Strate\u0161ki partneri izraelske kompanije M.T. Abraham koja je za simboli\u010dnih 30 hiljada KM mjese\u010dne rente preuzela infrastrukturu Aluminijskog kombinata Mostar su kineske dr\u017eavne kompanije \u201eCMEC\u201c i \u201eNFC\u201c od kojih je jedna na crnoj listi Svjetske banke, a druga, prema pisanju svjetskih medija, blisko sura\u0111uje s Iranom na razvoju raketnog programa. U tom kontekstu, propast Aluminijskog kombinata Mostar kao i preuzimanje ovog strate\u0161kog preduze\u0107a danas otvara i pitanje uloge Bosne i Hercegovine u geopoliti\u010dkim odnosima velikih sila, pi\u0161e portal Tacno.net.<\/p>\n\n\n\n
Nakon nekoliko najava, u julu 2019. godine Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne prekinula je isporuku elektri\u010dne energije \u010dime je proizvodnja u Aluminijskom kombinatu Mostar u vlasni\u0161tvu Vlade FBIH i malih dioni\u010dara po 44 posto i R. Hrvatske sa 12 posto, zauvijek uga\u0161ena. Ga\u0161enjem pogona kreiran je put ka predaji aluminijske industrije u FBIH \u201enajboljem ponu\u0111a\u010du\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Prestanak proizvodnje akumulirano je nezadovoljstvo oko 900 radnika koji su organizovali masovne proteste ispred centrale ove stranke u Mostaru targetiraju\u0107i predsjednika Dragana \u010covi\u0107a kao najodgovornijeg za situaciju u Aluminijskom kombinatu.<\/p>\n\n\n\n
Uporedo s protestima ispred HDZ-a, Vlada FBIH, predvo\u0111ena premijerom Fadilom Novali\u0107em te resornim ministrom Nerminom D\u017eindi\u0107em, pregovarala je sa zainteresiranim ponu\u0111a\u010dima za preuzimanje Aluminija Mostar. U prvom redu \u0161vicarskim Glencore-om koji od 1997. godine intenzivno posluje sa Aluminijskim kombinatom.<\/p>\n\n\n\n
Zbog zahtjeva za povla\u0161tenom cijenom elektri\u010dne energije predstavnici Vlade FBIH odbijaju ponudu Glencore-a kao i kompanije WAQT Trade LLC sa sjedi\u0161tem u Dubaiju \u010dime se otvara prostor za izraelsku grupaciju M.T. Abraham i kineskih strate\u0161kih partnera predvo\u0111enih Amirom Gross Kabirijem.<\/p>\n\n\n\n
Za razliku od izraelskog investitora i kolekcionara umjetnina Amira Gross Kabiria koji odr\u017eava sna\u017ene poslovne veze s Mikhailom Piotrovskiyim dugogodi\u0161njim direktorom \u201eEmitra\u017e\u201c muzeja i jednim od najodanijih kadrova Vladimira Putina jo\u0161 iz perioda njegovog mandata na poziciji gradona\u010delnika Sankt Petersbourga, strate\u0161ki partneri Aluminij Industries-a imaju bogato iskustvo u aluminijskoj industriji i izgradnji energetskih objekata.<\/p>\n\n\n\n
Prema pisanju Reuters-a China Non-Ferrous Metal Industry\u2019s Foreign Engineering & Construction (NFC), blisko je sura\u0111ivala sa Iranskim raketnim programom na procesima stvaranja aluminijskog pudera klju\u010dnog sastojka pogonskog goriva koje se koristi za lansiranje projektila. Predstavnici NFC-a u izjavi za Reuters naglasili su da je poslovanje ove kompanije u Iranu vezano isklju\u010divo za podru\u010dje civilne upotrebe. NFC je od 2005. godine prisutan u Iranu gdje su u\u010destvovali u projektu tehni\u010dke modifikacije fabrike glinice u gradu Jajarmu.<\/p>\n\n\n\n
