Rusko-ukrajinski oru\u017eani sukob postao je dugotrajniji, \u010dine\u0107i svijet opasnijim mjestom. Na povr\u0161ini, to je vojna borba izme\u0111u Kijeva i moskovskih snaga na zapadnom i ju\u017enom kazali\u0161tu. Me\u0111utim, u biti, to je potpuni izbijanje hladnoratovske konfrontacije u isto\u010dnoj Europi, a tako\u0111er je i protunapad punog razmjera Rusije protiv beskrajne strate\u0161ke ekspanzije SAD-a i njihovog vojnog bloka NATO-a.<\/p>\n\n\n\n
Unato\u010d tome \u0161to slu\u017ebeno nisu poslali trupe, SAD i NATO upotrijebili su gotovo sva sredstva mje\u0161ovitog ratovanja kao \u0161to su financijske sankcije, informacijska blokada, obavje\u0161tajna potpora, satelitska navigacija te zra\u010dna i svemirska tehnologija kako bi sveobuhvatno ugu\u0161ili Rusiju.<\/p>\n\n\n\n
U gotovo dva mjeseca od po\u010detka sukoba, Zapad je uveo vi\u0161e od 5000 sankcija Rusiji, \u0161to je 50% vi\u0161e nego \u0161to su SAD uvele Iranu u posljednjih 40 godina. Jo\u0161 uvijek je na putu ve\u0107a vojna pomo\u0107 i financijske sankcije od dr\u017eava NATO-a. To nedvojbeno dodaje ulje na vatru, stimuliraju\u0107i Rusiju da uzvrati jo\u0161 vi\u0161e. Konkretno, rije\u010di predsjednika Joea Bidena o odlasku s vlasti njegovog ruskog kolege Vladimira Putina natjerale su Moskvu da to vidi kao prijetnju svom opstanku.<\/p>\n\n\n\n
Sve vi\u0161e znanstvenika procjenjuje da se pove\u0107ava mogu\u0107nost izbijanja Tre\u0107eg svjetskog rata, pa \u010dak i zaklju\u010duje da bi to moglo dovesti do nuklearnog rata. Situacija se kre\u0107e u smjeru globalne katastrofe. Putin ne mo\u017ee tolerirati neuspjeh, a Biden ne \u017eeli odustati, \u0161to bi Rusiju moglo natjerati na kori\u0161tenje nuklearnog oru\u017eja.<\/p>\n\n\n\n
Osim rata, doga\u0111a se jo\u0161 katastrofa. Rat je protjerao milijune ukrajinskih poljoprivrednika iz njihovih domova i doveo ih do propu\u0161tanja proljetne sjetvene sezone, \u0161to je rezultiralo padom ukrajinskog poljoprivrednog izvoza. Ukrajina je prije bila jedan od va\u017enih svjetskih izvoznika poljoprivrednih proizvoda, s p\u0161enicom i kukuruzom koji su \u010dinili 10% odnosno 15% svjetskog izvoza ovih osnovnih usjeva. \u010cetrnaest zemalja vi\u0161e od 25% ovisi o ukrajinskom uvozu p\u0161enice. Me\u0111u njima su Libija s 43 posto i Banglade\u0161 s 28 posto. Bez odgovaraju\u0107ih pristupa\u010dnih uvoznih supstituta, gradovi u nekim zemljama u razvoju vjerojatno \u0107e se suo\u010diti s te\u0161kom gla\u0111u.<\/p>\n\n\n\n
Nesta\u0161ica hrane i rast cijena energenata, uzrokovani borbama, ograni\u010dili su proizvodnju u sve vi\u0161e zemalja. SAD, EU, Argentina i Turska do\u017eivjele su ozbiljna pove\u0107anja cijena, a stopa inflacije u Europi i SAD-u dosegnula je najvi\u0161u razinu u posljednjih 40 godina. Ako nastavimo, ho\u0107e li predvi\u0111anje Elona Muska o ekonomskoj krizi \u201ckoja \u0107e se mo\u017eda dogoditi oko prolje\u0107a ili ljeta 2022., ali najkasnije 2023.\u201d postati ispunjeno proro\u010danstvo?<\/p>\n\n\n\n
U posljednje dvije godine od Covida-19 je umrlo vi\u0161e od 6 milijuna ljudi. Mnoge zapadne zemlje otvorile su se i objavile da vi\u0161e ne\u0107e izolirati pacijente s koronavirusom. No, kako je upozorio stru\u010dnjak Svjetske zdravstvene organizacije, ovo je previ\u0161e optimisti\u010dno. Covid-19 nije gotov, a smrtni slu\u010dajevi jo\u0161 uvijek postoje. Od pro\u0161log mjeseca broj zara\u017eenih je porastao, a oko 1000 ljudi umire od Covid-19 svaki dan. Ljudi vjeruju u cjepivo i ideju su\u017eivota s virusom. Ali mo\u017ee li sprije\u010diti vi\u0161e smrtnih slu\u010dajeva? Mogu li lijekovi i cjepiva pratiti brzinu mutacije virusa? Sve je to jo\u0161 uvijek nepoznato.<\/p>\n\n\n\n
Nitko nije o\u010dekivao da \u0107e najtopliji globalni konsenzus u 2021., ‘klimatske promjene’, biti gotovo zaboravljen 2022. Ruska vojna intervencija prekinula je suradnju i podijelila svijet, mo\u017eda zbog gubitka posljednje \u0161anse da se ujedine kako bi se rije\u0161ila klimatska katastrofa. Ledene sante se tope, razina mora raste, mali otoci nestaju, prirodne katastrofe se \u010desto doga\u0111aju, svijet se nastavlja boriti, a \u010dini se da je \u010dovje\u010danstvo sve bli\u017ee ‘prekosutra\u0161njem’.<\/p>\n\n\n\n
Postoji tmurni matemati\u010dki problem popularan u kiberneti\u010dkom prostoru: u ameri\u010dkom prikazivanju, zbroj svake dvije znamenke datuma po\u010detka Prvog svjetskog rata (28.07.1914.), Drugog svjetskog rata (01.9.1939.) i Rusija-Ukrajina sukoba (24.02.2022.) su isti. Ovo je samo velika koincidencija, ali slu\u017ei kao podsjetnik da usporedimo opasnu evoluciju rusko-ukrajinskog sukoba s dva najgora rata u ljudskoj povijesti.<\/p>\n\n\n\n
Gledaju\u0107i unatrag, tragedije \u010desto dolaze iz pet izvora: rat, glad, ekonomska kriza, pandemija i klimatska katastrofa. U prolje\u0107e 2022. ljudi nisu o\u010dekivali da \u0107e pet aspekata do\u017eivjeti nevi\u0111en odjek. Svijet je mo\u017eda uo\u010di svog najopasnijeg trenutka.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to da radimo? Mo\u017eda je vrijeme da se ponovno osvrnemo na rije\u010di predsjednika Franklina Roosevelta: \u201cVi\u0161e od kraja rata, \u017eelimo kraj po\u010detaka svih ratova.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Wang Wen, izvr\u0161ni dekan Chongyang instituta za financijske studije (RDCY), zamjenik dekana \u0160kole Puta svile, Renmin University of China.<\/p>\n\n\n\n