Kada jedemo kao odgovor na pojavu odre\u0111enih emocija doga\u0111a se ono \u0161to zovemo emocionalno jedenje. Jedenje zbog stresa postalo je uobi\u010dajen mehanizam kada se borimo s pritiskom, ali to nije nimalo zdrav na\u010din pona\u0161anja u stresnim situacijama. U situacijama kada osje\u0107amo umor, razdra\u017eljivost ili tjeskobu pose\u017eemo za hranom (masnom ili onom punom \u0161e\u0107era) kako bismo se osje\u0107ali bolje ili zbog straha da taj dobar osje\u0107aj ne pro\u0111e.<\/p>\n\n\n\n
U po\u010detku \u0107e visoki stres pove\u0107ati osloba\u0111anje adrenalina, \u0161to mo\u017ee smanjiti \u017eelju za jelom. Ali kada stres potraje du\u017ee vrijeme, nadbubre\u017ene \u017elijezde po\u010dinju ispumpavati kortizol \u2013 hormon odgovoran za reakcije na\u0161eg tijela – obja\u0161njava Gail Saltz profesorica psihijatrije u New Yorku.<\/p>\n\n\n\n
Dr. Saltz obja\u0161njava da to pove\u0107ava energetske zahtjeve va\u0161eg tijela, izazivaju\u0107i porast va\u0161eg apetita i izazivaju\u0107i \u017eudnju za hranom s visokim sadr\u017eajem \u0161e\u0107era i masno\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Svakako zaslu\u017eujemo osje\u0107ati se bolje, ali hrana ipak ne rje\u0161ava probleme koji su doveli do pojave neugodnih emocija. Emocionalno jedenje postaje problemati\u010dno kada se doga\u0111a pre\u010desto i dovodi do znatnog pove\u0107anja konzumiranih kalorija. U tom slu\u010daju imamo dva problema.<\/p>\n\n\n\n
Mnogi misle da je hrana utjeha – ka\u017ee Elise Museles, stru\u010dnjakinja za psihologiju i prehranu.<\/p>\n\n\n\n
\u010cak i ako nismo fizi\u010dki gladni, uobi\u010dajeno je da se okrenemo hrani kako bismo se nosili s odre\u0111enim emocijama, odvratili pozornost od tjeskobnih misli i stvorili osje\u0107aj opu\u0161tanja.<\/p>\n\n\n\n
Jedenje pod stresom problemati\u010dno je zato \u0161to stres mo\u017ee utjecati na ono \u0161to odlu\u010dite jesti. Kao \u0161to dr. Saltz isti\u010de, kortizol nas motivira da tra\u017eimo hranu s visokim udjelom masti i \u0161e\u0107era, zbog \u010dega je tako zadovoljavaju\u0107e jesti nezdravu hranu.<\/p>\n\n\n\n
Zapamtite da neugodne emocije nisu opasne. One su sastavni dio \u017eivota i daju nam informaciju o tome \u0161to trebamo raditi ili mijenjati u svojoj okolini.<\/p>\n\n\n\n
Emocionalno jedenje mo\u017ee dovesti do vi\u0161ka kilograma<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u010cak i ako jedete relativno zdravu hranu kada ste pod stresom, brojne studije su otkrile da kortizol usporava tjelesni metabolizam. To zna\u010di da zadr\u017eavamo vi\u0161e energije u obliku kalorija, \u0161to ote\u017eava mr\u0161avljenje.<\/p>\n\n\n\n Osim toga, jedna studija iz 2014. objavljena u Biological Psychiatry pokazala je da stres mo\u017ee pove\u0107ati razinu inzulina u na\u0161em tijelu, \u0161to doprinosi ve\u0107em skladi\u0161tenju masti.<\/p>\n\n\n\n Uni\u0161tava i probavu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kako bi pomogao pripremiti va\u0161e tijelo da se nosi s stresnim faktorom, kortizol daje prioritet funkcijama u tijelu koje su usmjerene na pre\u017eivljavanje, poput pove\u0107anja razine \u0161e\u0107era u krvi kako bi mozak imao vi\u0161e energije na raspolaganju za kori\u0161tenje. To zna\u010di da se druge funkcije koje su u usporedbi s prijetnjom ‘nebitne’ – uklju\u010duju\u0107i probavni proces – mogu djelomi\u010dno ili zna\u010dajno potisnuti.