Hrvatski astrofizi\u010dar dr. Mario Juri\u0107, profesor na Sveu\u010dili\u0161tu Washington u Seattleu i njegov doktorand Joachim Moeyens razvili su novi algoritam za otkrivanje opasnih asteroida u Sun\u010devom sustavu, objavio je danas New York Times. Novi algoritam THOR (Tracklet-less Heliocentric Orbit Recovery) ve\u0107 je pokazao svoju u\u010dinkovitost: stjenovita tijela otkrivena uz njegovu pomo\u0107 Centar za male planete Me\u0111unarodne astronomske unije potvrdio je kao asteroide.<\/p>\n\n\n\n
Algoritam THOR razvijen je zahvalju\u0107i Institutu za asteroide, programu Zaklade B612 koju vodi Ed Lu, poduzetnik i biv\u0161i NASA-in astronaut.<\/p>\n\n\n\n
Rad Instituta za asteroide je od goleme va\u017enosti jer astronomi dose\u017eu granice onoga \u0161to je mogu\u0107e otkriti trenutnim tehnikama i teleskopima. Zadovoljstvo nam je \u0161to radimo zajedno s Institutom za asteroide kako bismo omogu\u0107ili mapiranje Sun\u010devog sustava pomo\u0107u Google Clouda – rekao nam je dr. Mario Juri\u0107, direktor Instituta DiRAC (Data Intensive Research in Astrophysics and Cosmology) Sveu\u010dili\u0161ta Washington.<\/p>\n\n\n\n
Asteroidi ili planetoidi su kamena ili metalna nebeska tijela promjera ve\u0107eg od jedan metar, koji samostalno ili u skupini sli\u010dnih tijela obilaze oko Sunca. Od procijenjenih 25.000 astreoida bliskih Zemlji promjera najmanje 140 metara prona\u0111eno ih je samo oko 40 posto. Ostalih 60 posto, dakle oko 15.000 svemirskih stijena, od kojih svaka u sudaru sa Zemljom ima potencijal osloba\u0111anja energije ekvivalentne stotinama milijuna tona TNT-a, jo\u0161 je neotkriveno. Asteroidi promjera oko 50 metara, \u0161to je dostatno da se uni\u0161ti jedan velegrad, udaraju u prosjeku svakih 1000 godina. Asteroidi promjera jedan kilometar, koji izazivaju \u0161tetu na globalnoj razini, padaju na Zemlju otprilike svakih pola milijuna godina. Najpoznatiji udar dogodio se prije 65 milijuna godina kada je asteroid promjera 10 do 14 kilometara pao na Yucatan te prouzro\u010dio izumiranje dinosaura, ali i cijelog niza biljnih i \u017eivotinjskih vrsta. U prosjeku se udari poput pada asteroida na Yucatan doga\u0111aju svakih 100 milijuna godina.<\/p>\n\n\n\n
Strategija pronala\u017eenja asteroida<\/strong><\/p>\n\n\n\n Novi algoritam koji su razvili Mario Juri\u0107 i njegov student Joachim Moeyens zna\u010dajno \u0107e promijeniti strategiju pronala\u017eenja asteroida i pobolj\u0161ati uspje\u0161nost projekata kao \u0161to je LSST (Legacy Survey of Space and Time), jedan od najmo\u0107nijih teleskopa na svijetu, koji \u0107e krenuti za dvije godine na Opservatoriju Vera Rubin. Oni su ispravno procijenili da je zbog brzog razvoja brzine ra\u010dunala sada mogu\u0107e pobolj\u0161ati takve projekte kroz razvoj inovativnog softvera umjesto npr. gradnje sve ve\u0107ih teleskopa. Ako se nakon dodatnog testiranja algoritma, poka\u017ee da je primjenljiv na LSST, promijenit \u0107emo strategiju promatranja i pobolj\u0161ati kvalitetu podataka ne samo za asteroide nego i za druge objekte, uklju\u010dujuci galaksije, zvijezde, i kvazare – rekao nam je dr. \u017deljko Ivezi\u0107, direktor gradnje opservatorija Vera Rubin (VRO), koji \u0107e uskoro postati jedan od najve\u0107ih teleskopa na Zemlji.<\/p>\n\n\n\n Mario Juri\u0107 ro\u0111en je 1979. godine u Zagrebu gdje je diplomirao fiziku na Prirodoslovno-matemati\u010dkom fakultetu. Doktorirao je 2007. godine na presti\u017enom sveu\u010dili\u0161tu Princeton. Zatim je bio postdoktorand na Institutu za napredne studije u Princetonu, poznatom i pod nazivom Einsteinov jer je slavni fizi\u010dar tamo radio posljednjih 20 godina \u017eivota. Od 2014. godine radi na Sveu\u010dili\u0161tu Washington u Seattleu gdje je izvanredni profesor i direktor Instituta DiRAC (Data Intensive Research in Astrophysics and Cosmology).<\/p>\n\n\n\n Ljubav prema astronomiji i kompjutorima Mario Juri\u0107 spoznao je jo\u0161 u osnovnoj \u0161koli uz svoga nastavnika matematike Branka Margeti\u0107a. No, pravi “znanstveni trening” stekao je u Zvjezdarnici Vi\u0161njan uz Korada Korlevi\u0107a, poznatog edukatora i popularizatora znanosti. Kao srednjo\u0161kololac otkrio je oko 2000 asteroida, a sa svojim mentorom Korlevi\u0107em i komet koji je po njima zove Korlevi\u0107\/Juri\u0107.<\/p>\n\n\n\n