Pravnik, sveu\u010dili\u0161ni profesor i biv\u0161i ministar Zvonimir \u0160eparovi\u0107 preminuo je u nedjelju u 94. godini. Ro\u0111en je u Blatu na Kor\u010duli 14. rujna 1928., a nakon gimnazije koju je poha\u0111ao u Splitu i Dubrovniku, u Zagrebu je 1947. upisao Pravni fakultet. Nakon diplome, osam godina je radio u pravosu\u0111u, od 1953. do 1961., a potom je postao asistent na Pravnom fakultetu u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n
Dvije je godine, od 1963. do 1965. boravio na Institutu Max Planck za kazneno i me\u0111unarodno pravo u Freiburgu, a doktorirao je 1966. na Pravnom fakultetu u Ljubljani s temom “Krivi\u010dno-pravna za\u0161tita sigurnosti saobra\u0107aja”. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu bio je vi\u0161e od 30 godina, predavao je krivi\u010dno pravo, a svojedobno je bio i dekan tog fakulteta. U drugoj polovici osamdesetih godina suprotstavljao se kontroverznom \u010dlanku 133 Krivi\u010dnog zakona biv\u0161e Jugoslavije koji je omogu\u0107avao progon politi\u010dkih neistomi\u0161ljenika.<\/p>\n\n\n\n
-Zvonimir \u0160eparovi\u0107 je uz ostalo, od 1989. do 1991. bio rektor Zagreba\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta, a bio je i \u010dlan Vlade demokratskog jedinstva. U klju\u010dnom vremenu, uz predsjednika Franju Tu\u0111mana i branitelje, \u0160eparovi\u0107 je zna\u010dajno doprinio me\u0111unarodnom priznanju Republike Hrvatske – kazao je o \u0160eparovi\u0107u biv\u0161i ministar Mate Grani\u0107.<\/p>\n\n\n\n
\u0160eparovi\u0107 je, ina\u010de, u dva navrata bio ministar – 1991. godine u Vladi Franje Greguri\u0107a postao je nestrana\u010dki ministar vanjskih poslova, no oko nekih pitanja vanjske politike nije se slagao s tada\u0161njim predsjednikom Franjom Tu\u0111manom. Naime, prvom hrvatskom predsjedniku bilo je jasno da do me\u0111unarodnog priznanja i pobjede u Domovinskom ratu mo\u017ee do\u0107i samo uz puno taktiziranja i kompromisa za \u0161to Zvonimir \u0160eparovi\u0107 ni tada, a ni kasnije nije imao sluha. \u0160eparovi\u0107 je na funkciji ministra pravosu\u0111a bio od 15. travnja 1999. do 27. sije\u010dnja 2000, a pomo\u0107nik mu je tada bio Ivan Turudi\u0107. U to vrijeme \u0160eparovi\u0107 je podnio hrvatsku tu\u017ebu protiv SR Jugoslavije za genocid pred Me\u0111unarodnim sudom u Haagu. Bio je i prvi stalni predstavnik Hrvatske pri Ujedinjenim narodima, a na tu funkciju imenovan je 1992. godine.<\/p>\n\n\n\n
\u0160eparovi\u0107 je utemeljio Jugoslavensko viktimolo\u0161ko dru\u0161tvo, a nakon 1991. godine utemeljio je i Hrvatsko viktimolo\u0161ko (\u017ertvoslovno) dru\u0161tvo kojem je godinama bio i predsjednik. Neko vrijeme bio je \u010dlan HDZ-a i Sredi\u0161njeg odbora stranke, a poslije se u\u010dlanio u Hrast. No, tamo nije dugo ostao, nego se ubrzo ponovno vratio u HDZ.<\/p>\n\n\n\n
Zvonimir \u0160eparovi\u0107 se 2000. godine kao nezavisni kandidirao na predsjedni\u010dkim izborima, ali je osvojio najmanji broj glasova. Svoje je bira\u010de tada pozvao da u drugom krugu glasaju za Dra\u017eena Budi\u0161u, ali tada je pobjedu odnio Stjepan Mesi\u0107. Nakon \u0161to je HDZ izgubio vlast, sve do kraja svog aktivnog bavljenja politikom, \u0160eparovi\u0107 je imao krajnje desne politi\u010dke stavove, optu\u017euju\u0107i vladaju\u0107e hrvatske politi\u010dare zbog popustljivosti prema Ha\u0161kom sudu i me\u0111unarodnoj zajednici.<\/p>\n\n\n\n
Zvonimir \u0160eparovi\u0107 je bio \u010dlan brojnih me\u0111unarodnih organizacija, a objavio je niz znanstvenih radova i knjiga iz podru\u010dja kaznenog prava, kriminologije, medicinskog prava, bioetike i viktimologije.<\/p>\n\n\n\n