Govori i ruska strana o tre\u0107em svjetskom ratu, vi\u0161e kroz aspekt nekakve prijetnje, a po ovom pitanju posebno je vokalan njihov ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Krajem travnja on je govorio da je prijetnja tre\u0107eg svjetskog rata ozbiljna i stvarna.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 se za ukrajinsku stranu mo\u017ee re\u0107i da o svjetskom sukobu govori kako bi senzibilizirala svjetsku javnost po ovom pitanju, a ruska da bi je upozorila da se ne mije\u0161a, ali govore o tome i neutralni analiti\u010dari.<\/p>\n\n\n\n
Novinar autor i komentator Telegrapha Allister Heath pisao je upravo oko ove teme.<\/p>\n\n\n\n
“\u010cinjenica da Rusija tako lo\u0161e prolazi na ukrajinskom boji\u0161tu dobra je vijest, ali nas ne bi trebala uljuljkati u la\u017eni osje\u0107aj sigurnosti. S iznimkom Njema\u010dke, Zapad je pokazao dobre rezultate, podr\u017eavaju\u0107i Ukrajinu na sna\u017ean, ali razborit na\u010din, ali druge nacije poput Indije, Pakistana i Kine odbacile su te napore.”<\/p>\n\n\n\n
“Ima dosta drugih lidera koji \u017eele postati Putin”<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Konsenzus nakon 1945. je uvenuo, kao i ve\u0107ina institucija koje su dopu\u0161tale suparni\u010dkim dr\u017eavama da polu-upravljaju svojim sporovima, ne samo oronuli UN. Imperijalizam se vratio, kao i civilizacijska dr\u017eava. Indija i Pakistan su naoru\u017eani do zuba i u mnogo\u010demu su u sukobu.”<\/p>\n\n\n\n Pisao je i kako ima dosta drugih lidera koji \u017eele postati Putin, a bolje su opremljeni da siju smrt i uni\u0161tenje.<\/p>\n\n\n\n “Bioterorizam je sve ve\u0107a briga. Za\u0161to se studije geneti\u010dkog mijenjanja organizama jo\u0161 uvijek toleriraju? Veliki kiberneti\u010dki napad ili napad na transatlantske kabele mogao bi biti toliko razoran za ekonomiju temeljenu na internetu da se mo\u017ee smatrati objavom rata”, napisao je on.<\/p>\n\n\n\n Izraz “tre\u0107i svjetski rat” nastao za vrijeme Drugog svjetskog rata<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kako znati kad je po\u010deo svjetski rat? Pitanje je to koje je postavio povjesni\u010dar Gavriel Rosenfeld za Washington Post. Podsjetio je na frazu Drugog svjetskog rata. “Tijekom sukoba Europljani nisu uvijek spominjali rat kroz neku broj\u010danu oznaku. Tek nakon 1945., uz luksuz retrospektive, fraza Drugi svjetski rat postala je kanonizirana u zapadnja\u010dkoj svijesti”, pi\u0161e on.<\/p>\n\n\n\n Napomenuo je ovaj povjesni\u010dar kako je izraz tre\u0107eg svjetskog rata skovan jo\u0161 dok je trajao Drugi svjetski rat, odnosno 1944. godine od ameri\u010dkih i europskih pisaca te novinara.<\/p>\n\n\n\n “Godine 1944., ugledni niz ameri\u010dkih i europskih pisaca i novinara, uklju\u010duju\u0107i Williama Shirera, Rexa Stouta i Emila Ludwiga, osnovao je Dru\u0161tvo za prevenciju Tre\u0107eg svjetskog rata kako bi izvr\u0161io pritisak na ameri\u010dku vladu da nametne o\u0161tar mirovni sporazum poslijeratnoj Njema\u010dkoj. A sve kako se ne bi pokrenuo jo\u0161 jedan sukob”, pi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n “Na kraju \u0107e tre\u0107i svjetski rat u\u0107i u povijesne knjige tek retrospektivno kao stvarni doga\u0111aj. O\u010dito se trebamo nadati da se to nikada ne\u0107e dogoditi. Ako se dogodi, devastacija bi mogla biti potpuna. Kao \u0161to je Albert Einstein 1948. slavno upozorio: ‘Ne znam kako \u0107e se voditi tre\u0107i svjetski rat, ali mogu vam re\u0107i \u0161to \u0107e koristiti u \u010detvrtom – kamenje!'” objasnio je.