I pored enormnog skoka cijena repromaterijala, u prvom redu mineralnog gnojiva koje je u odnosu na lani skuplje za oko 400 posto, \u010dlanovi Poljoprivredne zadruge \u201cPlodovi zemlje\u201d iz Ljubu\u0161koga zasadili su kao i prethodne godine oko 350 hektara krumpira.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Samo godinu ranije stotinu kg mineralnog gnojiva moglo se kupit za 48 maraka, a sad je 100 kg gnojiva 200 maraka, \u0161to zna\u010di da je cijena sko\u010dila za 400 posto \u2013 istaknuo je u razgovoru za Fenu ravnatelj Poljoprivredne zadruge \u201cPlodovi zemlje\u201d iz Ljubu\u0161koga Dubravko Vukojevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Kako je pojasnio, jo\u0161 pro\u0161le godine se za kilogram repromaterijala mogli kupit kilogram krumpira, a ove godine krumpir bi se morao prodavati (veleprodajna cijena) po dvije marke kako bi se ta cijena izjedna\u010dila.<\/p>\n\n\n\n
Cijenu krumpira diktirat \u0107e ponuda i potra\u017enja<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Poskupilo je gorivo, struja i jo\u0161 ako tomu dodamo i cijenu poljoprivrednih proizvoda, kud je prispio na\u0161 \u010dovjek s malom kupovnom mo\u0107i \u2013 navodi Vukojevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Po njemu, cijenu krumpira \u0107e diktirati ponuda, odnosno potra\u017enja.<\/p>\n\n\n\n Prva tura krumpira krajem travnja<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prema njegovim rije\u010dima, zadrugari i ove godine o\u010dekuju oko 8 do 9 tisu\u0107a tona visokokvalitetnoga, autohtonoga proizvoda.<\/p>\n\n\n\n Ravnatelj Poljoprivredne zadruge \u201cPlodovi zemlje\u201d nada se kako ne\u0107e biti mraza i hladnijeg vremena koji bi smanjili prinose krumpira.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Dovoljno se ve\u0107 sru\u010dilo na jadnog seljaka \u2013 ka\u017ee Vukojevi\u0107, napominju\u0107i kako je bez ki\u0161e pro\u0161ao cijeli o\u017eujak, \u0161to tako\u0111er nije dobro za poljoprivredne proizvode.<\/p>\n\n\n\n Uvoz francuskog i egipatskog krumpira<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Mladi krumpir se uvozi unato\u010d \u010dinjenici da se jedino krumpir proizvodi u ve\u0107im koli\u010dinama za bosanskohercegova\u010dko tr\u017ei\u0161te \u2013 isti\u010de Vukojevi\u0107 koji se ne boji konkurencije ve\u0107 zasi\u0107enja tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Ako se zasiti tr\u017ei\u0161te s egipatskim i drugim uvezenim krumpirom propadosmo i mi doma\u0107i proizvo\u0111a\u010di i oni koji su uvezli taj krumpir. Dolazi do obaranja cijena i nikome nije onda dobro \u2013 dodaje on.<\/p>\n\n\n\n Ka\u017ee kako mu nije jasno kako taj uvezeni krumpir, uz viske cijene i tro\u0161kove za gorivo, odnosno prijevoz, mo\u017ee biti jeftiniji od doma\u0107eg.<\/p>\n\n\n\n
Vukojevi\u0107 ka\u017ee kako je nezahvalno prognozirati kolika \u0107e biti ovogodi\u0161nja cijena krumpira jer je te\u0161ko izi\u0107i na tr\u017enicu s visokom cijenom na malu kupovnu mo\u0107 kakvu imaju bh. gra\u0111ani.<\/p>\n\n\n\n
Isti\u010de kako bi se prva tura ranog krumpira, plasteni\u010dke proizvodnje, mogla na\u0107i na tr\u017enicama ve\u0107 25. travnja.<\/p>\n\n\n\n
\u201cLjubu\u0161ki rani\u201d krumpir izvozi se u Hrvatsku, a pomalo i u Sloveniju, dok se u BiH mladi krumpir najvi\u0161e uvozi iz Egipta.<\/p>\n\n\n\n