Obzirom na decenijski kontinuitet politi\u010dkih sukoba i tenzija izme\u0111u Izraela i Islamske Republike Iran te podatka da je strate\u0161ki partner izraelske kompanije, na osnovu medijskih navoda, sura\u0111ivao s Iranom na razvoju aluminijskog praha, komentar smo zatra\u017eili od izraelskog ambasadora Noaha Gal Gendlera.<\/p>\n\n\n\n
Ambasador Izraela negirao je postojanje ugovora izme\u0111u M.T. Abraham Group-e i NFC-a istakav\u0161i \u201eda se radi o istorijskoj informaciji koja nije relevantna ve\u0107 neko vrijeme.\u201c. Nedugo nakon na\u0161e komunikacije sa zvani\u010dne stranice Aluminij Industries kompanija NFC je uklonjena iz sekcije strate\u0161kih partnera.<\/p>\n\n\n\n
Drugi strate\u0161ki partner M.T. Abraham Group-e, China Machinery Enegineering Corporation (CMEC) odavno je prisutan na teritoriji Srbije i Bosne i Hercegovine kroz projekte izgradnje i sanacije energetskih objekata. Ova kineska dr\u017eavna kompanija od 2018. godine nalazi se pod sankcijama Svjetske banke zbog prevara u postupku projekta energetske efikasnosti u provinciji \u201eShandong Kina\u201c, preciznije la\u017enog predstavljanja zavr\u0161etka radova i isplata avansa.<\/p>\n\n\n\n
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin D\u017eindi\u0107 koji zastupa interese FBIH u Aluminij d.d. istakao je da ne mo\u017ee komentarisati ove informacije koje nisu zvani\u010dne i koje nisu dostavljene njemu na uvid.<\/p>\n\n\n\n
Sloboda izvoznicima zelene energije<\/strong><\/p>\n\n\n\n Energetska infrastruktura Aluminijuma d.d. Mostar, nekada najve\u0107eg potro\u0161a\u010da elektri\u010dne energije u BIH, trafostanice, pristupni dalekovodi, priklju\u010dak maksimalne snage 235 MW vrijednosti desetine miliona KM, prepu\u0161ten je kompaniji M.T. Abraham Group kroz ugovor o najmu postrojenja Livnice za simboli\u010dnih 30.000 KM mjese\u010dno.<\/p>\n\n\n\n Upravo u ovom podatku sadr\u017ean je i interes kineske kompanije China Machinery Enegineering Corporation (CMEC). Kako je ugovorom navedeno Izraelsko-kineskim \u201einvestitorima\u201c u Aluminij d.d. ostavljena je mogu\u0107nost izgradnje solarnih, vjetro i plinskih elektrana pojedina\u010dne snage do 30 MW.<\/p>\n\n\n\n Da \u0107e kineska kompanija China Machinery Enegineering Corporation u\u010destvovati u izgradnji energetskog objekta potvrdili su Amir Gross Kabiri kao i Isak M. Tamir drugi \u010dovjek M.T. Abraham Group u ranijim izjavama za medije.<\/p>\n\n\n\n \u201eUdru\u017eili smo snage s na\u0161im strate\u0161kim partnerima, CMEC-om, te \u0107emo izgraditi elektrane koji koriste obnovljive izvore energije, Sunce i vjetar, kako bi se Aluminiju osigurao puni kapacitet elektri\u010dne energije potreban za ljevaonicu i pogon anoda.\u201c<\/p>\n\n\n\n Neznatne koli\u010dine energije potrebne za funkcionisanje ova dva pogona kao i pretpostavka da Aluminij Industries d.o.o. Mostar ne\u0107e pokretati pogon elektrolize otvoriti \u0107e mogu\u0107nost kreiranja profita iz slobodne prodaje elektri\u010dne energije iz obnovljivih izvora na evropskom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n Kineska dr\u017eavna kompanija CMEC interes za ulaganje u obnovljive izvore energije iskazala je jo\u0161 2015. godine nakon sastanka sa Draganom \u010covi\u0107em tokom njegovog slu\u017ebenog posjeta Kini.