Jo\u0161 jedna kriza, koju Europa pre\u017eivljava podsje\u0107a na strahote dva svjetska rata. Posljedice rata, koji bjesni u isto\u010dnom dijelu europskog kontinenta, ne\u0107e biti ograni\u010dene samo na ovu regiju, ve\u0107 \u0107e se osjetiti u preostalim dijelovima svijeta.<\/p>\n\n\n\n
Rusija je zapo\u010dela rat s Ukrajinom nakon nekoliko faza oscilacija i konflikata u me\u0111usobnim odnosima sve od raspada Sovjetskog Saveza (SSSR) 1990.godine. Odnosi dvije zemlje do\u017eivjeli su kulminaciju na razli\u010ditim nivoima, koja se okon\u010dala ruskom vojnom intervencijom.<\/p>\n\n\n\n
Ruski tenkovi stigli su do predgra\u0111a glavnog grada Ukrajine, Kijeva, u prizoru, koji podsje\u0107a na ono \u0161to se doga\u0111alo \u0161ezdesetih godina dvadesetog stolje\u0107a, kada su sovjetski tenkovi u\u0161li u Prag i slomili \u201epra\u0161ko prolje\u0107e\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Va\u017eno je istaknuti, da se ne radi o tradicionalnom ratu ili sukobu dvije dr\u017eave oko sporne teritorije niti o predizbornoj propagandi, ve\u0107 o ratu sasvim druge vrste. Ovaj rat je prvi korak na putu ka uspostavljanju novog poretka u me\u0111unarodnim odnosima odnosno ponovne podjele sfere utjecaja na globalnom nivou.<\/p>\n\n\n\n
Ovaj rat nije prva epizoda na ovom putu, prethodile su sli\u010dne epizode u Gruziji \u2013 Abhaziji 2008, Krimu 2014, Siriji 2015, Libiji 2019, Bjelorusiji 2020., Kazahstanu 2022. itd.<\/p>\n\n\n\n
Rusija testira SAD i Zapad u Ukrajini<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ukrajina je nova epizoda, ne\u0107e biti ni prva ni posljednja, ako ruski predsjednik Vladimir Putin uspije u ovoj bitci na putu transformacije u me\u0111unarodnim odnosima, gdje se o\u010dekuju velike geopoliti\u010dke promjene na europskom kontinentu, a potom i u Aziji pa \u010dak u cijelom svijetu. Ono \u0161to se doga\u0111a u Ukrajini je po\u010detak kraja postoje\u0107eg svjetskog poretka, koji je nastao kao posljedica pobjede zapadnog bloka predvo\u0111enog SAD nad isto\u010dnim blokom predvo\u0111enim biv\u0161im SSSR-om po\u010detkom devedesetih godina dvadesetog stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n Ukratko, ono \u0161to se doga\u0111a je prethodnica ra\u0111anja novog me\u0111unarodnog poretka, naizgled s tri pola (SAD – Rusija – Kina), a zapravo s dva pola, kao \u0161to je to bilo i prije, gdje su SAD i njeni zapadni saveznici s jedne strane, a Rusija, Kina i njihovi isto\u010dni saveznici s druge strane. Rusija se ne\u0107e zadovoljiti samo aneksijom Ukrajine, ve\u0107 bi kasnije mogla raditi na aneksiji Moldavije i neposredno vr\u0161iti pritisak na balti\u010dke dr\u017eave, kao i na granice Poljske, Slova\u010dke, Ma\u0111arske, Rumunjske\u2026 itd. Rusija \u0107e nastojati uvjeriti biv\u0161e socijalisti\u010dke dr\u017eave, da ih NATO ne mo\u017ee za\u0161tititi, kao \u0161to je vidljivo iz ukrajinskog primjera.<\/p>\n\n\n\n Pravi ciljevi ovog rata prema\u0161uju Ukrajinu, drugim rije\u010dima ono \u0161to se doga\u0111a nije samo vojna invazija na odre\u0111enu zemlju, ve\u0107 ozbiljan ruski vojni pothvat, da se preoblikuje ruska sfera utjecaja, koju priznaje NATO, te da se uspostavi nova sigurnosna struktura na linijama razgrani\u010denja izme\u0111u Rusije i NATO-a putem pisanih jamstava. Preciznije re\u010deno, ako Putinov projekt uspije, svijet \u0107e biti suo\u010den s prijelaznom erom potpunog kaosa i \u017eestokih sukoba na me\u0111unarodnom nivou, sve dok taj novi poredak ne bude slu\u017ebeno potvr\u0111en odnosno verificiran od strane Zapada.