Cijena tone peleta u Bosni i Hercegovini je do\u017eivjela drasti\u010dan rast u odnosu na prethodne godine. Tako se pro\u0161le godine cijena kretala od 300 KM do 330 KM, dok ove godine cijena ide i do 560 KM.<\/p>\n\n\n\n
Pore\u0111enja radi prije dvije godine cijena tone peleta se kretala oko 280 KM po toni.<\/p>\n\n\n\n
Proizvo\u0111a\u010di i trgovci upozoravaju da je vrlo izgledna mogu\u0107nost da bude apsolutna nesta\u0161ica peleta na bosanskohercegova\u010dkom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n
Husein Bu\u0161atli\u0107 iz kompanije Rosewood koja je jedan od najve\u0107ih proizvo\u0111a\u010da peleta u Bosni i Hercegovini ka\u017ee da je prvi razlog za rast cijene peleta pove\u0107anje cijene elektri\u010dne energije. Cijena elektri\u010dne energije je rasla 20 posto, ali je zbog prvobitnog rasta od 300 posto prije objave odluke o ograni\u010denju cijene ova kompanija za \u0161est dana platila 46.000 KM na ra\u010dunu za struju.<\/p>\n\n\n\n
“Druga stavka koja je poskupjela je sirovina. Mi smo od pro\u0161le godine imali tri pove\u0107anja. Jednostavno ne pitaju, samo po\u0161alju i ka\u017eu poskupjela je sirovina za 10, 20, 30 posto. Jednostavno ste primorani ili ugasiti proizvodnju ili podi\u0107i krajnju cijenu,” pojasnio je Bu\u0161atli\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Bitno je ista\u0107i da su proizvo\u0111a\u010di sirovina preduze\u0107a u javnom vlasni\u0161tvu tj. \u0161umska privredna dru\u0161tva kojima upravljaju \u017eupanije.<\/p>\n\n\n\n
“Dr\u017eavne \u0161ume ne po\u0161tuju ugovore koji se potpisuju sa njima za isporuku sirovine. Vi nikad niste sigurni, potpi\u0161ete ugovor oni vam na kraju godine ispo\u0161tuju 50 posto,” poja\u0161njava Bu\u0161tali\u0107 da je nemogu\u0107e se oslanjati se na firme u javnom vlasni\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n
Jedan od razloga je rast cijena nafte i plina jer je cijena plastika koje se koriste u proizvodnji peleta porasla za 300 posto. Na cijenu peleta u Bosni i Hercegovini direktnu posljedicu je ostavio i rat u Ukrajini.<\/p>\n\n\n\n
“Ukrajina je bila veliki izvoznik repromaterijala, govorimo o legiranim \u010delicima. Ti legirani \u010delici se koriste za proizvodnju alata u proizvodnji peleta, matice, roleri, le\u017eajevi. Jedna matrica kod nas u proizvodnji ko\u0161ta 6.100 eura. Jedna matrica koju mo\u017eete koristiti otprilike mjesec dana,” kazao je Bu\u0161tali\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Pandemija Covid-19 je uni\u0161tila male peletare koje nisu imale svoju sirovinu nego je kupovale sa strane. Bu\u0161tali\u0107 ka\u017ee kako je par peletara zaustavilo svoj rad. Izostala je podr\u0161ka vlasti za ove male peletare.<\/p>\n\n\n\n
“Stao je izvoz, oni nisu mogli plasirati na tr\u017ei\u0161te Bosne i Hercegovine te odre\u0111ene proizvode i nisu mogli trpiti,” ukazao je Bu\u0161tali\u0107 na dugoro\u010dne posljedice neodgovaraju\u0107e podr\u0161ke vlasti u vrijeme pandemije.<\/p>\n\n\n\n
On upozorava da je ve\u0107 sad op\u0107i haos na tr\u017ei\u0161tu i da postoji opasnost od nesta\u0161ice peleta. Ka\u017ee kako kupci iz Velike Britanije i Evropske unije ne pitaju za cijenu kada tra\u017ee da kupe pelet i brikete.<\/p>\n\n\n\n
Ka\u017ee kako je konstantan problem nekontroliran izvoz trupaca iz Bosne i Hercegovine. Podsje\u0107amo da je Vije\u0107e ministara Bosne i Hercegovine u o\u017eujku odbilo usvojiti odluku o privremenoj zabrani izvoza trupaca<\/p>\n\n\n\n
“Mi muku mu\u010dimo s tim i znate, osnuje se firma sa dva zaposlena, direktor i sekretarica. Mi trenutno imamo 155 zaposlenih i nemamo dovoljnu koli\u010dinu trupaca. To je problem koji traje 20 i vi\u0161e godina, od poslije rata. Mi izvozimo sirovinu, a uvozimo gotov materijal,” izrazio je \u017ealjenje Bu\u0161tali\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Muhamed Hela\u0107, menad\u017eer kompanije Drvosje\u010da koja se bavi prodajom peleta, ka\u017ee da je od pro\u0161le godine evidentiran veliki porast cijene i da je realna cijena dostigla 560 KM po toni, ali da se trenutno prodaje po 480 KM po toni.<\/p>\n\n\n\n
Kao razloge navodi nedostatak sirovine i porast cijene goriva. Probleme je izazvao i rat u Ukrajini. U Hrvatsku i Srbiju se izvoze gotovo neograni\u010dene koli\u010dine peleta.<\/p>\n\n\n\n
“U Hrvatskoj i Srbiji je cijena u proteklih pet \u0161est godina bila 300 eura za tonu peleta, a kod nas je bila dosta ni\u017ea. Srbija i Hrvatska su se dosta oslanjale na uvoz iz Ukrajine. Sada kada izvoza iz Ukrajine nema oni su se orijentirali prema nama. To se ve\u0107 osjetilo krajem pro\u0161le godine. Uzimaju ogromne koli\u010dine, peletare izvoze u Hrvatsku i u Srbiju. Do\u0161lo je do izjedna\u010davanja cijene,” pojasnio je Hela\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Potra\u017enja na svjetskom tr\u017ei\u0161tu i nedostatak sluha vlasti da zaustavi izvoz trupaca uz ostale ekonomske probleme dovela je do toga da gra\u0111ani za tonu peleta pla\u0107aju cijenu ve\u0107u za 50 posto u odnosu na pro\u0161lu godinu.<\/p>\n\n\n\n
Cijena tone peleta u pore\u0111enju s cijenom iz 2020. godine je skuplja za vi\u0161e od 200 KM. A ako se zna da je za potrebe jednog doma\u0107instva za jednu grijnu sezonu potrebno izme\u0111u tri ili \u010detiri tone, onda \u0107e doma\u0107instvo morati izdvojiti izme\u0111u 600 i 800 KM vi\u0161e nego prije dvije godine. <\/p>\n\n\n\n