<\/p>\n\n\n\n Tada\u0161nji \u010dlan Predsjedni\u0161tva nakon ovog sastanka pohvalio je svako nastojanje kineskih kompanija da zapo\u010dnu ili nastave sve projekte koji su od obostrane koristi, a vode daljem razvoju BIH.<\/p>\n\n\n\n Da je sastanak s Draganom \u010covi\u0107em bio plodonosan za kompaniju CMEC pokazuje i potpisan partnerski memorandum s kompanijom VE Gradina iz 2016. godine, a koji se ti\u010de razvoja i izgradnje prve faze Vjetroelektrane kod Tomislavgrada instalisane snage 41,6 MW.<\/p>\n\n\n\n I dok kineske kompanije u BIH ula\u017eu u zelenu energiju, Vlada FBIH predvo\u0111ena HDZ-ovom ministricom finansija Jelkom Mili\u010devi\u0107 2019. godine se zadu\u017euje 1.2 milijarde KM kod kineske dr\u017eavne banke \u201eEXIM\u201c za realizaciju izgradnje Termo bloka 7 Tuzla mada je ve\u0107 u tom trenutku bilo jasno da elektri\u010dna energija proizvedena iz ovog postrojenja ne\u0107e biti konkurentna na tr\u017ei\u0161tu zbog CO2 taksi.<\/p>\n\n\n\n U tom kontekstu trend investicija u obnovljive izvore energije stranih investitora u BIH otvara pitanje izostanka zakonske regulative FBIH i RS-a kojim bi se podsticao obavezan otkup zelene energije za javno snabdijevanje. Prof. Mirza Ku\u0161ljugi\u0107 smatra da ovakva politika prilikom izgradnje obnovljivih izvora ne\u0107e doprinijeti procesu dekarbonizacije te otvara mogu\u0107nost plasiranju obnovljive energije u izvoz.<\/p>\n\n\n\n \u201eDetaljnija analiza ukazuje da izvoz obnovljive energije, posebno iz vjetroelektrana i solarnih elektrana, ne mora doprinositi ekonomskom razvoju BiH. Naime, izgradnja ovakvih objekata ima velike investicione tro\u0161kove za tehnologije, a u toku rada ove elektrane kreiraju jako mali broj radnih mjesta. Stoga, ako su ovakve elektrane izgra\u0111ene stranim kapitalom i ako se energija koju proizvode izvozi, jedina ekonomska korist za BiH je obi\u010dno samo koncesiona naknada (\u0161to je reda par procenata ukupnog prihoda). Istovremeno, lokacije s najboljim potencijalima vjetra i sunca se \u201czauzimaju\u201d a prijenosna mre\u017ea \u201coptere\u0107uje\u201d.\u201c<\/p>\n\n\n\n Prema mi\u0161ljenu Ku\u0161ljugi\u0107a ispravan pristup bi bio da dr\u017eava podsti\u010de izgradnju obnovljivih izvora putem aukcija na taj na\u010din osiguravaju\u0107i preuzimanje dijela energije, naprimjer 50% po povoljnim cijenama za javno snabdijevanje. Me\u0111utim, preduslov za ovakav na\u010din dekarbonizacije je postojanje vizije, strategije i planova, \u0161to BiH trenutno nema.<\/p>\n\n\n\n Posao decenije: Kinesko-izraelsko partnerstvo uz blagoslov Rusije<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201eSpasonosni\u201c ugovor o najmu jednog pogona potpisan u aprilu 2020. godine eklatantan je primjer preuzimanja strate\u0161kih kompanija bez direktnih stranih ulaganja. Za 30 hiljada KM u prve dvije godine najma, M.T. Abraham Group, preciznije Aluminij Industries d.o.o. Mostar, pored kori\u0161tenja energetske infrastrukture ostvario je niz drugih pogodnosti, poput zakupa kompletne pokretne i nepokretne imovine pogona Ljevaonice.