Prema podacima s portala Statista za 2021., \u010dak 74.2% Hrvata koji koriste mobitele preko njih se spajaju na internet. Ono \u0161to su nekad bila ra\u010dunala danas sve vi\u0161e postaju mobiteli. Upotrebljavamo ih za online kupnju, koristimo mobilno bankarstvo i brojne druge aplikacije koje od nas zahtijevaju osobne podatke.<\/p>\n\n\n\n
Zato i ne \u010dudi da su korisnici pametnih mobitela sve vi\u0161e na meti hakera. Stru\u010dnjaci ka\u017eu da vi\u0161e nije upitno ho\u0107e li svatko od nas postati meta napada, ve\u0107 kad \u0107e se to dogoditi. Zato smo razgovarali s jednim od vode\u0107ih stru\u010dnjaka za online sigurnost u Hrvatskoj i potpredsjednikom Hrvatske udruge menad\u017eera sigurnosti Alenom Deli\u0107em. Evo \u0161to trebate, a \u0161to nikako ne smijete \u010diniti ako se \u017eelite za\u0161tititi dok surfate internetom.<\/p>\n\n\n\n
Vi\u0161e od tre\u0107ine napada vezano je uz malware. Znate li \u0161to je to?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Za po\u010detak, na\u0161 sugovornik nam je pojasnio pojam malware koji se \u010desto spominje u ovom kontekstu. “To su zlonamjerni programi koji dolaze na ra\u010dunalo bez znanja njihovih korisnika”, obja\u0161njava Deli\u0107.<\/p>\n\n\n\n Uz ra\u010dunala, malware mo\u017ee zaraziti i mobitele koje danas ve\u0107ina ljudi koristi za pristup internetu, a ispri\u010dao nam je i koliko su ovakve vrste napada u\u010destale: “Izvje\u0161taji relevantnih hrvatskih institucija, ali i neovisnog privatnog sektora ukazuju na to da je barem vi\u0161e od tre\u0107ine incidenata direktno ili indirektno vezano uz neki oblik zlonamjernih programa.”<\/p>\n\n\n\n Isti\u010de i da se bilje\u017ei porast ovakvih prijetnji: “Ono \u0161to tako\u0111er pokazuju izvje\u0161taji je i da se u pro\u0161loj godini zna\u010dajno pove\u0107ao broj poveznica koje vode do mre\u017enih stranica preko kojih se isporu\u010duju zlonamjerni programi.”<\/p>\n\n\n\n Ovo su neke od naj\u010de\u0161\u0107ih vrsta malwarea, evo kakvu \u0161tetu nanose<\/strong><\/p>\n\n\n\n Svi smo vjerojatno \u010duli za viruse, no to je samo jedna vrsta malwarea. Na\u0161 sugovornik opisao nam je jo\u0161 jednu u\u010destalu vrstu, tzv. ransomware: “Mnogi su se u proteklom razdoblju mo\u017eda susreli s ovim zlonamjernim programima koji su im onemogu\u0107ili rad na ra\u010dunalu ili, kako to \u010desto ljudi vole re\u0107i, netko im je “zaklju\u010dao dokumente”. U takvim situacijama napada\u010di \u010desto tra\u017ee otkupninu od osoba koje su napali”, pri\u010da nam.<\/p>\n\n\n\n Spominje i jo\u0161 jednu vrstu malwarea: “U posljednje vrijeme u medijima \u010ditamo i o aferama sa spyware programima, kojima je zapravo cilj prikupljanje razli\u010ditih informacija s ra\u010dunala, pa ih zato i nazivamo programima za \u0161pijuniranje.”<\/p>\n\n\n\n Postoji i tzv. scareware, a Alen nam opisuje kako to izgleda. “Pojednostavljeno, na legitimnim stranicama napada\u010di postavljaju oglase koji stra\u0161e korisnike porukama kako je njihov ure\u0111aj zara\u017een te nude instalaciju programa koji \u0107e im pomo\u0107i, a koji su zapravo zlonamjerni sami po sebi. Najjednostavnije je ignorirati sve oglase koji nam govore kako su nam ra\u010dunala zara\u017eena.”<\/p>\n\n\n\n Kako naj\u010de\u0161\u0107e unesemo malware na mobitel?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pitali smo ga i kako zapravo unesemo te zlonamjerne programe. “Naj\u010de\u0161\u0107e tako da ne brinemo o osnovnoj sigurnosnoj higijeni, kao \u0161to je a\u017euriranje, kako operativnog sustava tako i pojedinih aplikacija”, isti\u010de. Spominje i drugi kanal kojim otvaramo put zlonamjernim programima: “Posje\u0107ujemo neprovjerene ili kompromitirane mre\u017ene stranice, preuzimamo razli\u010dite neprovjerene aplikacije, pristupamo neprovjerenim i potencijalno opasnim be\u017ei\u010dnim mre\u017eama i sli\u010dno.”<\/p>\n\n\n\n Kako bismo se za\u0161titili od virusa, trebamo biti oprezni i prilikom instalacije mobilnih aplikacija, kojima \u010desto dajemo pristup kori\u0161tenju raznih podataka na svojim ure\u0111ajima. Hakeri su uspjeli napraviti odre\u0111ene aplikacije koje mogu zaraziti va\u0161 mobitel zlonamjernim programima.<\/p>\n\n\n\n Kako bismo bili sigurni da s aplikacijom ne\u0107emo preuzeti i malware, Deli\u0107 upozorava: “Najosnovnije je pravilo preuzimati programe s ovla\u0161tenih mjesta (Apple, Android) te paziti da ne preuzimamo aplikacije koje mogu izgledom ili nazivom biti sli\u010dne originalnim aplikacijama.”