Jutarnje svjetlo poti\u010de tijelo da proizvodi serotonin, kemikaliju zbog koje se osje\u0107amo dobro. Serotonin regulira koliko dobro spavamo, a kasnije se pretvara u melatonin koji nam je potreban da bismo \u010dvrsto spavali.<\/p>\n\n\n\n
Uvijek iza\u0111em prije nego \u0161to je vani dan. Ove rane jutarnje \u0161etnje su dobre, izme\u0111u ostalog, u pripremi za moj posao – napisala je autorica Harriet Martineau. Njoj nije trebala znanost da se uvjeri u mno\u0161tvo dobrobiti koje nudi ranojutarnja \u0161etnja. Danas su te prednosti ipak znanstveno potvr\u0111ene. Pa ako se odlu\u010dite pro\u0161etati samo jednom dnevno, u\u010dinite to ujutro.<\/p>\n\n\n\n
Prednosti jutarnje \u0161etnje<\/strong><\/p>\n\n\n\n Optimizira cirkadijalni ritam<\/strong><\/p>\n\n\n\n No, udar jutarnjeg svjetla tako\u0111er javlja kortizolu da nam preplavi tijelo \u2013 probudi nas, da nam energiju i osna\u017ei nas. U idealnom slu\u010daju, nekoliko minuta jutarnje \u0161etnje trebalo bi pro\u0107i bez sun\u010danih nao\u010dala, osim ako nije ba\u0161 jako vedar dan.<\/p>\n\n\n\n Jutarnje svjetlo tako\u0111er poti\u010de tijelo da proizvodi serotonin, kemikaliju koju proizvode \u017eiv\u010dane stanice zbog koje se osje\u0107amo dobro. Serotonin regulira koliko dobro spavamo, a kasnije se pretvara u melatonin koji nam je potreban da bismo \u010dvrsto spavali. Iako se \u010dini \u010dudnim, ranojutarnja \u0161etnja je najbolja stvar koju mo\u017eemo u\u010diniti da pobolj\u0161amo san.<\/p>\n\n\n\n Dobro je za zdravlje<\/strong> srca i krvnih \u017eila<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ova studija je otkrila i da su sudionici koji su bili 30 minuta na intenzivnom svjetlu izme\u0111u 8:30 i 9 sati pet uzastopnih dana imali povi\u0161ene razine proteina zvanog PER2. Ovaj protein je klju\u010dan za postavljanje cirkadijskog ritma, pobolj\u0161anje metabolizma i ja\u010danje krvnih \u017eila. Ranije verzije istog eksperimenta na slijepim mi\u0161evima otkrile su da jarko svjetlo nema nikakvog u\u010dinka, \u0161to pokazuje da klju\u010dnu ulogu imaju na\u0161e o\u010di.<\/p>\n\n\n\n
Svjetlost je primarni mjeritelj vremena za svaku stanicu u na\u0161em tijelu. A ako dobijemo ‘injekciju’ svjetla unutar sat vremena nakon bu\u0111enja, svaka stanica i neuron se postavljaju u skladu s tim. Dovoljno je i 10 minuta hoda po jutarnjoj svjetlosti. Od ranojutarnje \u0161etnje nas ne bi trebalo odvra\u0107ati ni lo\u0161e vrijeme jer \u010dak i prigu\u0161eno i obla\u010dno dnevno svjetlo sadr\u017ei mnogo vi\u0161e luxa (mjera koja se koristi za intenzitet ili svjetlinu) nego \u0161to unutarnja rasvjeta mo\u017ee pru\u017eiti.<\/p>\n\n\n\n
Na\u0161a osjetljivost na svjetlo je najni\u017ea kada se prvi put probudimo, \u0161to zna\u010di da nam je potreban jaki udar koji \u0107e upozoriti na\u0161 mozak i postaviti nam cirkadijalni ritam. Brojne studije su pokazale da na\u010din na koji provodimo prvi sat bu\u0111enja mo\u017ee pove\u0107ati ili smanjiti \u0161anse za dobar san. Jutarnje svjetlo govori sloju neurona iza na\u0161ih o\u010diju da je vrijeme da krenemo, a ujedno i smanjuje proizvodnju melatonina (hormona zbog kojeg se osje\u0107amo pospano i koji nam poma\u017ee da spavamo no\u0107u).<\/p>\n\n\n\n
Jutarnje svjetlo ima puno potencijala i mo\u017ee u\u010diniti mnogo vi\u0161e od toga \u0161to \u0107e nas razbuditi i pomo\u0107i nam da zaspimo. Naime, ranojutarnja \u0161etnja tako\u0111er \u0161titi srce. Nedavna studija ka\u017ee da jako svjetlo mo\u017ee za\u0161tititi i pobolj\u0161ati kardiovaskularno zdravlje ja\u010danjem specifi\u010dnog gena koji ja\u010da krvne \u017eile i smanjuje rizik od sr\u010danog udara. Znanstvenici su ve\u0107 uo\u010dili vezu izme\u0111u svjetlosti i sr\u010danih bolesti, te su primijetili ve\u0107u u\u010destalost sr\u010danih udara tijekom zimskih mjeseci.<\/p>\n\n\n\n