Koliko dugo \u017eivotinje \u017eive povezano je s brzinom mutacije njihova genskog koda.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici su otkrili da sisavci – od tigrova do ljudi – imaju otprilike isti broj mutacija do trenutka smrti u starosti.<\/p>\n\n\n\n
Ali \u017eivotinje koje kra\u0107e \u017eive imaju tendenciju br\u017eih mutacija, pokazuje analiza 16 vrsta.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici ka\u017eu da to poma\u017ee objasniti za\u0161to starimo i baca svjetlo na jednu od tajni raka koja najvi\u0161e zbunjuje.<\/p>\n\n\n\n
Stru\u010dnjaci su ocijenili da je otkri\u0107e znanstvenika s Wellcome Sanger Instituta “zapanjuju\u0107e” i “poti\u010de na razmi\u0161ljanje”.<\/p>\n\n\n\n
Mutacije su promjene uputa za izgradnju i upravljanje na\u0161im tijelima \u2013 na\u0161 DNK.<\/p>\n\n\n\n
Odavno je poznato da su te mutacije u korijenu raka, ali jesu li bile va\u017ene za starenje raspravljalo se desetlje\u0107ima.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici u Sangeru ka\u017eu da su proizveli “prve eksperimentalne dokaze” koji sugeriraju da jesu.<\/p>\n\n\n\n
Analizirali su koliko brzo nastaju mutacije kod vrsta s razli\u010ditim o\u010dekivanim \u017eivotnim vijekom. Gledali su me\u0111u ostalima i DNK ma\u010dke, psa, tvora, \u017eirafe, konja, \u010dovjeka, lava, mi\u0161a, zeca, \u0161takora, lemura i tigra.<\/p>\n\n\n\n
Studija, objavljena u \u010dasopisu Nature, pokazala je da mi\u0161evi imaju kroz gotovo 800 mutacija godi\u0161nje tijekom svog kratkog \u017eivota, koji traje ne\u0161to manje od \u010detiri godine.<\/p>\n\n\n\n
I \u0161to du\u017ee \u017eivotinje \u017eive, imaju manje mutacija godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n
Psi imaju oko 249 mutacija godi\u0161nje, lav 160, a \u017eirafa 99. Ljudi u prosjeku imaju 47.<\/p>\n\n\n\n
Jedan od znanstvenika dr. Alex Cagan rekao je da je obrazac “upe\u010datljiv” i da je “stvarno iznena\u0111uju\u0107e i uzbudljivo” da su se sve \u017eivotinje u studiji imale “oko 3200” mutacija tijekom svog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n
Kad bi ljudski DNK mutirao istom brzinom kao kod mi\u0161eva, umrli bismo s vi\u0161e od 50.000 genetskih promjena.<\/p>\n\n\n\n
Unato\u010d razli\u010ditom \u017eivotnom vijeku, na kraju \u017eivota sisavci su imali isti broj mutacija, rekao je dr. Cagan.<\/p>\n\n\n\n
To je taj broj, ali \u0161to to zna\u010di? To je za nas misterij, rekao je.<\/p>\n\n\n\n
Moglo bi biti da stanice u tijelu dosegnu presudan broj mutacija, a zatim nestanu. Postoje i ideje da “nekoliko [stanica] koje se lo\u0161e pona\u0161aju” po\u010dinje preuzimati va\u017eno tkivo, kao \u0161to je srce, pa organi stare jer ne funkcioniraju vi\u0161e ispravno.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, malo je vjerojatno da \u0107e se starenje svoditi na jedan proces unutar stanica na\u0161eg tijela.<\/p>\n\n\n\n
Smatra se i da skra\u0107ivanje telomera i epigenske promjene igraju ulogu. Me\u0111utim, ako mutacije imaju utjecaja onda se postavlja pitanje postoje li na\u010dini za usporavanje genskih o\u0161te\u0107enja ili \u010dak i za popravak.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici \u017eele vidjeti vrijedi li ovaj obrazac za cijeli \u017eivi svijet ili samo za sisavce. Cilj im je dodati ribu u analizu, uklju\u010duju\u0107i grenlandskog morskog psa, koji mo\u017ee do\u017eivjeti i vi\u0161e od 400 godina i najdugovje\u010dniji je kralje\u017enjak na svijetu.<\/p>\n\n\n\n
U znanosti o raku postoji zagonetka poznata kao “Petov paradoks” – za\u0161to velike, dugovje\u010dne \u017eivotinje nemaju visoku stopu raka?<\/p>\n\n\n\n
\u0160to vi\u0161e stanica ima u va\u0161em tijelu i \u0161to du\u017ee \u017eivite, ve\u0107a je \u0161ansa da jedna od njih postane kancerogena. To bi trebala biti u\u017easna vijest za slonove i kitove.<\/p>\n\n\n\n
Kitovi imaju trilijune vi\u0161e stanica. Ne bi trebali postojati jer bi imali rak prije odrasle dobi, ka\u017ee dr. Cagan.<\/p>\n\n\n\n
Velike \u017eivotinje obi\u010dno \u017eive dulje, pa bi njihova sporija stopa mutacija mogla pomo\u0107i u obja\u0161njenju paradoksa, ali znanstvenici ka\u017eu da je to daleko od cijele pri\u010de.<\/p>\n\n\n\n
Krtice i \u017eirafe \u017eive jednaki broj godina sa sli\u010dnim stopama mutacija, unato\u010d tome \u0161to su \u017eirafe tisu\u0107e puta ve\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
O\u010dekivali biste da \u0107e stopa mutacija \u017eirafe biti jo\u0161 ni\u017ea, ali kao da veli\u010dina tijela nije va\u017ena, rekao je dr. Cagan.<\/p>\n\n\n\n
Umjesto toga, znanstvenici tvrde da su se morale razviti druge metode suzbijanja raka – \u0161to bi moglo potaknuti nove na\u010dine lije\u010denja raka.<\/p>\n\n\n\n
Na primjer, slonovi imaju vi\u0161e kopija dijela DNK koji potiskuje tumore.<\/p>\n\n\n\n
Dr. Alexander Gorelick i dr. Kamila Naxerova s harvardskog medicinskog fakulteta rekli su da je jaz izme\u0111u 47 ljudskih mutacija godi\u0161nje i 800 mi\u0161jih ogroman.<\/p>\n\n\n\n
Ova razlika je zapanjuju\u0107a, s obzirom na velike sveukupne sli\u010dnosti izme\u0111u genoma \u010dovjeka i mi\u0161a.<\/p>\n\n\n\n
Ti rezultati poti\u010du na razmi\u0161ljanje.<\/p>\n\n\n\n