0161io samoubojstvo hitcem iz pi\u0161tolja u obiteljskoj ku\u0107i u Rovanjskoj (Jasenice). Ostavio je dva opro\u0161tajna pisma u kojima navodi da \u201enije vi\u0161e mogao \u017eivjeti u Platonovoj pe\u0107ini\u201d i da mu je \u201elak\u0161e bilo sanjati slobodnu Hrvatsku nego izdr\u017eavati hrvatsku zbilju\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Pokopan je u Aleji hrvatskih branitelja na zagreba\u010dkom groblju Mirogoj, a dan sprovoda, 4. rujna 2013., progla\u0161en je Danom \u017ealosti u op\u0107ini Jasenice. 6. srpnja 2015. godine, na Mirogoju mu je postavljen nadgrobni spomenik.<\/p>\n\n\n\n
OTPOR.Media<\/span><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na dana\u0161nji dan 1946. godine ro\u0111en je Zvonko Bu\u0161i\u0107 -Taik iz Gorice kod Gruda. Bio je hrvatski politi\u010dki aktivist i jedan u skupini otmi\u010dara putni\u010dkoga zrakoplova sa 76 putnika, na letu od New Yorka do Chicaga, u rujnu 1976. godine. Zbog te otmice zrakoplova i pogibije policajca prigodom deaktivacije bombe koju je ostavio u pretincu […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":8330,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":9,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[159],"tags":[],"class_list":["post-19153","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-prisjecanje-portala-otpor-media"],"yoast_head":"\n