<\/p>\n\n\n\n Pla\u0107a li Ukrajina cijenu svoje pogre\u0161ne politike i pretjeranih o\u010dekivanja od NATO-a i SAD-a?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ukrajina pla\u0107a cijenu naivnosti svog mladog predsjednika Volodymyra Zelenskog (ne umanjuju\u0107i njegov patriotski zanos i herojski otpor), koji je \u017ertva praznih obe\u0107anja zapadnih i ameri\u010dkih zvani\u010dnika, prije izbijanja vojnih sukoba. Ukrajinsko rukovodstvo ignoriralo je neke va\u017ene \u010dinjenice u svojim odnosima s Rusijom kao \u0161to su sastav stanovni\u0161tva Ukrajine, gdje Rusi \u010dine 17% posebno u isto\u010dnom dijelu dr\u017eave te efekte historijskih utjecaja sovjetskog perioda u kojem je Ukrajina bila dio SSSR-a, potrebe i brige susjedne Rusije kao supersile i na kraju carske ambicije ruskog predsjednika Vladimira Putina za o\u017eivljavanjem duha SSSR-a.<\/p>\n\n\n\n Rat je u toku, dolazit \u0107e do polarizacije, produbljivat \u0107e se podjele u me\u0111unarodnim odnosima, a vratiti se korak unazad je te\u0161ko \u010dak i nemogu\u0107e, pogotovo jer postoje faktori i ambijent, koji omogu\u0107avaju uspostavu bipolarnog svjetskog poretka, od kojih su najva\u017eniji prisutnost sna\u017enog predsjednika poput Putina s totalitarnom tendencijom, imperijalnim snom i sa sigurnosno-obavje\u0161tajnom karijerom.<\/p>\n\n\n\n Zaljevske dr\u017eave neutralne u ukrajinskoj krizi<\/strong><\/p>\n\n\n\n Tradicionalni ameri\u010dki saveznici u Zaljevu i na Bliskom istoku op\u0107enito \u017eele da odr\u017ee dobre energetske i geopoliti\u010dke odnose s Rusijom.<\/p>\n\n\n\n Po\u010detkom ove godine Ujedinjeni arapski emirati (UAE) postali su nestalna \u010dlanica u Vije\u0107u sigurnosti UN-a. Ameri\u010dki dr\u017eavni sekretar Anthony Blinken pred sastankom Vije\u0107a sigurnosti UN-a posve\u0107enoj ukrajinskoj krizi pozvao je svog emiratskog kolegu \u0161eika Abdulaha bin Zajeda da naglasi \u201eva\u017enost izgradnje me\u0111unarodne podr\u0161ke za potvr\u0111ivanje suvereniteta Ukrajine\u201c. A kada je do\u0161ao 27.velja\u010de 2022. odnosno trenutak glasanja za rezoluciju 2623, UAE su ignorirali apel Washingtona i pridru\u017eili su se Kini i Indiji odnosno bili su suzdr\u017eani prilikom glasanja, kao izraz frustracije UAE nad ameri\u010dkom politikom.<\/p>\n\n\n\n Emiratski stav je, da bi pozicioniranje moglo dovesti do jo\u0161 ve\u0107eg nasilja i da u ukrajinskoj krizi njihovi prioriteti su, da ohrabre sve strane da upotrijebe diplomaciju i da pregovaraju o pronala\u017eenju politi\u010dkog rje\u0161enja, kako bi se ova kriza okon\u010dala.<\/p>\n\n\n\n Poput drugih zemalja Zaljeva, UAE, koji te\u017ee da imaju ve\u0107u politi\u010dku ulogu na regionalnoj i me\u0111unarodnoj areni, odr\u017eavaju va\u017ene sigurnosne, ekonomske i vojne odnose s Washingtonom, ali i rastu\u0107e veze s Moskvom. To primorava ove zemlje da uspostave te\u0161ku ravnote\u017eu u odnosima izme\u0111u SAD i Rusije. Dok je svijet brzo osudio rusku vojnu invaziju na njenog manjeg susjeda, Saudijska Arabija, Bahrein i Oman su uglavnom \u0161utjeli, dok su se Kuvajt i Katar suzdr\u017eali od direktne kritike Moskve i samo su osudili nasilje. Kao glavni igra\u010di na energetskim tr\u017ei\u0161tima, sve zemlje Zaljevskog vije\u0107a za suradnju (GCC) odr\u017eavaju bliske odnose s Rusijom u oblasti energetike, dok Rijad i Moskva godinama predvode alijansu \u201eOPEC Plus\u201c, gdje zajedno kontroliraju kvote proizvodnje, kako bi postigli stabilnost tr\u017ei\u0161ta i cijena.