<\/p>\n\n\n\n Katani\u0107: Hitler je promijenio paradigmu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na ovu temu kontaktirali smo povjesni\u010dara i pravnika Filipa Katani\u0107a, koji je doktorand povijesti upravo na temu Prvog svjetskog rata. Katani\u0107 je dosad objavio nekoliko znanstvenih, stru\u010dnih i popularnih \u010dlanaka iz vojne povijesti na temu Prvog svjetskog rata, a 2020. i knjigu “Galicija 1914. Pravi rat, Hrvati i sudbonosna bitka Austro-Ugarske”.<\/p>\n\n\n\n “Povjesni\u010dari, geopoliti\u010dari i publicisti ga razli\u010dito tuma\u010de jer se promijenila paradigma me\u0111unarodnih odnosa. Danas vi\u0161e nema klasi\u010dnog modela prema kojem dr\u017eava drugoj dr\u017eavi objavi rat i onda se one nalaze u ratnom stanju.<\/p>\n\n\n\n Promijenio je to 1939. godine Hitler iznenadnim napadom na Poljsku. Od onda je manje vi\u0161e postao obi\u010daj da jedna dr\u017eava samoinicijativno napadne drugu dr\u017eavu i tako zapo\u010dne sukob u koji se onda uklju\u010de i mnoge druge dr\u017eave pa tako taj sukob dobije globalni karakter.<\/p>\n\n\n\n Upravo zato je danas vrlo te\u0161ko odrediti trenutak kada jedan rat postaje svjetskim. Neposredno ga vode dvije, a posredno puno vi\u0161e dr\u017eava, no to nije samo produkt 20. stolje\u0107a. Toga je bilo i ranije”, govori.<\/p>\n\n\n\n Navodi da treba naglasiti da su suvremenici Prvi svjetski rat nazivali Velikim ratom, dok je sukob izme\u0111u 1914. i 1918. godine naknadno progla\u0161en Prvim svjetskim ratom i to tek nakon \u0161to je svijet pro\u017eivio drugi takav svjetski sukob, odnosno Drugi svjetski rat.<\/p>\n\n\n\n “On je nazivan Velikim ratom jer je bio velik opsegom, brojem vojski, brojem boji\u0161ta na kojem se vodio i sveukupnom mobilizacijom ljudskih i materijalno-proizvodnih potencijala dr\u017eava koje su u njemu sudjelovale. Ujedno je to bio totalni rat jer se osim oru\u017eanim sredstvima borilo i neoru\u017eanim sredstvima putem propagande, trgova\u010dke i pomorske blokade, zamrzavanjem imovine i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n Prvi kriterij svjetskog rata jest broj dr\u017eava koje u njemu sudjeluju<\/strong><\/p>\n\n\n\n No, za razliku od dana\u0161njih ratova, on je po\u010deo klasi\u010dnim na\u010dinom kada je 28. 7. 1914. Austro-Ugarska objavila rat Srbiji. Onda je intervenirala Rusija koja je \u0161titila Srbiju pa Njema\u010dka na strani Austro-Ugarske. Uslijedile su me\u0111usobne objave rata jer se aktivirao sustav saveza koji su \u010dinili dva suprotstavljena vojno-politi\u010dka bloka, Antanta i Centralne sile.<\/p>\n\n\n\n Na strani Antante su se borile Rusija, Francuska, Belgija i Srbija i Crna Gora da bi se tri dana kasnije uklju\u010dila i Velika Britanija, a od 15. 8. 1914. i Japan na strani Antante, dakle protiv Njema\u010dke i Austro-Ugarske. Na strani Centralnih sila se u listopadu 1914. uklju\u010dilo tursko carstvo, dok su po\u010detno ratovale samo Austro-Ugarska i Njema\u010dka.<\/p>\n\n\n\n Kasnije se u rat uklju\u010duju Italija, Bugarska, Rumunjska, manje zemlje poput Portugala, a naposljetku 1917. i Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave na strani Antante, \u0161to je bila prekretnica”, objasnio je Filip Katani\u0107.<\/p>\n\n\n\n “Prvi bi kriterij po kojem se neki rat naziva svjetskim bio broj dr\u017eava koje u njemu sudjeluju i njihov polo\u017eaj u me\u0111unarodnom poretku, prije svega u ekonomskom, politi\u010dkom i vojnom smislu. Drugi bi kriterij bio da se on vodi na razli\u010ditim kontinentima, pa da je \u010ditav svijet jedno boji\u0161te.<\/p>\n\n\n\n Takav primjer nalazimo u Napoleonskim ratovima (1796.-1815.) i Sedmogodi\u0161njem ratu (1756.