Ljudi koji \u017eive 100 godina i vi\u0161e mogu imati posebne crijevne bakterije koje poma\u017eu u sprje\u010davanju infekcija, tvrdi japansko istra\u017eivanje provedeno 2021. Rezultati sugeriraju da bi te bakterije i specifi\u010dni spojevi koje proizvode, poznati kao “sekundarne \u017eu\u010dne kiseline”, mogli doprinijeti zdravim crijevima i, zauzvrat, zdravom starenju.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, potrebno je puno vi\u0161e istra\u017eivanja kako bi se znalo uzrokuju li te bakterije uistinu iznimno dug \u017eivotni vijek. Trenutni rezultati pokazuju samo povezanost izme\u0111u ovih crijevnih bakterija i stogodi\u0161njeg \u017eivotnog vijeka, ali ne dokazuju da su te bakterije razlog zbog kojega ljudi toliko dugo \u017eive.<\/p>\n\n\n\n
Potpis crijevnih mikroba<\/strong><\/p>\n\n\n\n U navedenom istra\u017eivanju znanstvenici su ispitali mikrobiotu crijeva od 160 stogodi\u0161njaka, koji su u prosjeku imali 107 godina. Crijevnu mikrobiotu stogodi\u0161njaka usporedili su s mikrobiotom 112 osoba u dobi od 85 do 89 godina i 47 osoba u dobi od 21 do 55 godina.<\/p>\n\n\n\n Otkrili su da stogodi\u0161njaci imaju jasan “potpis” crijevnih mikroba koji nije vi\u0111en u druge dvije dobne skupine. Preciznije, odre\u0111ene vrste bakterija bile su oboga\u0107ene ili osiroma\u0161ene kod stogodi\u0161njaka u usporedbi s druge dvije skupine.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eiva\u010di su potom analizirali crijevne metabolite, proizvode metabolizma, u sve tri skupine i otkrili da su stogodi\u0161njaci imali zna\u010dajno vi\u0161u razinu takozvanih sekundarnih \u017eu\u010dnih kiselina u usporedbi s druge dvije skupine.<\/p>\n\n\n\n \u017du\u010d je \u017euto-zelena teku\u0107ina koju proizvodi jetra te ju pohranjuje u \u017eu\u010dnom mjehuru. \u017du\u010dne kiseline su spojevi u \u017eu\u010di koji poma\u017eu u probavi, osobito masti. Nakon \u0161to jetra proizvede \u017eu\u010dne kiseline, one se otpu\u0161taju u crijeva, gdje ih bakterije kemijski modificiraju u sekundarne \u017eu\u010dne kiseline.<\/p>\n\n\n\n Zdrav rad crijeva kao potencijalna tajna dugog \u017eivota<\/strong><\/p>\n\n\n\n Istra\u017eiva\u010di su prona\u0161li posebno visoke razine sekundarne \u017eu\u010dne kiseline zvane izoallolitoholna kiselina (isoalloLCA) kod stogodi\u0161njaka. Nisu znali koji metaboli\u010dki proces bakterija koristi za proizvodnju isoalloLCA pa su krenuli identificirati put. Provjerili su sojeve crijevnih bakterija kod 110-ogodi\u0161njaka koji je imao posebno visoke razine sekundarnih \u017eu\u010dnih kiselina i otkrili da bakterije koje pripadaju obitelji zvanoj Odoribacteraceae proizvode isoalloLCA.<\/p>\n\n\n\n \u0160tovi\u0161e, utvr\u0111eno je da isoalloLCA ima mo\u0107na antimikrobna svojstva, \u0161to zna\u010di da mo\u017ee inhibirati rast “lo\u0161ih” bakterija u crijevima. U eksperimentima na laboratorijskim posudama i mi\u0161evima, autori su otkrili da isoalloLCA usporava rast Clostridium difficile, bakterije koja uzrokuje te\u0161ki proljev i upalu debelog crijeva. IsoalloLCA je tako\u0111er inhibirala rast enterokoka otpornih na vankomicin, vrste bakterija otpornih na antibiotike za koje je poznato da uzrokuju infekcije u bolnicama.<\/p>\n\n\n\n Nalazi sugeriraju da isoalloLCA mo\u017ee pridonijeti zdravom radu crijeva sprje\u010davaju\u0107i nastanak lo\u0161ih bakterija. Tako\u0111er, sugeriraju da bi te bakterije ili njihove \u017eu\u010dne kiseline mogle lije\u010diti ili sprije\u010diti infekciju C. difficile kod ljudi, iako bi bilo potrebno vi\u0161e istra\u017eivanja da se to doka\u017ee.<\/p>\n\n\n\n Ako bakterije koje proizvode \u017eu\u010dnu kiselinu pridonose zdravom crijevu, jednog dana bi se mogle koristiti i kao probiotik za pobolj\u0161anje ljudskog zdravlja. Uz to, opisane bakterije \u010dine se sigurnima, jer ne proizvode toksine niti sadr\u017ee gene otpornosti na antibiotike, navodi se u istra\u017eivanju.<\/p>\n\n\n\n Nejasno je kako stogodi\u0161njaci dolaze do ovih korisnih bakterija, ali i genetika i prehrana mogli bi igrati ulogu u oblikovanju sastava crijevne mikrobiote kod ljudi.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanje nije prikupio informacije o prehrani sudionika, navikama tjelovje\u017ebe ili kori\u0161tenju lijekova, iako bi sve od navedenoga moglo utjecati na mikrobiotu crijeva te pomo\u0107i u obja\u0161njenju ove povezanosti. Budu\u0107a istra\u017eivanja koja uklju\u010duju velike skupine ljudi tijekom vremena trebale bi dodatno ispitali vezu izme\u0111u ovih bakterija i dugovje\u010dnosti te tako stvoriti novu perspektivu u kontekstu produljenja \u017eivota ljudi.<\/p>\n\n\n\n
Poznato je da zajednica bakterija i drugih mikroorganizama koji \u017eive u crijevima, znana kao crijevni mikrobiom, igra ulogu u na\u0161em zdravlju i mijenja se kako starimo. No, istra\u017eiva\u010di su posumnjali da ljudi koji dosegnu 100 godina mogu imati posebne crijevne bakterije koje doprinose dobrom zdravlju. Doista, stogodi\u0161njaci imaju manji rizik od kroni\u010dnih bolesti i infekcija u usporedbi sa starijim osobama koje ne do\u017eive ovako duboku starost.<\/p>\n\n\n\n