Rana dijagnoza demencije mo\u017ee dovesti do u\u010dinkovitijeg lije\u010denja, ka\u017eu lije\u010dnici, stoga je va\u017eno prepoznati njene znakove \u0161to prije. “Procjenjuje se da u svijetu vi\u0161e od 55 milijuna ljudi \u017eivi s Alzheimerovom bole\u0161\u0107u i drugim uzrocima demencije te da \u0107e se taj broj pove\u0107ati na 78 milijuna do 2030. i 139 milijuna do 2050. godine”, ka\u017ee dr. Andrew E. Budson.<\/p>\n\n\n\n
“Jednostavno nema dovoljno neurologa, psihijatara, gerijatara, neuropsihologa i drugih stru\u010dnjaka koji bi ovim osobama dijagnosticirali kognitivni pad i demenciju. Davatelji primarne zdravstvene za\u0161tite morat \u0107e preuzeti vodstvo”, zaklju\u010dio je.<\/p>\n\n\n\n
Ovo su znakovi demencije poredani onako kako se naj\u010de\u0161\u0107e pojavljuju.<\/p>\n\n\n\n
Gubitak pam\u0107enja<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dr. Samantha Holden objasnila je na temelju kojih pitanja zaklju\u010duje da je osoba po\u010dela imati problema s pam\u0107enjem: “Koja su osnovne vrijednosti u \u017eivotu osobe? Je li do\u0161lo do promjene ili opadanja u njenom razmi\u0161ljanju i pam\u0107enju?”<\/p>\n\n\n\n
Neki oblici gubitka pam\u0107enja ne moraju nu\u017eno biti zabrinjavaju\u0107i, primjerice kad zaboravite kamo ste stavili klju\u010deve, no dramati\u010dne promjene u pam\u0107enju mogu biti znak demencije.<\/p>\n\n\n\n