<\/p>\n\n\n\n Dan poslije glasanja 28.velja\u010de 2022., Rusija je podr\u017eala Emirate u Vije\u0107u sigurnosti UN-a prilikom usvajanju rezolucije broj 2624, kojom je produ\u017een embargo na oru\u017eje jemenskom pokretu Huti, i koji se neposredno dovodi u vezu s ruskom podr\u0161kom tom potezu i suzdr\u017eanosti UAE prilikom glasanja dan prije u Vije\u0107u sigurnosti UN-a o Ukrajini. U januaru 2021. Rusija je izri\u010dito podr\u017eavala Jemenski pokret Huti, koji su u ratu sa Saudijskom Arabijom i Emiratima te je ruski ministar vanjskih poslova Sergei Lavrov u Rijadu izjavio \u201eda ozna\u010davanje grupe Huti kao teroristi\u010dke organizacije isklju\u010duje je iz politi\u010dkog rje\u0161enja u Jemenu, opisuju\u0107i taj potez kao poku\u0161aj da se osujeti politi\u010dki proces u Jemenu\u201c.<\/p>\n\n\n\n Strate\u0161ki dobici Kine od ruskog rata protiv Ukrajine<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ameri\u010dki predsjednik Richard Nixon je 24. velja\u010de 1972.godine, posjetio Kinu s namjerom da stvori savez izme\u0111u SAD i Kine s ciljem opkoljavanja i slabljenja Sovjetskog Saveza na putu promjene strukture svjetskog poretka, dok je upravo 24. velja\u010de 2022. godine, to\u010dno pedeset godina kasnije, Rusija vojno napala Ukrajinu uz tihu podr\u0161ku Kine.<\/p>\n\n\n\n Kina nije osudila rusku invaziju na Ukrajinu, nego se suzdr\u017eala od osude invazije u Vije\u0107u sigurnosti UN, a potom i na glasanju u Generalnoj skup\u0161tini UN, a nije ni pozdravila ekonomske sankcije Zapada uvedene Rusiji zbog njene vojne invazije na Ukrajinu. Prema ovim stavovima jasno je, da Kina podr\u017eava Rusiju u njenoj trenutnoj ratnoj politici. Kina se smatra jednim od pobjednika u ovom ratu, sada i u budu\u0107nosti. Strate\u0161ki dobici Kine iz ovog rata mogu se predvidjeti na vi\u0161e nivoa:<\/p>\n\n\n\n -Rusija je pokrenula rat protiv Ukrajine 24. velja\u010de 2022. pod izgovorom da brani nacionalnu sigurnost i zaustavljanje \u0161irenja NATO-a. Ovaj rat kr\u0161i me\u0111unarodne konvencije, posebno zakone UN, jer ne podlije\u017ee konceptu preventivnog rata. Nedostatak jasnog protivljenja Kine ovom ratu zna\u010di razumijevanje ruskih zahtjeva za nacionalnu sigurnost. Shodno tome, Kina bi se u budu\u0107nosti mogla na\u0107i u sli\u010dnoj situaciji ukoliko bude potrebno intervenirati u susjednim zemljama radi obrane svoje nacionalne sigurnosti, odnosno sprovesti preventivni rat.<\/p>\n\n\n\n -Me\u0111u va\u017enijim zahtjevima za okon\u010danje sada\u0161njeg rata je i insistiranje Rusije na priznanju aneksije Krima od strane Ukrajine, odnosno vra\u0107anje ruskih teritorija, koje su u odre\u0111enim historijskim okolnostima bile pripojene Ukrajini tijekom pedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, jer se Krim smatrao ruskom teritorijem kroz povijesnu. Ovo je dovoljno opravdanje za Kinu, da u budu\u0107nosti vrati Tajvan u okrilje svog ustavno-pravnog poretka, i ukoliko bude potrebno, da upotrijebi silu.<\/p>\n\n\n\n -Kina shva\u0107a, da \u0107e u budu\u0107nosti biti meta NATO-a, kao \u0161to je to slu\u010daj s Rusijom u dana\u0161nje vrijeme. Vojna doktrina ove Alijanse Moskvu svrstava u neprijatelja, ne navodnog ve\u0107 stvarnog. Zbog toga Alijansa \u0161iri i premje\u0161ta napredno oru\u017eje poput raketnog \u0161tita u \u0160panjolsku, Rumunjsku i Poljsku za presretanje ruskih balisti\u010dkih i nuklearnih projektila.