Od dana kada je prvi automobil pojurio brzinom od nekih 4-5 km\/h neki voza\u010di na razne na\u010dine nastoje biti br\u017ei od drugih voza\u010da. Ve\u0107u brzinu se nastojalo, a i danas se nastoji posti\u0107i na razne na\u010dine, neke domi\u0161ljatije, neke malo manje domi\u0161ljate.<\/p>\n\n\n\n
Prate\u0107i \u017eelju voza\u010da za ve\u0107om brzinom i sami proizvo\u0111a\u010di su novim modelima podizali volumen i snagu motora. Onda su krenule utrke i dokazivanje koji proizvo\u0111a\u010d ima br\u017ea vozila pa su se sukladno tome osnivali sportski odjeli koji su dora\u0111ivali motore, ovjes, aerodinamiku i jo\u0161 \u0161to\u0161ta. Sve u svrhu postizanja ve\u0107e brzine i dokazivanja svoje premo\u0107i. To bi nekako ukratko bili po\u010detci \u201etjuniranja\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107i proizvo\u0111a\u010di su imali svoje odsjeke koji su se bavili nabrijavanjem automobila, a ta rabota je iznjedrila i nemali broj specijaliziranih radionica koje su dora\u0111ivale odre\u0111ene modele. Neke od njih su AMG, koji se pripojio Mercedesu, Brabus, Shelby, Abarth, Cosworth\u2026<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107a brzina se postizala smanjivanjem mase vozila, dotjerivanjem aerodinamike, poja\u010davanjem snage motora raznoraznim doradama.<\/p>\n\n\n\n
E sad, vrijeme je da se vratimo na naslov. Tuning elektri\u010dnih automobila je jo\u0161 u povojima, vjerojatno se \u010deka da pro\u0111e neko vrijeme, da se vidi kako i koliko \u0107e takva vozila za\u017eivjeti na ulicama. Era motora s unutarnjim sagorijevanjem jo\u0161 nije zavr\u0161ena, elektroautomobili polako pune ceste, a neki proizvo\u0111a\u010di eksperimentiraju s vozilima na vodik, tako da jo\u0161 nije sasvim jasno u kojem smjeru \u0107e autoindustrija krenuti u skorije vrijeme.<\/p>\n\n\n\n
Elektri\u010dni automobili od samoga starta imaju na raspolaganju svu snagu i okretni moment tako da uglavnom ostavljaju konvencionalna vozila iza sebe prilikom svakog starta na semaforu. Dakle, trenutno nema potrebe za pove\u0107anjem snage i momenta, bar ne do trenutka kad ve\u0107ina vozila ne bude na elektri\u010dni pogon. Onda \u0107e se opet neki voza\u010di \u017eeljeti izdvojiti iz mase i biti br\u017ei od drugih. Tada \u0107e na scenu nastupiti specijalizirane tvrtke koje \u0107e zainteresiranima ponuditi ispunjavanje njihovih \u017eelja.<\/p>\n\n\n\n
Kako pobolj\u0161ati performanse elektroautomobila pitanje je sad. Svima je poznato da elektri\u010dni automobili imaju skoro za tre\u0107inu ve\u0107u masu od klasi\u010dnih automobila u klasi, a najve\u0107i krivac za to su baterije. A manja masa dovodi do boljih performansi. Po\u0161to se u sklop baterija ne bi trebalo dirati ve\u0107 se pronalaze drugi na\u010dini za skinuti koji (kilo)gram. Tako se neki dijelovi karoserije, poput vrata, poklopca motora i prtlja\u017enika, krova, mogu izraditi od kompozitnih materijala. Tu bi se dalo u\u0161tedjeti na masi. Naplatci se uglavnom rade od aluminija, a njih se mo\u017ee zamijeniti onima od magnezija, koji su lak\u0161i, a ako bi se i\u0161lo u krajnost moglo bi ih se napraviti od karbona (ali neki \u0107e re\u0107i: Tko \u0107e to platiti!!!).<\/p>\n\n\n\n
Druga stvar na kojoj bi se moglo poraditi je aerodinamika. Ve\u0107 se na prvi pogled vidi da su sva vozila koja su pogonjena elektromotorima totalno \u010dudnog izgleda u odnosu na konvencionalna. Kao da su stigla s neke druge planete iz neke udaljene galaksije. Proizvo\u0111a\u010di su proveli mnogo vremena u zra\u010dnim tunelima da bi ispeglali karoseriju i postigli \u0161to manji otpor zraka, u svrhu ve\u0107eg dometa vozila, jer elektri\u010dna trenutno dosta zaostaju na tom polju u odnosu na vozila koja su pogonjena motorima s unutarnjim sagorijevanjem. \u0160to zbog kapaciteta ugra\u0111enih baterijskih sklopova, \u0161to zbog vremena koje je potrebno da se te iste baterije dopune i napune. Ne sumnjam da \u0107e ekipa koja se bavi dotjerivanjem vozila i tu na\u0107i mjesta za pobolj\u0161anja i iskoristiti dorade za jo\u0161 manji otpor zraka i bolje dr\u017eanje ceste.<\/p>\n\n\n\n
Naposljetku \u0107e majstori prona\u0107i i na\u010dine da pobolj\u0161aju efikasnost ugra\u0111enih elektromotora, prije nego krenu ugra\u0111ivati neke ja\u010de, sli\u010dno kao \u0161to se radi i na motorima s unutarnjim sagorijevanjem. Proizvo\u0111a\u010di su, vjerujem, limitirali snagu pojedinih elektromotora u svrhu ve\u0107e trajnosti, kao i kod klasi\u010dnih motora. Ne\u0107e trebati puno \u010dekati da se po\u010dnu pojavljivati oglasi koji nude otklju\u010davanje snage ugradnjom \u010dipa i reprogramiranjem ra\u010dunalne jedinice vozila.<\/p>\n\n\n\n
To su neka moja razmi\u0161ljanja u kojem smjeru bi se mogla razvijati tuning scena elektri\u010dnih vozila, ali ne bi me za\u010dudilo da entuzijasti prona\u0111u jo\u0161 na\u010dina za pobolj\u0161ati performanse.<\/p>\n\n\n\n