<\/p>\n\n\n\n Ugovorom je omogu\u0107eno i upisivanje zalo\u017enog prava na imovinu, uvo\u0111enje dodatnih partnera, mogu\u0107nost otkupa dijela fabrike ili kompletne fabrike uz ekskluzivno pravo pre\u010de kupovine. Tako\u0111er, omogu\u0107eno je preuzimanje intelektualnog vlasni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n Dostupni poslovni podaci jasno ilustruju ekonomski potencijal aluminijske industrije.<\/p>\n\n\n\n Kompanija Aluminij Industries d.o.o. Mostar osnovana od strane Amira Gross Kabiria sa osniva\u010dkim kapitalom od 5 hiljada KM u 2020. godini poslovanja, imala je promet od 790.000 KM.<\/p>\n\n\n\n Sljede\u0107e godine promet ove kompanije raste na cca 470 miliona KM i ostvarenom dobiti od skoro 30 miliona KM. Zna\u010dajno je napomenuti i \u010dinjenicu da je vlasni\u010dka struktura ove firme promijenjena tako da je umjesto Amira Gross Kabiria kao vlasnik upisana kompanija M.T. Abraham Group S.A. registrovana u \u201eOff shore\u201c zoni Panami.<\/p>\n\n\n\n Razlog naglog rasta prometa Aluminij Industries-a u korespondenciji je s poslovnim odnosom s Glencore-om, kao i podatku da je zvani\u010dno \u0161vicarska kompanija u ovom periodu potpisala novi ugovor s RUSAL-om o isporuci 6.9 miliona tona aluminija u periodu 2020-2024.<\/p>\n\n\n\n Podsje\u0107amo, poslovanje zvani\u010dno \u0161vicarske kompanije Glencore AG International, najve\u0107eg svjetskog trgovca rudama, obilje\u017eeno je nizom korupcijskih afera, kr\u0161enjem me\u0111unarodnih sankcija, optu\u017ebama za pranje novca, poreskim utajama te odli\u010dnim poslovnim konekcijama sa sankcionisanim ruskim oligarhom Olegom Deripaskom, vlasnikom RUSAL-a, drugog najve\u0107eg svjetskog proizvo\u0111a\u010da aluminija.<\/p>\n\n\n\n Glencore i RUSAL tako\u0111er su suvlasnici i kompanije EN+ Group jednog od najve\u0107ih svjetskih proizvo\u0111a\u010da \u201eZelenog aluminija\u201c proizvedenog iz obnovljivih izvora energije. Identi\u010dno kao i RUSAL i ova kompanija je sankcionisana od strane Ameri\u010dke vlade.<\/p>\n\n\n\n Prema dostupnim podacima Vanjskotrgovinske komore BIH upravo je \u0160vicarska u ovom periodu i najve\u0107i uvoznik aluminijuma u BIH. Iz ove dr\u017eave u BIH je u toku 2021. godine te aprila 2022. godine uvezeno 683 miliona KM vrijednosti aluminija.<\/p>\n\n\n\n Iako nema svojih sirovina \u0160vicarska je jedan od najve\u0107ih trgovaca rudama \u010dija berza sirovinama ostvaruje promete od jednu bilijardu USD godi\u0161nje. Iz \u0161vicarske organizacije \u201cPublic Eye\u201d nagla\u0161avaju da je trgovina rudama nedovoljno transparentna bez jasnih zakonskih regulativa i kao takva jedan od glavnih prihoda autoritativnih re\u017eima.<\/p>\n\n\n\n Veoma interesantan podatak je \u010dinjenica da je u toku 2021. godine Aluminij Industries ostvario rekordni promet koji Aluminijski kombinat Mostar u svojoj istoriji nikada nije dostigao. Sukladno ovim brojkama postavlja se pitanje i koristi koju FBIH ima od najma pogona.<\/p>\n\n\n\n Goran Kova\u010devi\u0107, ekspert za tr\u017ei\u0161te aluminija, govore\u0107i o cijenama najma pogona \u201eLjevaonice\u201c, smatra da su one u trenutku preuzimanja stimulativne, obzirom na tada\u0161nju potrebu za zbrinjavanjem dijela radnika nekada\u0161njeg Aluminija. Me\u0111utim, kako isti\u010de, treba izra\u010dunati kolika je korist i dobit za vlasnike Aluminij d.d. Mostar od ove poslovne suradnje.