Kada je pod stresom, ljudsko tijelo proizvodi kortizol, nusprodukt uro\u0111enog evolucijskog “programa” koji nam poma\u017ee da reagiramo u situacijama koje mogu biti opasne i ugro\u017eavaju\u0107e. Kortizol je, uz epinefrin, va\u017ean hormon stresa s razli\u010ditim funkcijama. Kortizol nam zapravo poma\u017ee odr\u017eati se na \u017eivotu odr\u017eavaju\u0107i homeostazu (ravnote\u017eu) na\u0161eg tijela. Tako\u0111er poma\u017ee u regulaciji krvnog tlaka, metaboli\u010dke aktivnosti, odgovora imunolo\u0161kog sustava, upale, funkcije srca, funkcije krvnih \u017eila i aktivnosti sredi\u0161njeg \u017eiv\u010danog sustava.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, povi\u0161ene razine stresa mogu uzrokovati prekomjernu proizvodnju kortizola u na\u0161em tijelu.<\/p>\n\n\n\n
Kada se to dogodi, u tijelu se mogu javiti brojne ne\u017eeljene nuspojave uklju\u010duju\u0107i visoki krvni tlak, debljanje, povi\u0161eni kolesterol, bolesti srca, anksioznost i depresiju, o\u0161te\u0107enje imunolo\u0161kog sustava te kognitivne probleme kao \u0161to su pote\u0161ko\u0107e u u\u010denju i problemi s pam\u0107enjem.<\/p>\n\n\n\n
Stoga je va\u017eno razinu kortizola odr\u017eavati stabilnom. On igra klju\u010dnu ulogu u tome kako \u0107emo reagirati na stres. Kada smo u opasnosti, tijelo ispu\u0161ta i adrenalin i kortizol, va\u017ean hormon za na\u0161e zdravlje i opstanak. Kortizol poma\u017ee tijelu da:<\/p>\n\n\n\n
– regulira krvni tlak
– regulira metabolizam masti, ugljikohidrata i bjelan\u010devina
– smanji upalu
– odr\u017eava normalan ciklus spavanja<\/p>\n\n\n\n
Problem nastaje kada se u tijelu ispu\u0161ta previ\u0161e kortizola. Stoga je dobro znati deset klju\u010dnih znakova previsoke razine kortizola, a to su:<\/p>\n\n\n\n
– konstantan umor
– debljanje
– problemi sa spavanjem
– tanka ko\u017ea
– visoki krvni tlak
– op\u0107a slabost
– dijabetes
– neredovite menstruacije
– problemi s fokusiranjem
– \u010desta obolijevanja<\/p>\n\n\n\n
Na idu\u0107ih sedam na\u010dina mo\u017eete smanjiti razinu kortizola u tijelu:<\/p>\n\n\n\n
1. Vje\u017ebajte redovito<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dok vje\u017ebamo tijelo otpu\u0161ta nagomilani stres i druge kontraproduktivne emocije te na taj na\u010din poma\u017ee u smanjenju kortizola. Prema jednoj teoriji osje\u0107aj straha pove\u0107ava kortizol, a vje\u017ebanjem pove\u0107avamo svoju snagu, otpornost i samopouzdanje te se na taj na\u010din uspje\u0161no suprotstavljamo potencijalnom strahu \u010dime se smanjuje razina kortizola. U svakom slu\u010daju, bilo koji oblik tjelovje\u017ebe izvrstan je na\u010din za smanjenje razine kortizola.<\/p>\n\n\n\n 2. Prakticirajte \u017eivljenje u trenutku (mindfulness) ili meditirajte<\/strong><\/p>\n\n\n\n Bilo koja vrsta meditacije ili \u017eivljenja u trenutku, poznato i kao mindfulness mo\u017ee smanjiti razinu kortizola. I samo nekoliko dubokih udisaja usred u\u017eurbanog radnog dana mogu smanjiti osje\u0107aj tjeskobe i stresa, \u010dime se smanjuje razina hormona stresa.<\/p>\n\n\n\n Dobra, jednostavna vje\u017eba: kada osjetite da ste pod stresom, udahnite duboko 10 do 15 puta te osvijestite osje\u0107aj opu\u0161tanja tijela. Posve\u0107ivanje potpune pa\u017enje tijelu i umu naziva se mindfulness \u2013 vje\u0161tina izuzetno korisna za smanjenje mno\u0161tva negativnih posljedica, kako mentalnih, tako i fizi\u010dkih. Naravno, to onda smanjuje razinu kortizola.<\/p>\n\n\n\n 3. Pove\u017eite se s drugima<\/strong><\/p>\n\n\n\n Znanstvenici na Sveu\u010dili\u0161tu Johns Hopkins otkrili su poveznicu izme\u0111u dru\u0161tvene izolacije i pove\u0107ane razine kortizola kod mi\u0161eva. Smatra se da su pojedinci s predispozicijom za mentalne bolesti koji su u adolescenciji dru\u0161tveno izolirani izlo\u017eeniji riziku od razvoja abnormalnog pona\u0161anja kasnije u \u017eivotu. Ova studija potvr\u0111uje ono \u0161to su mnogi znanstvenici ve\u0107 znali: ljudska povezanost va\u017ena je za fizi\u010dko i mentalno zdravlje u bilo kojoj \u017eivotnoj dobi. Obiteljske veze, prijateljstva i intimni odnosi blagotvorno djeluju na stres i na taj na\u010din smanjuju razinu kortizola.<\/p>\n\n\n\n 4. Smijte se, makar i malo<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ne ka\u017ee se bez razloga da je smijeh najbolji lijek. Dr. William Fry, bihevioralni psihijatar koji vi\u0161e od 30 godina prou\u010dava u\u010dinke smijeha navodi da je smijeh neraskidivo povezan s brojnim fizi\u010dkim i mentalnim dobrobitima. Jedna od tih dobrobiti jest pozitivan u\u010dinak na razinu hormona stresa. Studije pokazuju da su smisao za humor, smijeh i neoptere\u0107enost korisni u smanjenju razine kortizola i drugih hormona stresa.<\/p>\n\n\n\n 5. Slu\u0161ajte glazbu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Gotovo svaki \u010dovjek iskusio je pozitivan u\u010dinak slu\u0161anja glazbe na raspolo\u017eenje. Ima ne\u0161to u tome kada pustimo omiljenu pjesmu i osje\u0107amo se puno bolje zbog toga\u2026 Za to postoji i kemijski razlog: glazba pove\u0107ava koli\u010dinu endorfina, jednog od hormona sre\u0107e, a smanjuje razinu hormona stresa u mozgu.<\/p>\n\n\n\n