Nije dugo trebalo \u010dekati na kineski odgovor nakon poruka koje je odaslao ameri\u010dki predsjednik Joe Biden na svojoj azijskoj turneji, a na kojoj je klju\u010dni doga\u0111aj bio sastanak Quad grupe za sigurnost u Tokiju, kada je iznova poru\u010dio kako \u0107e Sjedinjene Dr\u017eave vojno intervenirati u slu\u010daju kineske invazije na Tajvan.<\/p>\n\n\n\n
Prema pisanju The Wall Street Journala, bio je to peti put u 2021. i 2022. da je Bijela ku\u0107a nakon Bidenovih izjava morala poja\u0161njavati \u0161to je to\u010dno mislio ameri\u010dki predsjednik kad je govorio o Tajvanu. U zadnjoj izjavi, pojasnila je ameri\u010dka administracija, predsjednik je govore\u0107i o ‘vojnoj obrani’ Tajvana mislio na slanje vojne opreme, ali ne i trupa. Lani su pak, primjerice, morali poja\u0161njavati Bidenov opis Tajvana kao ‘neovisnog’ otoka \u010dije su granice crvena linija za kinesku invaziju.<\/p>\n\n\n\n
Uz zadnju Bidenovu izjavu o obrani Tajvana Kina je krenula s promocijom svoje diplomatske inicijative ciljane demontiranju globalnog ameri\u010dkog ‘hegemonizma’. Kina sada predla\u017ee Globalnu sigurnosnu inicijativu kao set principijelnih politika nemije\u0161anja.<\/p>\n\n\n\n
Kineski predsjednik Xi u videu se obratio grupi ministara iz Bric skupine zemalja (Brazil, Rusija, Indija, Ju\u017ena Afrika) kako bi \u2026\u201coja\u010dali zajedni\u010dko me\u0111usobno politi\u010dko povjerenje i suradnju na sigurnosti\u2026te akomodirali pojedina\u010dne interese i glavne brige, me\u0111usobno respektirali suverenitet, sigurnost te razvojne interese, oponirali hegemonizmu i politici mo\u0107i, odbacili mentalitet hladnog rata i blokovsku konfrontaciju i gradili globalnu zajednicu sigurnosti za sve.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Osim \u010dlanica Brica, Kinezi tvrde da je podr\u0161ka Globalnoj sigurnosnoj inicijativi ve\u0107 stigla od ministara Urugvaja, Nikaragve, Kube, Pakistana, Indonezije i Sirije.<\/p>\n\n\n\n
Intelektualna podloga Kine za novu Globalnu sigurnosnu inicijativu bazira se na ideji da je svjetski poredak predvo\u0111en Zapadom \u201ebarbarski i krvav\u201c. Tako profesor me\u0111unarodnih odnosa na Renmin sveu\u010dili\u0161tu, Tain Wenlin, poru\u010duje: \u201eZemlje se urgentno okupljaju oko nove paradigme globalne sigurnosti i me\u0111usobnog povjerenja u situaciji brzih promjena me\u0111unarodnog krajolika. Stoga je Globalna inicijativa sigurnosti dizajnirana da \u0161titi sigurnosne interese \u0161ireg spektra ljudi na planetu\u201c.<\/p>\n\n\n\n
U ovom kontekstu treba znati da su kineski diplomati ve\u0107 razgovarali u devet pacifi\u010dkih zemalja te predstavili ideje kooperacije prema novim principima me\u0111unarodne sigurnosti. Uz to, osim razgovora s predstavnicima drugih dr\u017eava Kinezi predstavljaju inicijativu na web stranicama svojih ambasada, ali i kroz \u010dlanke u lokalnim medijima. Zemlje u kojima su tako\u0111er bili izrazito promocijski aktivni su Indija, Filipini, Uganda, Somalija i Kenija.<\/p>\n\n\n\n
Ako Kinezi uspiju integrirati sve spomenute zemlje u ovu inicijativu, novi sigurnosni blok imat \u0107e puno vi\u0161e od polovine svjetskog stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
Treba podsjetiti kako su tijekom Bidenovog posjeta Aziji, kineski i ruski nuklearni bombarderi letjeli nad Japanskim morem, \u0161to je samo po sebi bila dramati\u010dna poruka.<\/p>\n\n\n\n
Cjelokupna geopoliti\u010dka situacija sada otvara pitanje \u0161to ako razlju\u0107ena Kina, koja mo\u017ee dobiti potpise ve\u0107eg broja velikih zemalja u novom paktu sigurnosti, ipak napadne Tajvan? Ho\u0107e li ameri\u010dki predsjednik doista zaratiti s Kinom kako bi obranio Tajvan, ili \u0107e na Tajvan slati vojnu opremu, kao \u0161to je nakon Bidenove izjave pojasnila administracija Bijele ku\u0107e? U slu\u010daju ovog drugog scenarija, ameri\u010dke pozicije prema Tajvanu mogle bi ispasti sli\u010dne onima kad je prije ruske invazije ameri\u010dki predsjednik zdu\u0161no podr\u017eavao integriranje Ukrajine u NATO savez.<\/p>\n\n\n\n