Asteroid otkriven u Zemljinoj orbiti, \u0161irok oko 1,2 kilometara, mogao bi ostati u orbiti oko na\u0161eg planeta jo\u0161 najmanje 4000 godina, a da ne predstavlja nikakvu opasnost, objavili su \u0161panjolski znanstvenici.<\/p>\n\n\n\n
Koriste\u0107i podatke teleskopa u \u010cileu, Arizoni i Kanarskim otocima, znanstvenici su dali do sada najopse\u017eniji opis asteroida, nazvanog 2020 XL5 i prvi put otkrivenog prije dvije godine.<\/p>\n\n\n\n
Potvrdili su da je to jedan od samo dva od takozvanih trojanskih asteroida koji putuju kao suputnici Zemlje.<\/p>\n\n\n\n
Trojanski asteroidi mogu biti lutalice u Sun\u010devom sustavu, kao \u0161to se \u010dini da je slu\u010daj s ovim, ili predstavljaju materijal koji je ostao od formiranja njihova mati\u010dnog planeta. Oni ostaju zarobljeni planetarnim gravitacijskim silama i nakon toga kru\u017ee oko Sunca istom stazom kao i taj planet.<\/p>\n\n\n\n
\u010cini se da je ovo asteroid C-tipa, \u0161to je jedna od naj\u010de\u0161\u0107ih vrsta u Sun\u010devom sustavu, prema znanstveniku Toniju Santana-Rosu sa Sveu\u010dili\u0161ta Alicante i Institutu svemirskih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Barceloni, glavnom autoru studije objavljene u \u010dasopisu Nature Communications.<\/p>\n\n\n\n
Ti su asteroidi tamne boje i sadr\u017ee puno ugljika uz stijene i minerale.<\/p>\n\n\n\n
“2020 XL5 ne predstavlja prijetnju Zemlji. O\u010dekujemo da \u0107e ostati u svojoj trenutnoj stabilnoj orbiti najmanje sljede\u0107ih 4000 godina”, rekao je znanstvenik i koautor studije Cesar Briceno iz ameri\u010dke Nacionalne zaklade za znanost NOIRLab.<\/p>\n\n\n\n
On je na udaljenosti od Zemlje koja varira od 90 milijuna km do 270 milijuna km.<\/p>\n\n\n\n
Asteroid zauzima jednu od pet takozvanih Lagrangeovih to\u010daka – polo\u017eaja u svemiru gdje objekti te\u017ee ostati na mjestu. Tih pet mjesta omogu\u0107uju stabilne orbite zbog konkurentskih gravitacijskih sila Zemlje i Sunca. Ovaj se nalazi na onome \u0161to se zove L4 to\u010dka.<\/p>\n\n\n\n
Jedini drugi trojanski asteroid vi\u0111en oko Zemlje, otkriven prije 12 godina, tako\u0111er u to\u010dki L4, nazvan je 2010 TK7. Manji je s promjerom od oko 400 metara. Tako\u0111er se smatra da je zarobljen Zemljinom gravitacijom dok je ‘tumarao’ Sun\u010devim sustavom.<\/p>\n\n\n\n
Asteroid 2020 XL5, prvi put otkriven u prosincu 2020. pomo\u0107u teleskopa na Havajima, mo\u017eda je bio zarobljen Zemljinom gravitacijskom silom prije nekih 500 i 1000 godina, rekao je Santana-Ros.<\/p>\n\n\n\n
Brojni trojanski asteroidi naseljavaju na\u0161 Sun\u010dev sustav, a najve\u0107i planet Jupiter ima ih gotovo 10.000, rekao je Santana-Ros.<\/p>\n\n\n\n
NASA je pro\u0161log listopada lansirala svemirsku letjelicu nazvanu Lucy kako bi ih istra\u017eila.<\/p>\n\n\n\n
Trojanski asteroidi su tako\u0111er prona\u0111eni oko Neptuna (njih 28), Marsa (\u010detiri), Urana (dva) i Venere (jedan).<\/p>\n\n\n\n
“Jupiter je div u svakom smislu, pa i u smislu mase. O\u010distio je svoju okolinu od drugih objekata i prikupio tisu\u0107e objekata na svojim to\u010dkama L4 i L5”, rekao je Santana-Ros.<\/p>\n\n\n\n
“Zemlja ima delikatnije okru\u017eenje, s bliskim gravitacijskim konkurentima poput Venere, Marsa ili \u010dak Mjeseca. Stoga \u0107e gravitacijske nestalnosti na 2020 XL5 na kraju omogu\u0107iti tom asteroidu da pobjegne iz to\u010dke stabilnosti L4.”<\/p>\n\n\n\n
Santana-Ros je rekao da bi moglo biti jo\u0161 trojanskih asteroida oko Zemlje koje tek treba otkriti. Dvije Lagrangeove to\u010dke u kojima bi mogli postojati, L4 i L5, te\u0161ko je promatrati sa Zemlje.<\/p>\n\n\n\n
“Svaki asteroid koji kru\u017ei oko ovih to\u010daka bit \u0107e vidljiv samo tijekom kratkog vremenskog perioda blizu sumraka, na vrlo niskim visinama iznad horizonta”, dodao je Santana-Ros.<\/p>\n\n\n\n
“Ako svoje najve\u0107e teleskope usmjerimo nisko iznad horizonta i blizu sumraka, siguran sam da \u0107emo na\u0107i jo\u0161 iznena\u0111enja.”<\/p>\n\n\n\n