<\/p>\n\n\n\n -Kina ra\u010duna na to, da bi se Alijansa u budu\u0107nosti mogla pro\u0161iriti na Aziju ako prona\u0111e priliku za to. Zemlje poput Japana i Koreje imaju status glavni ne-NATO saveznik.<\/p>\n\n\n\n Kina sa zabrinuto\u0161\u0107u gleda na sve ve\u0107u prisutnost ameri\u010dkih vojnih baza i suradnju izme\u0111u SAD i ovih zemalja.<\/p>\n\n\n\n Odnosi Kine i Rusije vremenom su se razvili od partnerstva do saveza. U posljednjih dvadeset godina odnosi Moskve i Pekinga do\u017eivjeli su izuzetan razvoj, nepovjerenje koje je vladalo u njihovim odnosima za vrijeme Sovjetskog Saveza vi\u0161e ne postoji. Odnosi su zabilje\u017eili veliki razvoj i postepeni prelazak od \u010dvrstog partnerstva u koncept \u201esaveza\u201c tijekom posljednjih deset godina, posebno nakon \u0161to je Kina stala uz Rusiju nakon me\u0111unarodnih sankcija kojima je bila podvrgnuta 2014. zbog aneksije Krima.<\/p>\n\n\n\n Jedan od najistaknutijih znakova ovog saveza je, da su se ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov kineski kolega Xi Jingling sastali 37 puta u posljednjih dvadeset godina, \u0161to je rekord u me\u0111unarodnim odnosima, koji je te\u0161ko prona\u0107i me\u0111u liderima drugih zemalja. Istovremeno, dvije zemlje zauzimaju iste pozicije u me\u0111unarodnim organizacijama, posebno u Vije\u0107u sigurnosti UN-a gdje imaju pravo veta i tako je Rusko-Kineska koordinacija postala balans tradicionalnoj Ameri\u010dko-Britanskoj koordinaciji, koja traje sve od osnivanja UN-a.<\/p>\n\n\n\n Kina ima historijsku priliku produbiti svoje ekonomske odnose i interese s Rusijom, kao najve\u0107om zemljom na svijetu s poljoprivrednim i prirodnim resursima, rudnim bogatstvom i energetikom. Kina ima mogu\u0107nosti da uvozi sav energetski potencijal nafte i plina, koji Rusija izvozi u EU i SAD u slu\u010daju naftnog embarga na Rusiju. Trgovinski odnosi Rusije i Kine u 2021. zabilje\u017eili su rast vi\u0161e od 35%, \u0161to iznosi 140 milijardi dolara. O\u010dekuje se, da \u0107e nivo robne razmjene dosti\u0107i 200 milijardi dolara u 2024.godini, tako da \u0107e Kina u naredne dvije godine postati prvi partner Rusije umjesto EU.<\/p>\n\n\n\n Kina je svjesna planova Zapada i nakon inzistiranja na \u0161irenju NATO-a prema istoku, Peking je uspio da postigne najve\u0107a strate\u0161ka postignu\u0107a, a to je privu\u0107i Rusiju na svoju stranu na vojnom planu, a zatim je ekonomski uvezati s kineskom ekonomijom.<\/p>\n\n\n\n Op\u0107enito, Kina uvi\u0111a da je sljede\u0107a meta Zapada, posebno SAD, zbog konkurencije za svjetskim liderstvom, zato u ovom aktualnom ratu u Ukrajini nalazi povijesnu priliku za ostvarenje svojih strate\u0161kih ciljeva.<\/p>\n\n\n\n Gdje se nalazi Turska u novom Hladnom ratu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Iako u turskim medijima postoji \u0161iroka simpatija prema ukrajinskom narodu, antizapadno raspolo\u017eenje evidentno je u stavovima svih politi\u010dkih stranaka, iako je zemlja \u010dlanica NATO-a od 1952.godine.<\/p>\n\n\n\n Postoji osje\u0107aj nepovjerenja u odnosima Turske s Rusijom. Oni nisu odu\u0161evljeni ruskom politikom, koja je pro\u0161irila svoj utjecaj na Kavkazu i sada prijeti kontrolom sjevernog dijela Crnog mora. Povijesni gledano, Turska i Rusija bili su rivali, \u010dak su se borili na suprotnim stranama u sukobima u Libiji i Siriji.