Grad \u0160iroki Brijeg izdvojio je zna\u010dajna sredstva za gradnju stanice za pretovar i sortiranje komunalnog otpada, pi\u0161e Ve\u010dernji list BiH. Kako se navodi u informaciji o utro\u0161ku sredstava kojima su se financirali projekti uklju\u010deni u program javnih investicija Zapadnohercegova\u010dke \u017eupanije u 2021. godini, projekt izgradnje recikla\u017enog centra je me\u0111u prioritetima.<\/p>\n\n\n\n
Zemljani radovi<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Za izgradnju recikla\u017enog centra provedena je procedura javne nabave te je s odabranim izvo\u0111a\u010dem potpisan ugovor”, navodi se u spomenutoj informaciji koju je izradilo Ministarstvo gospodarstva Zapadnohercegova\u010dke \u017eupanije. Dalje stoji kako su do sada izvedeni zemljani radovi, izveden je nasip do projektiranih kota, betoniran ogradni zid oko parcele, a postavljeni su i rasvjetni stupovi. Ugovoreni iznos radova je 178.352,94 konvertibilne marke.<\/p>\n\n\n\n “Grad \u0160iroki Brijeg izdvojio je 88.352,94 konvertibilne marke, a Fond za za\u0161titu okoli\u0161a Federacije BiH 90.000 konvertibilnih maraka”, navedeno je u informaciji. Ina\u010de, prema dokumentu “Federalni plan upravljanja otpadom” recikla\u017eno dvori\u0161te je ogra\u0111eni prostor opremljen spremnicima i posudama od 1100 do 5000 litara za odvojeno prikupljanje otpada u kojem gra\u0111ani mogu odlo\u017eiti vlastiti glomazni i ostali odvojeno sakupljeni otpad, pi\u0161e Ve\u010dernjak. Osim toga, recikla\u017ena dvori\u0161ta su i mjesta na kojima gra\u0111ani mogu dobiti informacije o upravljanju otpadom, a osobito o potrebi smanjivanja ukupnih koli\u010dina otpada za odlaganje te boljeg iskori\u0161tavanja raznih vrsta otpada.<\/p>\n\n\n\n Kapacitet recikla\u017enog dvori\u0161ta se na po\u010detku mora isplanirati na osnovi o\u010dekivanih koli\u010dina pojedina\u010dnih vrsta recikla\u017enog otpada, a sama oprema mo\u017ee se postupno nabavljati, u skladu s potrebama.<\/p>\n\n\n\n Razli\u010diti otpad<\/strong><\/p>\n\n\n\n Recikla\u017eno dvori\u0161te mora biti opremljeno da na odgovaraju\u0107i primi smje\u0161taj otpadnih sirovina, gdje su neke od njih: otpadni papir i karton, obojeno i neobojeno ambala\u017eno staklo, otpadno \u017eeljezo i drugi metali, otpadna plastika (etilen, PET, stiropor), autogume, glomazni ku\u0107ni otpad, bijela tehnika, rabljena ulja te akumulatori i baterije. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, objavljenim u spomenutom dokumentu Plana upravljanja otpadom, koli\u010dina proizvedenog komunalnog otpada po stalnom stanovniku u BiH iznosi u prosjeku 1,07 kg\/stan\/dan (389 kg\/stan\/god).<\/p>\n\n\n\n Prema dosada\u0161njim raspolo\u017eivim podacima dobivenim od javnih komunalnih poduze\u0107a u Federaciji BiH, produkcija otpada kre\u0107e se od 211 kg\/stan\/god u Zapadnohercegova\u010dkoj \u017eupaniji do 386 kg\/stan\/god u Sarajevskoj \u017eupaniji. S obzirom na to da se ovdje radi o podacima o otpadu koji se organizirano prikuplja i odvozi na odlagali\u0161ta, uzet je u obzir i \u010dimbenik pokrivenosti pojedinih \u017eupanijskih podru\u010dja uslugom odvoza i odlaganja otpada kako bi se procijenile stvarne producirane koli\u010dine otpada”, zaklju\u010deno je u spomenutom dokumentu plana upravljanja otpadom.<\/p>\n\n\n\n Recikla\u017ena dvori\u0161ta, odnosno stanice za pretovar i sortiranje komunalnog otpada su normalna pojava u Europskoj uniji, a kroz samo jedan javni poziv Republika Hrvatska je za realizaciju izgradnje ve\u0107eg broja recikla\u017enih dvori\u0161ta dobila 19,4 milijuna bespovratnih sredstava. Procjenjuje se da se u Hrvatskoj 2014. recikliralo 16% otpada. Iste godine, prosjek prerade u Europskoj uniji je bio 44%, u BiH industrija recikla\u017ee gotovo da ne postoji.<\/p>\n\n\n\n