Linux je besplatan i otvoren operativni sustav, koji je kreiran prije vi\u0161e od 30 godina, ali je njegova popularnost po\u010dela iznimno rasti tek unazad desetak godina. Uvjetno re\u010deno jer \u010dini tek 2,35 posto udjela na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n
Ispred su Windows s 87,56 posto i macOS s 9,54 posto. Istina jest, Linux dominira na tr\u017ei\u0161tu servera, ali to su ve\u0107 podosta profesionalnije “vode”, ovdje \u0107emo se koncentrirati na desktop okru\u017eenje i sedam glavnih razloga za\u0161to Linux nije popularniji nego \u0161to jest. Odnosno, za\u0161to je bio, a i ostat \u0107e, namijenjen naprednijim korisnicima, koji njeguju ono \u0161to Linux jest – suprotnost konkurenciji zahvaljuju\u0107i otvorenosti, slobodi i nepostojanju ograni\u010denja na koja smo navikli.<\/p>\n\n\n\n
1. Nema potporu korporacije<\/strong><\/p>\n\n\n\n Microsoft, Apple i Google za ono \u0161to nude zapo\u0161ljavaju specijaliste za marketing, kako bi \u0161to bolje plasirali proizvod na tr\u017ei\u0161te, \u0161to u Linux okru\u017eenju nije slu\u010daj. Ubuntu je tek iznimka jer je Canonical, kompanija koja stoji iza njega, podosta aktivna u marketin\u0161kim aktivnostima. Ostale distribucije su premale da bi si priu\u0161tile skupe marketin\u0161ke iskorake.<\/p>\n\n\n\n 2. Kori\u0161tenje Terminala mnogima nije blisko ni jednostavno<\/strong><\/p>\n\n\n\n Linuxov naredbeni redak (eng. Lnux command line) mo\u017ee izvoditi cijeli niz operacija kroz teksutalne naredbe, ali problem je \u0161to ih nije lako zapamtiti. Zato postoji GUI ili grafi\u010dko korisni\u010dko su\u010delje, koji mijenja potrebu za Terminalom i \u010dini te\u017ei dio posla za korisnika. Ali, sami izgled i te dodatne komplikacije prosje\u010dnog \u0107e korisnika odvratiti od Linuxa.<\/p>\n\n\n\n 3. Izostanak dostupnosti standardiziranog softvera<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na\u017ealost, na Linuxu \u0107e naj\u010de\u0161\u0107e biti nedostupan softver potreban za odre\u0111eni posao, kao Adobe Photoshop, CorelDRAW, Microsoft Excel\u2026 Velike kompanije koje stoje iza tog softvera nemaju interes baviti se Linuxom, koji ima premali udio na tr\u017ei\u0161tu da bi im bio isplativ. Ujedno, Linuxovi su korisnici zagovornici otvorenosti, koji izostaje kod softvera ove vrste. Naravno, postoje alternative, no one su zamjena, ne i “ono pravo”.<\/p>\n\n\n\n 4. Izostanak ekskluzivnog ekosustava aplikacija i usluga<\/strong><\/p>\n\n\n\n Primjerice, Windows ima Office, Outlook i OneDrive dok macOS ima iTunes, AirDrop i Notes. \u010cak i Google ima svoj ekosustav za Chromebookove. Linux nema ni\u0161ta sli\u010dno, ponajprije zbog velikog broja distribucija koje ote\u017eavaju kreiranje takvog ekosustava. Zapravo, cilj Linuxa je korisnika osloboditi ekosustava pa bi implementacija jednog bila kontraproduktivna.<\/p>\n\n\n\n