S naftom smo znatno vi\u0161e povezani nego \u0161to mislimo. Crnog zlata se ne\u0107emo rije\u0161iti tako lako.<\/p>\n\n\n\n
Trenutni diskurs, koji utire put ekolo\u0161ki odr\u017eivom dru\u0161tvu, uglavnom se fokusira samo na proizvodnju i potro\u0161nju energije. Ga\u0161enje elektrana na ugljen i drugih prirodnih resursa, kao i napu\u0161tanje vozila na naftni pogon, savr\u0161en su fokus za postizanje zelene budu\u0107nosti. Paradoksalno, nakon 2050. godine, kada se o\u010dekuje da \u0107e Europa posti\u0107i neutralnost ugljika i dalje \u0107emo ovisiti o nafti. Za\u0161to? Odgovor je jednostavan: jer je plinsko ulje vrlo korisno.<\/p>\n\n\n\n
Tvrdnja da se moderno dru\u0161tvo temelji na crnom zlatu nipo\u0161to nije pretjerana. O nafti ovisimo kao ovisnici o drogama. Koristimo ga za izradu proizvoda koji pokre\u0107u modnu, prehrambenu, gra\u0111evinsku i potro\u0161a\u010dku industriju. Za po\u010detak, da bismo razumjeli \u201culjnu kletvu\u201d, fokusiramo se na kupaonicu, na ladicu za osobnu njegu\u2026<\/p>\n\n\n\n
Parfem, ru\u017e, maskara, lak za nokte, \u010de\u0161ljevi, \u010detke, pasta za zube u boji za kosu, dezodorans, \u0161ampon, gel za kosu, pjena za brijanje, kontaktne le\u0107e\u2026 Ladica vam je u biti puna proizvoda i od plinskog ulja\/nafte! Istina je da svaki od tih proizvoda mo\u017ee biti i organski i \u201enenaftni\u201c, ali ima li dovoljno organskih resursa da se toliki naftni derivati zamijene zelenilom u ba\u0161 svakoj kupaonici na svijetu?<\/p>\n\n\n\n
Svijet mode suo\u010dava se s istim problemom. Moda ima nekoliko problema kada je u pitanju kori\u0161tenje ulja, jer kao hobotnica svojim ticalima intervenira u sve sfere na\u0161eg \u017eivota. Istina, polako \u0107e biti modernije imati elektri\u010dni automobil i da se \u0161minka od samo nekoliko kapi kerozina ili sli\u010dnog naftnog derivata. Na\u017ealost, to se ne odnosi na odje\u0107u. \u010covje\u010danstvo se doslovno obla\u010di u ulje!<\/p>\n\n\n\n
Prema Statisti, dvije tre\u0107ine odje\u0107e izra\u0111ene su od sintetike (proizvedene od fosilnih goriva). Upotreba sinteti\u010dkih vlakana udvostru\u010dila se izme\u0111u 2000. i 2020. i samo se pove\u0107ava. Dio ovog problema je povrh toga i prekomjerna proizvodnja odje\u0107e koja se nikad ne prodaje, te instant moda koja zahtijeva brzo presvla\u010denje. Vjerovali ili ne, u ovim proizvodima ima toliko ulja da se \u010dak mogu koristiti i umjesto ugljena!<\/p>\n\n\n\n
U blizini Stockholma, jedna od elektrana po\u010dela je spaljivati H&M odje\u0107u umjesto ugljena za proizvodnju energije. Ugljen jo\u0161 nije u potpunosti zamijenjen, ali se namjerava.<\/p>\n\n\n\n
Pa ipak, \u010dak se i proizvodnja odje\u0107e mo\u017ee rije\u0161iti naftnog prokletstva. Pamuk, lan, svila, kokos i bambusova vlakna. Znamo alternative i mo\u017eemo ih koristiti.<\/p>\n\n\n\n
Na\u017ealost, postoji podru\u010dje gdje se prokletstvo nafte kao \u010dovje\u010danstva ne mo\u017ee rije\u0161iti.<\/p>\n\n\n\n
Razlog za to je velika populacija Zemlje. Gotovo 8 milijardi usta nemogu\u0107e je hraniti bez upotrebe plinskog ulja i njegovih proizvoda. Naftni proizvodi se koriste kao sirovina u proizvodnji gnojiva i pesticida.<\/p>\n\n\n\n
Ovo je ogromno podru\u010dje koje povezuje naftne lobije s lobijima za masovnu proizvodnju hrane. Glavna zvijezda je naftni koks ili \u201cpetkoks\u201d, koji se dobiva kao nusproizvod pri rafiniranju sirove nafte. S vi\u0161e od 80 posto ugljika, naftni koks je neophodan za proizvodnju gnojiva. Naftni koks se dobiva plinofikacijom kerozina. Tijekom procesa nastaje amonijak i odre\u0111eni oblik nitrata koji se potom koristi za stvaranje du\u0161i\u010dnih gnojiva koja su kvantitativno nenadma\u0161na s bilo kojim drugim odr\u017eivo proizvedenim gnojivom. Gdje su onda pesticidi i cijeli lanac proizvodnje hrane. Ulje je op\u0107enito sastavni dio prehrambenog sektora od po\u010detka do kraja: od sadnje, navodnjavanja, hranjenja i \u017eetve hrane do obrade, distribucije i pakiranja.<\/p>\n\n\n\n
Uz samo nekoliko predstavljenih podru\u010dja, mo\u017eemo vidjeti da je veza izme\u0111u ljudskog dru\u0161tva i nafte mnogo bli\u017ea nego \u0161to se na prvi pogled \u010dini. Nisu u pitanju samo mobilnost i proizvodnja energije, ve\u0107 i mnoge druge stvari. Zbog nafte na\u0161e dru\u0161tvo postoji kao takvo. Crnog zlata se ne\u0107emo rije\u0161iti tako lako, mo\u017eda nikada uop\u0107e, jer smo kroz proces hidrauli\u010dkog frakturiranja t. i. \u201cFracking\u201d je otkrio gotovo neograni\u010dene rezerve nafte. Jasno je da \u0107emo se na njemu oslanjati i koristiti u svijetlozelenoj budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n
Kako bi uistinu bili \u201czeleni\u201d, moramo se stoga sustavno, dru\u0161tveno, politi\u010dki i osobno truditi koristiti \u0161to vi\u0161e nenaftnih proizvoda. Za ostatak uglji\u010dnog otiska pobrinut \u0107e se priroda, bez koje ionako ne mo\u017eemo postojati.<\/p>\n\n\n\n