-1763.) koji bi se isto mogli nazvati svjetskim ratovima jer su se vodili na raznim kontinentima i s velikim vojskama. Ali historiografija zna za dva svjetska rata. Prvi svjetski rat od 1914. do 1918. i Drugi svjetski rat od 1939. do 1945. godine”, rekao je Katani\u0107.<\/p>\n\n\n\n “Phoney War” u jeku Drugog svjetskog rata<\/strong><\/p>\n\n\n\n Obja\u0161njava i kako je druga stvar na\u010din na koji se rat vodi od onda od kada je objavljen. Iznio je primjer izvje\u0161tavanja francuskih i britanskih medija iz razdoblja od 1. 10. 1939. do 1. 4. 1940. godine, nakon \u0161to je Njema\u010dka napala Poljsku i zavr\u0161ila svoje operacije u toj zemlji.<\/p>\n\n\n\n “Onda je uslijedilo \u0161estomjese\u010dno zati\u0161je na boji\u0161tima, a tada je ponovo Njema\u010dka napala Dansku i Norve\u0161ku. Britanski mediji su to razdoblje nazvali ‘Phoney War’ ili la\u017eni rat, a francuski Dr\u00f4le de la guerre, odnosno “ruglo od rata”.<\/p>\n\n\n\n I to zato \u0161to se nije ratovalo na boji\u0161tima, nije bilo velikih operacija pa se pitalo kakav je to rat. Dr\u017eave su samo blokirale trgovinu i izvodila limitirana bombardiranja odabranih ciljeva i pomorske operacije”, ka\u017ee.<\/p>\n\n\n\n Dotaknuo se pojma geopolitike.<\/p>\n\n\n\n “Krajem 19. stolje\u0107a njema\u010dki politi\u010dki znanstvenik Friedrich Ratzel definirao je pojam geopolitike kao skup interesa koji povezuju narod koji \u017eivi unutar iste zemlje, prvenstveno ekonomski i sigurnosni, a koji odre\u0111uju dr\u017eavnu politiku, oblikuju veliku strategiju dr\u017eava i utje\u010du na razvoj njene vojne doktrine.<\/p>\n\n\n\n Ova znanost isto tako i poti\u010de dr\u017eave da se sukobljavaju kako bi izborile bolje ekonomske i sigurnosne pozicije za sebe. Kapitalisti\u010dke ekonomije koje su 1914. bile imperijalisti\u010dke, jednostavno nisu vi\u0161e mogle zajedno koegzistirati, jer u krajnjoj liniji vi\u0161e nije bilo kolonija kojima bi zajedni\u010dki upravljale\u201d.<\/p>\n\n\n\n “Svijet klizi prema novom sukobu”<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ta definicija je i danas prisutna i jasno vidljiva. Ona se, da bi stvar bila gora, multiplicirala razvojem tehnologije i komunikacijskih sredstava, tako da je dana\u0161nji svijet puno manji od onog prije dva svjetska rata.<\/p>\n\n\n\n Danas jedna dr\u017eava koja nalikuje na konglomerat stotinu korporacija, i to me\u0111unarodnih, kao Kina ili SAD, tuma\u010di situaciju na drugoj strani zemljine kugle kao svoj nacionalni interes i djeluje s ciljem njegove dugoro\u010dne za\u0161tite, pojasnio je.<\/p>\n\n\n\n Na pitanje je li prema njegovom vi\u0111enju svjetski rat izgledan, navodi kako se rat mo\u017ee voditi oru\u017eanim sredstvima kao sada u Ukrajini, ali i neoru\u017eanim sredstvima putem bankarskih blokada, trgova\u010dkih ratova, cyber ratovanja, nabijanja tarifa, borbe za prevlast nad strate\u0161kim trgova\u010dkim putevima i komunikacijama.<\/p>\n\n\n\n “Sve ono \u0161to se naziva suvremenim ratovanjem, danas obuhva\u0107a konvencionalno, dakle oru\u017eano ratovanje s hibridnim, specijalnim i ostalim ratovanjem”, napomenuo je on, kazav\u0161i i da je danas situacija vrlo komplicirana jer su se me\u0111unarodni odnosi promijenili od zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata<\/p>\n\n\n\n “Novi suvremeni sukob bio je u latentnom stanju i za vrijeme Hladnog rata, iako on nikad nije objavljen. U zadnje vrijeme vidimo zao\u0161travanje me\u0111unarodnih odnosa putem koji nije oru\u017eani. \u010cini mi se da svijet ne izgleda dobro jer klizi prema svjetskom ratu”, govori on.<\/p>\n\n\n\n Za\u0161to ba\u0161 sad?