<\/p>\n\n\n\n Kada crijeva dobivaju manji protok krvi zahvaljuju\u0107i ovom stresnom stanju, probava se usporava, obja\u0161njava dr. Saltz. To ograni\u010dava sposobnost va\u0161eg gastrointestinalnog (GI) trakta da se kre\u0107e i u\u010dinkovito obra\u0111uje hranu. Zato jedenje pod stresom mo\u017ee dovesti do nelagode u \u017eelucu kao \u0161to su mu\u010dnina, zatvor i nadutost. Bilo bi dobro u prehranu ubaciti hranu bogatu vlaknima.<\/p>\n\n\n\n Ljudsko tijelo se mo\u017ee oporaviti od povremene opstipacije izazvane stresom, ali \u0161teta po\u010dinje kada stres postane kroni\u010dan, ka\u017ee Museles.<\/p>\n\n\n\n S vremenom, sav taj stres ne ometa samo probavni sustav ve\u0107 ga mo\u017ee ozbiljno o\u0161tetiti te oslabiti sluznicu crijeva – obja\u0161njava ona.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu Journal of Physiology and Pharmacology ka\u017ee da je kroni\u010dni stres povezan s nizom crijevnih poreme\u0107aja, od upalne bolesti crijeva do sindroma iritabilnog crijeva, gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB) i negativnih promjena u crijevnom mikrobiomu.<\/p>\n\n\n\n Mo\u017ee izazvati \u017egaravicu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kada va\u0161em gastrointestinalnom traktu pod stresom treba vi\u0161e vremena za probavu hrane, va\u0161e tijelo po\u010dinje proizvoditi vi\u0161e \u017eelu\u010dane kiseline u nastojanju da probavi hranu. Ako jedete pod stresom mogli biste osjetiti \u017egaravicu ili probavne smetnje, osobito ako se prepu\u0161tate hrani za koju je poznato da izaziva \u017egaravicu.<\/p>\n\n\n\n Mo\u017ee utjecati na imunitet<\/strong><\/p>\n\n\n\n Stres posebno smanjuje razinu magnezija, cinka, kalcija, \u017eeljeza i niacina, prema istra\u017eivanju objavljenom u Advances in Nutrition. Oslabljena apsorpcija hranjivih tvari tijekom vremena pove\u0107ava rizik od niza kroni\u010dnih bolesti.<\/p>\n\n\n\n Kako prestati jesti pod stresom?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Po\u010detak toga da prestanete s emocionalnim prejedanjem je suo\u010diti se s time da problem postoji. Prihva\u0107anje vlastitih emocija, koliko god lo\u0161e one mo\u017eda bile, prvi je korak pri ozdravljenju. S obzirom na to da je stres obi\u010dno glavni pokreta\u010d emocionalnog jedenja bilo bi dobro raditi na tome da se smanji svakodnevni stres. Ne ustru\u010davajte se obratiti stru\u010dnjaku, psihologu koji vam mo\u017ee pomo\u0107i pri rje\u0161avanju stresa i stvaranju kvalitetnih i pozitivnih obrazaca koji \u0107e smanjiti emocionalno prejedanje.<\/p>\n\n\n\n Najva\u017eniji korak je svjesnost o sebi i oslu\u0161kivanje vlastitog tijela i uma.<\/p>\n\n\n\n Kako biste se rije\u0161ili emocionalnog prejedanja mo\u017eete po\u010deti meditirati, baviti se tjelovje\u017ebom, \u0161etati, boraviti u prirodi, \u010ditati knjigu, popiti \u0161alicu \u010daja i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n \u0160etnja je najlak\u0161i na\u010din za smiriti se te izbje\u0107i posezanje za hranom. Na taj na\u010din se endorfini po\u010dinju proizvoditi jednako kao da ste pojeli ukusnu \u010dokoladu. \u010cak i \u0161etnja od 10 minuta mo\u017ee smanjiti glad te umanjiti stres.<\/p>\n\n\n\n Stvaranje dobre playliste mo\u017ee opustiti svakoga jer je muzika prirodno sredstvo za smirenje. Fokusiranje na opu\u0161taju\u0107e pjesme odvratiti \u0107e um od gladi i \u017eelje za hranom. Slu\u0161ajte glazbu koja vas ujedno opu\u0161ta i oraspolo\u017euje, ili \u010dak novu glazbu kako ne biste razmi\u0161ljali o hrani.<\/p>\n\n\n\n Dobar odmor preko no\u0107i mo\u017ee smanjiti stres i suzbiti unos velikih koli\u010dina hrane. Ljudi koji se odmore lak\u0161e podnose neo\u010dekivane probleme na poslu i te\u017ee \u0107e osjetiti sna\u017ean stres te potegnuti za lo\u0161om hranom.<\/p>\n\n\n\n