<\/p>\n\n\n\n Turska zna da njeno djelovanje na sjeveru Sirije podlije\u017ee Putinovom odobrenju. Tu su i privredni odnosi kao \u0161to su ruski plin, ruski turizam i ruske investicije. Sa svoje strane, glasnogovornik turskog predsjednika Ibrahim Kalin objavio je kako se Turska ne planira pridru\u017eiti sankcijama protiv Rusije, kako bi sa\u010duvala bliske politi\u010dke i trgovinske odnose: \u201eMoramo djelovati imaju\u0107i na umu prioritete na\u0161e zemlje\u201c, rekao je Kalin u televizijskom intervjuu. \u201eMora postojati strana sposobna pregovarati s Rusijom. Ko \u0107e razgovarati s Rusijom kad svi ru\u0161e mostove? Ne planiramo uvoditi sankcije kako bi ovaj kanal ostao otvoren.[5]\u201d.<\/p>\n\n\n\n EU iznena\u0111ena i nepripremljena<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ukrajinska kriza prije ruske vojne invazije otkrila je velike razlike u stavovima zapadnih zemalja po pitanju odnosa s Rusijom i ukazala na postojanje raskola u zapadnom savezu u vrijeme kada je kriza kulminirala. Ova kriza, koja eskalira u srcu Europe sve od kraja Hladnog rata, a jo\u0161 akutnije od 2014.godine, najavljuje prekretnicu u historiji kontinenta. U\u010dinci krize pokazuju, kako se nastavlja u etapama i da \u0107e imati ulogu u dalekose\u017enim promjenama u strukturi me\u0111unarodnih odnosa. Budu\u0107i da je to prvi veliki rat koji je izbio u Europi od 1945.godine. Istina je, da je rat u Hrvatskoj (1991-1995), Bosni i Hercegovini (1992-1995), Kosovu (1999), za Europljane imao lokalni karakter. Ukrajinska kriza je prvi europski rat, poslije 75 godina, u kojem jedna zemlja napada drugu i nastoji da je okupira i smjeni njeno legalno izabrano politi\u010dko rukovodstvo. Do 24. velja\u010de 2022. prevladavalo je uvjerenje, da se to mo\u017ee desiti samo na Bliskom istoku, ili mo\u017eda u Aziji i Africi, ali ne i u Europi. To se sada promijenilo i vjerojatno \u0107e imati velike posljedice na odnose unutar EU posebno izme\u0111u njena dva glavna stupa \u201epora\u017eene\u201c Njema\u010dke u Drugom svjetskom ratu i \u201epobjednice\u201c Francuske.<\/p>\n\n\n\n Mo\u017eda najva\u017enija promjena uzrokovana ukrajinskom krizom ostaje odluka Njema\u010dke da se ponovo naoru\u017eava, jer je njema\u010dki savezni kancelar Olaf Scholz objavio pred Bundestagom 27. velja\u010de 2022., da \u0107e dr\u017eava godi\u0161nje izdvajati 100 milijardi eura za naoru\u017eavanje njema\u010dke vojske (Bundeswehr), pove\u0107anje vojne potro\u0161nje iznosit \u0107e 2% bruto nacionalnog proizvoda Njema\u010dke, \u0161to zna\u010di da \u0107e Njema\u010dka od ove godine na obranu tro\u0161iti oko 85 milijardi dolara godi\u0161nje, \u0161to je stavlja na tre\u0107e mjesto u svijetu nakon SAD (770 milijardi), Kine (254 milijarde) i ispred Rusije (61 milijardu). Ova odluka predstavlja radikalni zaokret u njema\u010dkoj i zapadnoj politici, koja je prevladavala od kraja Drugog svjetskog rata i predvi\u0111a ograni\u010davanje naoru\u017eavanja Njema\u010dke, koja je Europu gurnula u tri velika rata u manje od jednog stolje\u0107a (rat s Francuskom 1870. te prvi i drugi svjetski rat). Ova odluka \u0107e imati velike posljedice na odnose unutar EU i \u0161ire, jer mijenja odnos snaga na \u201eStarom kontinentu\u201c i prijeti da se vrati politici mo\u0107i koja je obilje\u017eila njegovu suvremenu povijest.