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pitamo ga i za\u0161to ba\u0161 sad dolazi to te vrste iskliznu\u0107a, odnosno za\u0161to prija\u0161nji ratovi, od Vijetnamskoga ili drugih ameri\u010dkih intervencija, nikad nisu u ve\u0107oj mjeri bili povezani sa svjetskim ratovanjem.<\/p>\n\n\n\n “Iz povijesti ratovanja, malo se mo\u017ee nau\u010diti. Nema standardnog obrasca po kojem bi jedan tijek zbivanja, npr. Vijetnamski ili Korejski rat, ili ameri\u010dke invazije na Irak, mogli tuma\u010diti kao uvod u svjetski rat, odnosno potencijalnu opasnost po svijet.<\/p>\n\n\n\n Danas nuklearno naoru\u017eanje onemogu\u0107uje da svjetski rat izbije oru\u017eanim sredstvima. Da nema nuklearnog oru\u017eja, gotovo bi se svi odmah uklju\u010dili u oru\u017eani sukob na tlu Ukrajine, odnosno rat bi vrlo brzo eskalirao u svjetski oru\u017eani sukob. Vidimo koliko su zabrinute europske NATO \u010dlanice, kao i SAD. Vidimo masovnu isporuku oru\u017eja Ukrajini. Vidimo da Rusija gomila snage i poja\u010dava ratni napor.<\/p>\n\n\n\n Kina ne stoji mirno, kao i ostale zemlje BRICS-a (ovu skupinu zemalja \u010dine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Ju\u017ena Afrika, op.a.) za koje nije isklju\u010deno da bi bile na strani Rusije, upravo radi dugoro\u010dne za\u0161tite svojih ekonomsko-sigurnosnih interesa.<\/p>\n\n\n\n S druge strane, zemlje anglosfere i Europe su na strani Ukrajine radi geopoliti\u010dkog razloga. Danas su to samo obrisi svrstavanja jer je me\u0111unarodna trgovina toliko kompliciran mehanizam da je isto tako neizvjesno bi li se, da do\u0111e do toga, navedene zemlje samo tako opredijelile za jednu ili drugu stranu”, naveo je.<\/p>\n\n\n\n “Rat se danas vodi neoru\u017eanim sredstvima”<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Donedavno je bilo nezamislivo, ponavljam, da se \u0161alje toliko naoru\u017eanje jednoj zemlji, u ovom slu\u010daju Ukrajini, kao \u0161to je nezamislivo da Rusija javno prijeti zemljama koje su u vanjskopoliti\u010dkom savezu s drugim zemljama s kojima Rusija ne ratuje. Primjer toga smo mi: do\u0161le su prijetnje Hrvatskoj, stalno se proziva Hrvatska”, kazuje.<\/p>\n\n\n\n “Ostajem pri tuma\u010denju da latentno stanje ponovnog svjetskog rata postoji. On nije objavljen. Rat se vodi danas neoru\u017eanim sredstvima – propagandom, hibridnim metodama, tu su i cyber sukobi”, rekao je on. Dotaknuo se nuklearnog rata kazav\u0161i kako se tu povla\u010di moralna to\u010dka gledi\u0161ta jer je i u Prvom i Drugom svjetskom ratu povijest pisala da je onaj tko je prvi napao bio moralno na krivoj strani.<\/p>\n\n\n\n “Tko ga je spreman prvi upotrijebiti? Ali pitanje je i za\u0161to? Vratimo se na geopoliti\u010dki aspekt. Kina, recimo, 80 posto nafte uveze preko mora, ona ide iz arapskih zemalja kroz Perzijski zaljev putem Tihog oceana do Pakistana, s kojim Kina ima izvrsne odnose pa ta nafta preko naftovoda ide u Kinu.<\/p>\n\n\n\n Ako kontrolirate te morske puteve i sprije\u010dite dostavu sirovina, vi imate ve\u0107u prednost nego da bacite atomski bombu, s kojom ubijate ljude i izazivate reakciju druge strane. Tko kontrolira svjetske tokove sirovina i trgovine, ima ve\u0107u mo\u0107 nego onaj koji ima vi\u0161e nuklearnih glava.<\/p>\n\n\n\n Mislim da dr\u017eavni vrhovi kalkuliraju vrijedi li im vi\u0161e strategija borbe za bolju ekonomsku poziciju poput strategije kontroliranja navedenih bitnih puteva nego upotreba nuklearnog oru\u017eja. Ne daj Bo\u017ee da se ono iskoristi”, zaklju\u010dio je Katani\u0107.<\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/hitler-4522.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/prvisvjetkirat4522.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n