Pro\u0161log petka, 22. travnja 2022., obilje\u017een je ‘Me\u0111unarodni dan \u017eena u ICT-u’ \u2013 dan koji ima za cilj potaknuti vi\u0161e \u017eena da studiraju i rade u podru\u010dju informacijske komunikacijske tehnologije (ICT). U tehnolo\u0161kom sektoru dominiraju mu\u0161karci. Iako \u017eene \u010dine gotovo polovicu radne snage u svijetu, samo 25% poslova povezanih s tehnologijom obavljaju \u017eene. Ovo je tu\u017ena statistika i ona koju treba promijeniti.<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161to je manje \u017eena u tehnologiji?<\/strong><\/p>\n\n\n\n S druge strane, \u017eene su definitivno potrebne u industriji. \u0160to je tehnolo\u0161ka tvrtka raznolikija, to \u0107e op\u0107enito imati bolje rezultate, njihovi \u0107e zaposlenici biti anga\u017eiraniji i vjerojatnije je da \u0107e zadr\u017eati svoje zaposlenike. Sve tvrtke, bez obzira na bran\u0161u, imaju koristi od raznovrsnosti \u2013 pri \u010demu svi zaposlenici donose razli\u010dite vje\u0161tine, vrijednosti i znanja u tvrtku.<\/p>\n\n\n\n Paylab, servis kojeg je dio i MojaPla\u0107a, promatrao je broj mu\u0161karaca i \u017eena na IT pozicijama na tri kontinenta – Aziji, Europi i Africi – i razlike su zapanjuju\u0107e. I u Aziji i u Africi samo 19% svih radnika na IT pozicijama su \u017eene. Sli\u010dna je situacija i u Europi gdje samo 18% svih IT pozicija zauzimaju \u017eene.<\/p>\n\n\n\n Ukoliko se gleda samo pozicija programera, u Aziji su samo 19% programera \u017eene, a u Europi je taj postotak \u010dak i ni\u017ei sa samo 11% programera \u017eena.<\/p>\n\n\n\n U tablici su prikazane razlike u pla\u0107ama programerki i programera u odabranim zemljama. Doista je ohrabruju\u0107e vidjeti da \u0160vedska ima najmanji rodni jaz u pla\u0107ama od svih zemalja, s razlikom od samo 2% i to u korist programerki.<\/p>\n\n\n\n Hrvatska i Latvija bile su druge zemlje s najni\u017eim jazom u pla\u0107ama (-6%).<\/p>\n\n\n\n Sve ostale uklju\u010dene zemlje imaju izme\u0111u 10% i ogromnih 31% razlike izme\u0111u pla\u0107a iste pozicije programera za razli\u010dite spolove. Ovo je \u0161okantna statistika i treba je promijeniti. Za\u0161to programer u Poljskoj zara\u0111uje 31% vi\u0161e od svoje kolegice za potpuno istu ulogu? Programerke u Saudijskoj Arabiji i Maleziji tako\u0111er su diskriminirane, zara\u0111uju 22% manje od programera.<\/p>\n\n\n\n Pla\u0107e za istu ulogu trebale bi biti potpuno iste bez obzira na spol. Ovo je, naravno, potencijalno jo\u0161 jedan razlog da se djevojke i \u017eene odbiju od karijere u ICT-u; ako vide da su pla\u0107ene manje od mu\u0161karaca.<\/p>\n\n\n\n Kako se stvari mogu promijeniti za budu\u0107nost?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Druge zemlje tako\u0111er moraju u\u010diti od \u0160vedske, Hrvatske i Latvije i razumjeti kako su potaknule vi\u0161e djevojaka i \u017eena na ICT.<\/p>\n\n\n\n Statistike Paylab-a potvrdile su da \u017eene tijekom intervjua tra\u017ee ni\u017ee pla\u0107e od mu\u0161karaca. Na\u0161a preporuka za sve potencijalne zaposlenike je da prije intervjua provjere pla\u0107u i tra\u017ee stvarnu pla\u0107u u skladu s trenutnim tr\u017ei\u0161nim uvjetima.<\/p>\n\n\n\n Kona\u010dno, mogao bi postojati i problem sa \u017eenama koje se vra\u0107aju s porodiljnog dopusta u ICT sektoru. Dok je \u017eena kod ku\u0107e, njezin mu\u0161ki kolega mo\u017ee nastaviti raditi i u\u010diti nove tehnologije i vje\u0161tine kako se razvijaju. To zna\u010di da je zaposlenik bolje pripremljen za tr\u017ei\u0161te rada i mo\u017ee zahtijevati ve\u0107u pla\u0107u. Opet, tvrtke moraju to razmotriti i osigurati da se \u017eenama koje imaju prekide u karijeri zbog djece nude iste mogu\u0107nosti za obuku i napredovanje u karijeri.<\/p>\n\n\n\n
Dobar dio razloga zbog kojih manje \u017eena radi u tehnologiji potje\u010de od obrazovanja – i na srednjoj i na sveu\u010dili\u0161noj razini. Poznata je \u010dinjenica da djevoj\u010dice manje od dje\u010daka studiraju STEM predmete znanosti, tehnologije, in\u017eenjerstva i matematike. Ali za\u0161to? Na ove se predmete mo\u017eda tradicionalno gleda kao na vi\u0161e ‘mu\u0161ke’, a djevojke ih mogu izbjegavati budu\u0107i da su u njima izrazito mu\u0161karci, ili zato \u0161to ne u\u017eivaju toliko u predmetima u \u0161koli, ili jednostavno zato \u0161to ima tako malo \u017eenskih uzora u tehnolo\u0161koj industriji.<\/p>\n\n\n\n
U osnovi, \u0161kole i obrazovne ustanove moraju poticati vi\u0161e djevoj\u010dica na ove predmete od mnogo mla\u0111e dobi. Mo\u017eda osnivanjem klubova specifi\u010dnih za tehnologiju u njihovoj \u0161koli – poput robotike ili ra\u010dunalnog programiranja ili kodiranja. Visoko\u0161kolske ustanove koje nude tehnolo\u0161ke te\u010dajeve trebaju bolje \u0161iriti informacije djevojkama o tome kako i za\u0161to bi trebale razmotriti karijeru u ovom sektoru. Tvrtke tako\u0111er moraju sagledati svoje procese zapo\u0161ljavanja i smisliti na\u010dine za stvaranje raznolikije radne snage s vi\u0161e jednakosti.<\/p>\n\n\n\n