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u glavnim posljedicama ukrajinske krize je te\u017eak udarac rusko-njema\u010dkom partnerstvu, koje je zapo\u010deto za vrijeme vladavine biv\u0161eg njema\u010dkog kancelara Gerharda Schroedera (1998 – 2005.) i raslo za vrijeme vladavine Angele Merkel (2005 -2021). Danas Nijemci misle, da Washington odbijanjem da razgovara o zahtjevima Moskve u vezi sa \u010dlanstvom Ukrajine u NATO-u i davanju sigurnosnih garancija Rusiji nije ostavio drugog izbora osim da izvr\u0161i vojnu invaziju.<\/p>\n\n\n\n Upravo Njema\u010dko-Rusko partnerstvo je glavna \u017ertva ovog rata, koje se zasnivalo na uvozu ruskih energenata i izvozu njema\u010dke tehnologije i dobara. Washington je poku\u0161avao da razbije ovu jedna\u010denu, koja omogu\u0107ava rusko-europsko pribli\u017eavanje, posebno na relaciji Moskva-Berlin, nau\u0161trb odnosa s Washingtonom tijekom proteklih godina, ali bez ve\u0107eg uspjeha. Njema\u010dka je godinama unazad krenula u ja\u010danje zavisnosti od ruskog plina, nakon \u0161to je odlu\u010dila zatvoriti svoje nuklearne elektrane, kao i proizvodnju energije od uglja u okviru svoje obaveze iz Pari\u0161kog klimatskog sporazuma 2015.godine, i oduprijeti se svim poku\u0161ajima Washingtona, da zaustavi izgradnju plinovoda Sjeverni tok 2 (Nordstream 2), kojim plin dolazi direktno iz Rusije u Njema\u010dku preko Balti\u010dkog mora.<\/p>\n\n\n\n Ukrajinska kriza promijenila je sve dosada\u0161nje planove i zadala te\u017eak udarac ne samo plinovodu, koji je Berlin ve\u0107 najavio zamrzavanjem projekta, usprkos zavr\u0161etku njegovih gra\u0111evinskih radova, koji su ko\u0161tali 12 milijardi dolara, nego i osovini Moskva-Berlin.<\/p>\n\n\n\n Njema\u010dka, koja je pristala uvesti najo\u0161trije sankcije Rusiji, nakon njezine intervencije u Ukrajini, sada kre\u0107e u potragu za alternativnim izvorima za ruski plin, od kojih \u0107e, paradoksalno ameri\u010dki plin biti jedan od njih i \u010dija je prodaja u Europi ve\u0107 porasla za 15% u posljednja dva mjeseca.<\/p>\n\n\n\n SAD kroz ukrajinsku krizu postigle su jedan od svojih najva\u017enijih strate\u0161kih ciljeva u Europi, a to je okrenuti Njema\u010dku protiv Rusije, a posvetiti se suprotstavljanju drugoj najva\u017enijoj prijetnji u Indo-pacifi\u010dkoj regiji (Kina).<\/p>\n\n\n\n Francuska vlada je do sada pokazala stav, da je neophodno fokusirati se na diplomatske metode u smanjenju eskalacije i tenzija oko Ukrajine, \u0161to je francuski predsjednik izrazio rekav\u0161i da se \u201emoraju sa\u010duvati svi diplomatski kanali kako bi se Rusija vratila za pregovara\u010dki stol\u201c. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je jedini zapadni lider, koji je u stalnom kontaktu sa Putinom. Stav francuske vlade kratak i jasan a to je: \u201eStojimo uz Ukrajinu, ali ne \u017eelimo da ulazimo u sukob s Rusijom\u201c. Rat je dao novi zamah nastojanju Emmanuela Macrona, da EU u\u010dini autonomnijom. Ali europski lideri jo\u0161 uvijek moraju razjasniti \u0161to to zna\u010di u praksi. Francuski politi\u010dar Pascal Lamy, biv\u0161i direktor Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i biv\u0161i europski komesar, rekao je da su krize poput pandemije koronavirusa i rata u Ukrajini ubrzale put Europe ka tom cilju, \u0161to je bio dugogodi\u0161nji francuski cilj.