Broj cijepljenih u Hrvatskoj vi\u0161e se gotovo ne pomi\u010de s 54 posto stanovni\u0161tva, a zadnjih tjedana interes za cijepljenje gotovo je zanemariv, poglavito za prvu dozu. Boosterom je u Hrvatskoj cijepljeno samo 21 posto gra\u0111ana, dok je u ostatku EU ta brojka pre\u0161la 50 posto. Razlog je to da je Hrvatski zavod za javno zdravstvo u petak predlo\u017eio neke izmjene u strategiji cijepljenja ne bi li se pove\u0107ao interes gra\u0111ana za za\u0161titu od covida-19.<\/p>\n\n\n\n
“Definirali smo slabe to\u010dke u provedbi cijepljenja u posljednje vrijeme, a to se poglavito odnosi na ono \u0161to se mo\u017ee \u010duti od gra\u0111ana kao razlog za odbijanje cijepljenja. Prema onome \u0161to gra\u0111ani navode kao razlog zbog kojega se ne \u017eele cijepiti, prije svega su nedovoljno ispitano cjepivo i strah od nuspojava. Zbog toga \u0107emo poja\u010dati savjetodavni proces, odnosno omogu\u0107iti ve\u0107u dostupnost informacija o cjepivu i cijepljenju. Tako\u0111er \u0107emo nastojati pove\u0107ati broj mobilnih timova za cijepljenje gra\u0111ana u njihovim domovima i promijeniti promotivnu kampanju”, naglasio je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak nakon sastanka u Ministarstvu zdravstva u petak, na kojemu se razgovaralo o strategiji cijepljenja te problemu lista \u010dekanja, kao i unapre\u0111enju lije\u010denja onkolo\u0161kih pacijenata.<\/p>\n\n\n\n
Naime, mobilni timovi HZJZ-a proteklih su mjeseci uspjeli cijepiti samo 1400 gra\u0111ana u njihovim domovima jer Zavod ima samo pet takvih timova. Nastojat \u0107e se preko patrona\u017enih sestara, lije\u010dnika obiteljske medicine, odnosno ku\u0107nim posjetima pove\u0107ati taj broj poglavito cijepljenja starijih osoba. Tako\u0111er bi se svima onima koji dolaze na neke preglede ili dijagnostiku u bolnice omogu\u0107ilo cijepljenje u bolni\u010dkim ustanovama. Posebna bi se pa\u017enja trebala posvetiti ruralnim podru\u010djima Hrvatske, gdje je procijepljenost manja od 40 posto. Capak je istaknuo da je \u010dak 120 op\u0107ina koje imaju tako nisku procijepljenost. Poja\u010dat \u0107e se i dostupnost tzv. drive in cijepljenja.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to se ti\u010de promotivne kampanje, ona bi se tako\u0111er trebala promijeniti tako da o iskustvu s covidom-19 javno govore ljudi koji su imali te\u0161ke oblike bolesti, a \u0161to se mo\u017ee izbje\u0107i cijepljenjem. Capak nije \u017eelio prognozirati koliko bi ta izmjena strategije mogla pove\u0107ati procijepljenost u Hrvatskoj, ali smatra da bi bilo dobro da uskoro do\u0111emo do barem 70 do 80 posto cijepljenih.<\/p>\n\n\n\n
“Do 90 posto, kao \u0161to je to u nekim zemljama EU, na\u017ealost, ne\u0107emo sti\u0107i”, rekao je Capak.<\/p>\n\n\n\n
Na pitanje razmi\u0161lja li se i o uvo\u0111enju obveznog cijepljenja, ministar zdravstva Vili Bero\u0161 odgovorio je da u ovom trenutku to nije opcija.<\/p>\n\n\n\n
“No ako bi se primjerice dogodilo da se pojavi novi soj koji se poput omikrona brzo \u0161iri, a bude opasan poput delte i napuni bolnice, pove\u0107a potrebe za respiratorima i bude imao veliku smrtnost, mogu\u0107e je da se posegne i za tom opcijom.” Odbacio je svoju odgovornost za \u010dinjenicu da je procijepljenost u Hrvatskoj i dalje vrlo niska, odnosno me\u0111u najni\u017eima u EU. Naglasio je tako\u0111er da je smrtnost velika, ali da se ipak trebaju voditi odvojeno oni koji su umrli od covida od onih koji su umrli s covidom.<\/p>\n\n\n\n
Ministar ka\u017ee da je me\u0111u umrlima tre\u0107ina onih koji su imali neku drugu te\u017eu bolest pa je tako u petak od 44 umrlih njih 13 umrlo s covidom, a 31 od covida. Prema njegovim podacima, od 10. sije\u010dnja umrlo je 1107 osoba od covida, a 422 s covidom. No naglasio je da zdravstveni sustav u ovom trenutku nije jako optere\u0107en, a smanjuje se i broj pacijenata na respiratoru.<\/p>\n\n\n\n
O cijeni pandemije govorio je ravnatelj HZZO-a Lucijan Vukeli\u0107 i istaknuo da je samo pro\u0161loga tjedna potro\u0161eno 75 milijuna kuna.<\/p>\n\n\n\n
“Ova pandemija dosad nas je ko\u0161tala pet milijardi kuna koje su se mogle potro\u0161iti na unapre\u0111enje sustava, ali ovi su tro\u0161kovi bili neizbje\u017eni”, rekao je Vukeli\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Istaknuto je kako je u petak raspravljano i o tome \u0161to \u010deka sustav nakon pandemije, a to je vjerojatno epidemija onkolo\u0161kih i mentalnih bolesti za koje je nu\u017ena priprema.<\/p>\n\n\n\n