<\/p>\n\n\n\n Opasnosti vrebaju i na dru\u0161tvenim mre\u017eama<\/strong><\/p>\n\n\n\n Hakeri \u010desto vrebaju i na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Primjerice, mo\u017eda vam je u skorije vrijeme netko od prijatelja poslao poruku sadr\u017eaja: “Jesi li to ti na ovoj slici?”, uz link. Ljudi \u010desto iz neznanja i znati\u017eelje kliknu, a Deli\u0107 obja\u0161njava kako je to klasi\u010dni primjer koji za po\u010detak napada koristi phishing, odnosno prevaru koja vas nastoji upecati da ostavite podatke, poput korisni\u010dkog imena i \u0161ifre.<\/p>\n\n\n\n Ka\u017ee da se na razli\u010ditim mre\u017enim stranicama va\u0161 ure\u0111aj mo\u017ee zaraziti razli\u010ditim zlonamjernim programima: “\u010cesto se u posljednje vrijeme radi upravo o ransomwareima, ali i o drugim programima, ovisno o tome \u0161to su napada\u010dima ciljevi. Ponekad se radi i o bezopasnim \u0161irenjima poruka ili pak samo prikupljanju podataka, poput adresa elektroni\u010dke po\u0161te ili osobnih podataka.”<\/p>\n\n\n\n \u0160to ako smo kliknuli i ostavili podatke? “Kao korisnici se mo\u017eemo informirati o tome koji se potencijalno napadi trenutno doga\u0111aju, kontaktirati svoje kontakte kako bismo ih obavijestili o potencijalnoj \u0161teti za njih te provesti osnovne mjere za\u0161tite, poput uklanjanja nepoznatih programa i skeniranja ure\u0111aja antivirus\/antimalware programima”, savjetuje.<\/p>\n\n\n\n Preporu\u010duje i promijeniti \u0161ifre koje koristimo za pristup odre\u0111enim aplikacijama, programima elektroni\u010dke po\u0161te ili samom ure\u0111aju: “Ovo je, dakako, niz aktivnosti koje ne moraju biti direktno povezane s odre\u0111enim napadima, no ne ko\u0161taju nas novca, tek malo vremena”, dodaje.<\/p>\n\n\n\n Kako prepoznati da na mobitelu imate malware i \u0161to poduzeti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na\u0161eg sugovornika upitali smo koji su znakovi da je na\u0161 mobitel mo\u017eda ve\u0107 zara\u017een. “Tek u ponekim slu\u010dajevima mo\u017eemo prepoznati ‘\u010dudno’ pona\u0161anje mobitela, kao \u0161to je to prikazivanje velikog broja promid\u017ebenih poruka koje iska\u010du, prikazivanje nepoznatih aktivnosti u kalendaru ili pak ako prepoznamo nove bankovne transakcije koje dolaze s mobitela. Mobitel, dakako, mo\u017eemo i skenirati dostupnim programima kako bi se izvr\u0161ila provjera”, isti\u010de.<\/p>\n\n\n\n Kad shvatimo da na mobitelu stvarno imamo malware, preporu\u010duje sljede\u0107e postupke: “U idealnom scenariju postaviti mobitel na tvorni\u010dke postavke i prilagoditi ga svim postavkama koje nam odgovaraju. Postoje programi koji nam mogu pomo\u0107i i u uklanjanju programa ako su oni takve naravi. U svim ozbiljnim situacijama, u kojima nam je nastala \u0161teta, kao \u0161to je to na primjer financijska \u0161teta, to treba prijaviti nadle\u017enim institucijama.”<\/p>\n\n\n\n \u0160to trebamo raditi u svrhu prevencije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pitali smo Alena i koje su preporuke kojih se trebamo dr\u017eati ako \u017eelimo ubudu\u0107e sprije\u010diti prodor malwarea u svoje ure\u0111aje. “Prije svega, moramo biti svjesni prijetnji i opasnosti i biti oprezni. Ne smijemo vjerovati svakoj poruci ili oglasu, a posebno ne neprovjerenim mre\u017enim stranicama ili porukama gdje nam se nudi ne\u0161to \u0161to nije realno.”<\/p>\n\n\n\n “Dodatno, trebamo primijeniti osnovne mehanizme za\u0161tite, poput a\u017euriranja operativnih sustava i aplikacija, te biti oprezni prilikom kori\u0161tenja elektroni\u010dke po\u0161te”, zaklju\u010duje.<\/p>\n\n\n\n Ako \u017eelite sigurno surfati internetom, va\u017eno je dobro se informirati i znati prepoznati opasnosti koje vrebaju. Zato smo u nastavku pripremili i mali rje\u010dnik klju\u010dnih pojmova vezanih uz sigurnost za internetu.<\/p>\n\n\n\n Mali rje\u010dnik klju\u010dnih pojmova<\/strong><\/p>\n\n\n\n Malware <\/strong>– zlonamjerni softver; svaki softver koji ima za cilj nanijeti \u0161tetu ra\u010dunalu ili mre\u017ei<\/p>\n\n\n\n Phishing<\/strong> – mre\u017ena kra\u0111a identiteta; la\u017eni e-mailovi\/web stranice koje imaju za cilj prikupiti osobne podatke<\/p>\n\n\n\n Phishing URL<\/strong> – poveznica do la\u017ene internetske stranice na kompromitiranom web sjedi\u0161tu \u010dija je svrha kra\u0111a povjerljivih podataka<\/p>\n\n\n\n