<\/p>\n\n\n\n Kakav odgovor ima NATO u slu\u010daju eskalacije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine otkriva jednu bitnu i vrlo zabrinjavaju\u0107u \u010dinjenicu, a to je nesposobnost Zapada, da se vojno suprotstavi Rusiji, osim u slu\u010daju upotrebe nuklearnog oru\u017eja, dok ekonomske sankcije ostaju bez zna\u010dajnijeg utjecaja na rusku vojnu i privrednu infrastrukturu, \u010dak imaju refleksivno djelovanje na politi\u010dke i privredne prilike unutar saveza.<\/p>\n\n\n\n Nakon \u010detiri sedmice rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine, koji je nelegalan rat, pa \u010dak ulazi i u kategoriju agresije na suverenu dr\u017eavu, usprkos opravdanjima Rusije pozivaju\u0107i se na obranu svoje nacionalne sigurnosti, postaje jasno kako napredno oru\u017eje (tj. vojna mo\u0107) diktira pona\u0161anje u me\u0111unarodnim odnosima.<\/p>\n\n\n\n Nemo\u0107 i ograni\u010den manevarski prostor NATO-a pokazao se jo\u0161 pred ruskom vojnom invazijom. Najprije se govorilo o mogu\u0107oj vojnoj intervenciji NATO-a kako bi za\u0161titila zemlju kandidata za \u010dlanstvo u ovoj Alijansi, a ona je odbijena pod izgovorom ne-\u010dlanstva Ukrajine. U drugom poku\u0161aju, govorilo se o uvo\u0111enju zone zabrane letova, kako bi se sprije\u010dili nadmo\u0107niji ruski avioni, da napadnu ukrajinske vojne snage, a zatim je odbijen i ovaj plan pod izgovorom izbjegavanja sukoba s Rusima, kako ne bi izbio Tre\u0107i svjetski rat, \u0161to je isto opravdanje za odbijanjem da premjeste borbene vojne avione sovjetske proizvodnje iz Poljske u Ukrajinu.<\/p>\n\n\n\n U stvari, ne radi se o izbjegavanju rata, NATO je ve\u0107 vodio mnoge ratove u pro\u0161losti. Na spisku ovih ratova su vojna intervencija u Srbiji 1999, rat protiv terorizma u Afganistanu 2002, ameri\u010dka vojna intervencija u Iraku 2003., rat protiv ISIL-a u Iraku i Siriji 2015, zatim intervencija za svrgavanje re\u017eima Moamera Gadafija u Libiji 2011. Europske snage predvo\u0111ene Francuskom prisutne su u afri\u010dkoj dr\u017eavi Mali, koja je hiljadama kilometara udaljena od Europe pod izgovorom za\u0161tite europske sigurnosti od terorizma.<\/p>\n\n\n\n Ovoga puta vezano za Ukrajinu, NATO u ovom trenutku nema snage da se suprotstavi Rusiji u Europi, mada su uvjereni da je aktualni rat realna opasnost za Europu, jer se de\u0161ava na njenim granicama i direktno ugro\u017eava njenu sigurnost. S izuzetkom nuklearnog naoru\u017eanja, NATO trenutno ne posjeduje dovoljnu vojnu snagu da se suo\u010di s ruskim nenuklearnim oru\u017ejem, niti posjeduje dovoljno oru\u017eja da se suprotstavi Rusiji. Brojni vojni eksperti na Zapadu priznaju, da je NATO imao dovoljno vojne mo\u0107i da prisili Rusiju da se povu\u010de iz Ukrajine, to bi upotrijebio u ime za\u0161tite me\u0111unarodnog prava u krimskoj krizi 2014.godine, ne \u010dekaju\u0107i sada\u0161nji ukrajinski rat.<\/p>\n\n\n\n NATO nema dovoljno vojne opreme, ni na nivou nacionalnih armija, ni na nivou prisustva ameri\u010dkih vojnih snaga na europskom kontinentu. Npr. usprkos ozbiljnosti situacije na europskom kontinentu, u europskim vodama nalazi se samo jedan ameri\u010dki nosa\u010d aviona, Harry Truman, u blizini talijanskih voda na Mediteranu, a ne u Balti\u010dkom moru, gdje je situacija veoma zabrinjavaju\u0107a. U slu\u010daju da se situacija pogor\u0161a, a rat se pro\u0161iri na dr\u017eave \u010dlanice NATO-a poput Poljske ili Rumunjske, NATO \u0107e se zadovoljiti odbijanjem ruskih snaga, presretanjem njihovih aviona i projektila, bez napada na ruske snage na ukrajinskoj teritoriji.