Netom objavljeno izvje\u0161\u0107e \u0160tokholmskog mirovnog instituta SIPRI zapravo obuhva\u0107a tek razdoblje od 2017. do 2021. i uspore\u0111uje ga s \u010detverogodi\u0161njim razdobljem prije toga. Ovo izvje\u0161\u0107e se odnosi na trgovinu, dakle ne na same vojne izdatke pojedinih dr\u017eava, ali ve\u0107 i ovi podaci svjedo\u010de kako prije svega Europa ubrzano puni svoje arsenale.<\/p>\n\n\n\n
U \u010ditavom svijetu je u tom razdoblju opseg kupljenog oru\u017eja zapravo – pao za 4,6%, ali europske dr\u017eave su kupile za 19% ve\u0107i iznos oru\u017eja nego u prethodnom razdoblju. To jo\u0161 nije ni\u0161ta u usporedbi s odlukom \u010ditavog niza dr\u017eava Europe o drasti\u010dnom pove\u0107anju svojih izdataka za obranu nakon napada Rusije na Ukrajinu, ali ve\u0107 to izvje\u0161\u0107e obuhva\u0107a razdoblje kad su po\u010dele ozbiljne napetosti prema Rusiji: jer ono ve\u0107 sadr\u017ei reakciju \u010dlanica NATO-a na “rusku aneksiju Krima 2014. i agresiju u Donbasu”, obja\u0161njava Ian Anthony koji je na \u010delu odjela za Europu kod SIPRI. Jer ve\u0107 2014. je NATO odlu\u010dio okrenuti trend sve manjih izdataka za obranu.<\/p>\n\n\n\n
Manji izvoz ne govori sve<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sami podaci o me\u0111unarodnoj trgovini ne pru\u017eaju pravu sliku: na primjer u promatranom razdoblju je izvoz oru\u017eja Francuske – ina\u010de na tre\u0107em mjestu po trgovini oru\u017ejem – pao za \u010ditavih 59%, Njema\u010dke (5. mjesto) za 19%, a Rusije koja je drugi izvoznik oru\u017eja svijeta je pao za 26%. Zapravo to nema veze s Ukrajinom, nego je to rezultat znatno manje narud\u017ebe ruskog naoru\u017eanja iz samo dvije zemlje, Indije i Vijetnama. Kako \u0107e se razvijati me\u0111unarodni poslovi ruskih tvornica oru\u017eja nakon agresije na Ukrajinu, te\u0161ko je re\u0107i: Vijetnam je stari kupac ruskog oru\u017eja, a Indija je zapravo i u doba SSSR-a uredno kupovala oru\u017eje i s jedne i s druge strane.<\/p>\n\n\n\n O trenutnom razvoju i brizi Europe za vlastitu sigurnost u ovoj statistici jedino govori podatak o zna\u010dajnom pove\u0107anju izvoza naoru\u017eanja od najve\u0107eg na svijetu, Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava za 14% u usporedbi s prethodnim \u010detverogodi\u0161njim razdobljem. Tu je svakako odre\u0111enu ulogu imao i pritisak tada\u0161njeg ameri\u010dkog predsjednika Trumpa, ali i izvje\u0161\u0107e pi\u0161e kako je glavni uzrok nabave ameri\u010dkog oru\u017eja europskih zemalja bilo pogor\u0161anje odnosa prema Rusiji “prije svega od zemalja koje nisu sposobne svoje potrebe pokriti vlastitom industrijom oru\u017eja”, pi\u0161e jedan od autora Pieter Wezeman.<\/p>\n\n\n\n Avioni se masovno kupuju<\/strong><\/p>\n\n\n\n To se najprije odnosi na borbene avione: Velika Britanija, Norve\u0161ka i Nizozemska su ukupno naru\u010dile 71 ameri\u010dki avion F-35, a u posljednje dvije godine je do\u0161lo jo\u0161 mno\u0161tvo narud\u017ebi zemalja koje se osje\u0107aju osobito ugro\u017eene od Rusije: Finska je kupila 64 komada, a Poljska 32. Njema\u010dka i dalje ustraje u svojoj eskadrili Eurofightera, ali je zato od Amerikanaca po\u017eurila kupiti pet komada aviona P-8A \u0161to je zapravo Boeingov model 737, ali posebno opremljen i naoru\u017ean za potragu i uni\u0161tavanje neprijateljskih podmornica.<\/p>\n\n\n\n Zanimljivo je i da je od 2017. do 2021. pao izvoz oru\u017eja i jedne Kine za 31%, ali i nedavna odluka tamo\u0161njeg Narodnog kongresa o rekordnom izdatku za vojsku prije svjedo\u010di kako su i tamo\u0161nje tvornice radile punom parom, ali za doma\u0107e potrebe. Isto tako je zanimljiv – i tako\u0111er proturje\u010di propagandnoj ma\u0161ineriji Kremlja – podatak o uvozu oru\u017eja Ukrajine. Naime, on je od 2017. do 2021. bio – gotovo bezna\u010dajan.<\/p>\n\n\n\n Ukrajina gotovo da nije kupovala<\/strong><\/p>\n\n\n\n SIPRI to obja\u0161njava “slabom financijskom sposobno\u0161\u0107u zemlje i \u010dinjenicom da Ukrajina ima vlastite proizvodne kapaciteta oru\u017eja i zna\u010dajne zalihe oru\u017eja”, makar prete\u017eito iz doba SSSR-a, pi\u0161e u ovom izvje\u0161\u0107u. Osim toga “je do velja\u010de 2022. vi\u0161e od najva\u017enijih izvoznika oru\u017eja ograni\u010davalo svoju prodaju oru\u017eja Ukrajini u brizi kako bi to moglo samo jo\u0161 provocirati napetosti”.<\/p>\n\n\n\n Konkretno, radi se o 12 bespilotnih letjelica iz Turske, 540 protuoklopnih raketa iz SAD i 87 oklopna vozila kao i 56 artiljerijskih oru\u017eja iz \u010ce\u0161ke. Rije\u010d je o letjelicama tipa Bayraktar i protuoklopnim RB Javelin, a makar je u ovom ratu bilo izvje\u0161\u0107a o uporabi ovih oru\u017eja, Ian Anthony smatra kako “niti jedan pojedini oru\u017eani sustav ne\u0107e odrediti ishod ovog rata. Rusija primjenjuje opsadu, upotrebljava te\u0161ko topni\u0161tvo i neprecizno bombardiranje” – zbog kojih ima i toliko civilnih \u017ertava, ali sve to pokazuje i da sve pri\u010de o novim oru\u017eanim sustavima koji \u0107e promijeniti izgled boji\u0161ta, barem kad je rije\u010d o Rusiji, treba uzeti s oprezom, smatra Anthony.<\/p>\n\n\n\n