Kakva nas budu\u0107nost \u010deka? Futuristica Amy Webb i mikrobiolog Andrew Hessel objavili su knjigu “The Genesis Machine: Our Quest to Rewrite Life in the Age of Synthetic Biology” u kojoj zami\u0161ljaju pet mogu\u0107ih scenarija i obja\u0161njavaju njihov utjecaj na sve nas. Ovi scenariji, napisani poput spekulativne fikcije, duboko su ukorijenjeni u istra\u017eivanja, postoje\u0107e modele, baze podataka i znanost.<\/p>\n\n\n\n
RADIKALNI STAVOVI<\/strong><\/p>\n\n\n\n Autori su svjesni kako je puno tog izre\u010denog u knjizi previ\u0161e radikalno za op\u0107u publiku, potencijalno previ\u0161e radikalno \u010dak i za one koji upravljaju resursima pa \u010dak i za znanstvenike. Jer ova knjiga poku\u0161ava odgovoriti na pitanja o tome \u0161to \u0107e se dogoditi kad uklonimo trenutna evolucijska ograni\u010denja i kad biologiju tretiramo kao jo\u0161 jednu tehnolo\u0161ku platformu. No ba\u0161 ta radikalnost vrijedna je \u010ditanja knjige koja dolazi upravom trenutku.<\/p>\n\n\n\n Pandemija koju je izazvao koronavirus SARS-CoV-2 usmjerila je financijske tokove u nove sektore. Milijarde dolara ula\u017eu se trenutno u sinteti\u010dku biologiju i to \u0107e imati veliki utjecaj na razli\u010dite industrije, naro\u010dito farmaceutsku, ali i na zdravstvenu za\u0161titu.<\/p>\n\n\n\n RAZBIJANJE MENTALNIH MODELA<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Vidjet \u0107emo promjene u poljoprivredi, industrijskim materijalima, pa \u010dak i prostoru, jer smo sada dokazali da je mogu\u0107e reprogramirati temeljne jedinice \u017eivota”, obja\u0161njava Webb. To zna\u010di da \u0107emo morati razbiti svoje mentalne modele o tome kako razmi\u0161ljamo o \u017eivotu i kako bi se \u017eivot mogao razvijati.<\/p>\n\n\n\n Prijete nam nove opasnosti, pi\u0161u Webb i Hessel. Kr\u0161enje sigurnosti podataka koje uklju\u010duje \u200b\u200bna\u0161 DNK samo je jedna od njih. Ve\u0107 sada naime postoje jednostavni na\u010dini da se “hakira” ne\u010diji genetski kod. Biokiberneti\u010dka sigurnost poslat \u0107e veliki problem, ba\u0161 kao \u0161to bi sinteti\u010dka biologija mogla dovesti do novih geopoliti\u010dkih sukoba. Sljede\u0107i veliki rat mogao biti biolo\u0161ki i za to se trebamo pripremiti.<\/p>\n\n\n\n DJECA PO IZBORU I ODGO\u0110ENA STAROST<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sinteti\u010dka biologija mogla bi utjecati na to kako \u0107emo u budu\u0107nosti stvarati djecu. Autori si postavljaju pitanja: “Kad bismo mogli odabrati gene za svoje potomstvo, koje bismo odabrali, a koje ne bi? Za\u0161to bi to u\u010dili i mo\u017ee li to stvoriti neravnote\u017eu na nekom drugom mjestu?”<\/p>\n\n\n\n Odgovaraju\u0107i na ta pitanja Webb i Hessel vode nas na putovanje u futuristi\u010dki centar plodnosti i svijet u kojem pojmovi kao \u0161to su roditeljstvo i obitelj poprimaju sasvim druga\u010dije zna\u010denje. Autori se dohva\u0107aju i problema odgo\u0111ene starosti pa se pitaju kako \u0107e izgledati budu\u0107nost posla u svijetu u kojem ljudi, barem teoretski, \u017eive mnogo dulje i puno zdravije.<\/p>\n\n\n\n \u017dIVOT POD ZEMLJOM<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sinteti\u010dka biologija utjecat \u0107e na to kako i gdje dobivamo hranu; meso \u0107e se proizvoditi iz stanica, biljke \u0107e nam na stol stizati iz bioreaktora. Krenuv\u0161i od te pretpostavke autori su, inspirirani recenzijama restorana koje za New York Magazine pi\u0161e Adam Platt, napisali vodi\u010d za restorane, smje\u0161ten u 2037. godinu. Ako ste gurman, taj \u0107ete dio knjige voljeti ili zamrziti iz dna du\u0161e.<\/p>\n\n\n\n