<\/p>\n\n\n\n NATO nije u stanju izvr\u0161iti vojnu opsadu Rusije, kako bi se po\u0161tovale nametnute zapadne ekonomske i financijske sankcije. Rusija je velika dr\u017eava koja ima tri glavna elementa za opstanak: energetiku, jer se smatra me\u0111u prvim svjetskim izvoznicima nafte i plina, pored ostalih resursa minerala\/sirovina, sama sebi je dovoljna da proizvodi hranu ne samo za svoje potrebe nego i za izvoz. To\u010dnije, Rusija se smatra va\u017enim elementom u odr\u017eavanju prehrambene stabilnosti u svijetu, a ono \u010dega se svijet za sada boji jesu visoke cijene \u017eitarica i mogu\u0107nost izbijanja gladi i nemira u nekim afri\u010dkim i arapskim dr\u017eavama. Rusija ima samodovoljnost u raznim industrijskim granama od obrane do medicine i napredne tehnologije.<\/p>\n\n\n\n Kako zaustaviti ovaj rat?<\/strong><\/p>\n\n\n\n U ovom trenutku obje strane nemaju izlaznu strategiju, Putin ne mo\u017ee vratiti svoju vojsku ku\u0107i bez neke pobjede, a Zelensky mu ne mo\u017ee dati ono \u0161to \u017eeli da postigne ratom, a u me\u0111uvremenu tri jaka posrednika (predsjednici Francuske i Turske Macron i Erdogan te izraelski premijer Naftali Bennett) za sada su nemo\u0107ni.<\/p>\n\n\n\n Postoje ratovi u kojima gube obje strane, a Putin je uvjeren da \u0107e vojna invazija povratiti poziciju Rusije kao velike sile, ali zato \u0107e platiti visoku cijenu na doma\u0107oj i me\u0111unarodnoj sceni zbog 5.532 sankcija koje su uvedene, a polovina njih nakon sada\u0161nje invazije na Ukrajinu (prije 24. februara 2022. Rusiji su ve\u0107 uvedene 2.754 sankcije, a u danima nakon napada jo\u0161 2.778 sankcija, \u010dime je ukupan broj sankcija porastao na 5.532). S druge strane ukrajinski predsjednik Zelensky je vjerovao, da je njegov put prema Zapadu otvoren, ako ne za NATO, barem u EU, me\u0111utim poru\u010deno mu je iz EU, da za sada Ukrajina ne ispunjava uvjete za \u010dlanstvo. Ukrajinsko rukovodstvo nije vjerovalo upozorenjima o ruskoj vojnoj invaziji i ogromnoj cijeni, koju \u0107e platiti ukrajinski narod.<\/p>\n\n\n\n Analiti\u010dari smatraju, da samo sporazum pod pokroviteljstvom SAD i Kine mo\u017ee zaustaviti rusko napredovanje. Postavlja se pitanja mo\u017ee li SAD izvr\u0161iti pritisak na ukrajinskog predsjednika Zelenskog? Sporazum \u0107e zahtijevati kompromis, a kompromis \u0107e otkriti da je Zapad natjerao demokratsku vladu Ukrajine, da se pokori diktatu mo\u0107ne sile tj. Rusije, ba\u0161 kao Arthur Neville Chamberlain u M\u00fcnchenu 1938.godine, koliko god to zvu\u010dalo brutalno povijest se ponavlja?<\/p>\n\n\n\n Me\u0111unarodni institut za bliskoisto\u010dne i balkanske studije<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Jo\u0161 jedna kriza, koju Europa pre\u017eivljava podsje\u0107a na strahote dva svjetska rata. Posljedice rata, koji bjesni u isto\u010dnom dijelu europskog kontinenta, ne\u0107e biti ograni\u010dene samo na ovu regiju, ve\u0107 \u0107e se osjetiti u preostalim dijelovima svijeta. Rusija je zapo\u010dela rat s Ukrajinom nakon nekoliko faza oscilacija i konflikata u me\u0111usobnim odnosima sve od raspada Sovjetskog […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":9822,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":0,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-19961","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-ww-iii"],"yoast_head":"\n