<\/p>\n\n\n\n \u201eS razlogom se postavlja pitanje: zar sve to nije moglo da se radi s ranijim ili nekim novim lokalnim menad\u017ementom i radnom snagom Aluminija? Za\u0161to je bilo potrebno izdati u zakup Aluminij inostranoj kompaniji za posao pretapanja aluminijuma i stvaranje profita na razlici izme\u0111u dva aluminijumska proizvoda bez i s dodatom vrijedno\u0161\u0107u (ingot-trupac), kada se sve to moglo bez ikakvih problema raditi i u starom Aluminiju? Sve to \u0161to se danas radi i proizvodi u Aluminiju radilo se i ranije.\u201c<\/p>\n\n\n\n Kova\u010devi\u0107 smatra da se proces elektrolize trebao planski zatvoriti u periodu 2015-2016. godine kada je bilo jasno da zbog cijena elektri\u010dne energije ova proizvodnja nije ekonomski opravdana.<\/p>\n\n\n\n \u201eKada se znalo da je cijena struje visoka i da se ne\u0107e mo\u0107i pla\u0107ati, za\u0161to se jo\u0161 tada nije krenulo u kupovinu ingota i pretapanje u trupce? Sada za taj posao zarada iznosi i do 700-800 eura po toni aluminijuma uz malu potro\u0161nju elektri\u010dne energije (5-7%) u odnosu na proizvodnju primarnog aluminijuma u elektrolizi, tako da je profit zagarantovan. Aluminijeva livnica ima kapacitet pretapanja oko 160,000 tona godi\u0161nje pa izra\u010dunajte koja je potencijalna zarada. Za\u0161to taj profit nije omogu\u0107en lokalnoj firmi, pa i biv\u0161em Aluminiju, nego inostranoj kompaniji? Kolika je zarada i korist od svega toga za dr\u017eavu BiH? Ili bolje re\u010deno kolika je zarada i korist pojedinaca iz vrha vlasti koji su omogu\u0107ili ovaj posao, stranoj kompaniji?\u201c<\/p>\n\n\n\n Hronologija industrijske devastacije BIH: Milijarda duga Aluminij d.d. Mostar<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pove\u0107anje cijena elektri\u010dne energije, klju\u010dne komponente u procesu elektrolize, krajem 2000-tih godina nagovijestilo je po\u010detak problema u poslovanju Aluminijskog kombinata Mostar.<\/p>\n\n\n\n Nemogu\u0107nost politi\u010dkog dogovora SDA i HDZ-a na federalnom nivou, kojim bi se subvencionirala nabavka elektri\u010dne energije, izostanak zajedni\u010dke energetske strategije i ideje restruktuiranja ovog giganta, kao i sve ve\u0107i stepen korupcije, otvorili su prostor za djelovanje razli\u010ditih interesnih skupina, direktno ili indirektno povezanih sa Ruskom Federacijom poput hrvatskog Prvog plinarskog dru\u0161tva \u2013 PPD-a.<\/p>\n\n\n\n Vlasnik Luka Plo\u010de i zastupnik Gazproma u Hrvatskoj PPD i njegove podru\u017enice u Bosni i Hercegovini s Aluminijskim kombinatom Mostar prisno su sura\u0111ivale od 2016. godine pa sve do ga\u0161enja. Tek ulaskom Federalne finansijske policije u Aluminij Mostar potvr\u0111eni su navodi medija te je jasno prezentirano na koji na\u010din su sklapani nepovoljni ugovori za Aluminij Mostar ukupne vrijednosti cca. pola milijarde KM.<\/p>\n\n\n\n Nepovoljni ugovori s dobavlja\u010dima te \u201enerazumijevanje\u201c JP Elektroprivrede HZHB, osnovane jednim dijelom i zbog opskrbe najve\u0107eg potro\u0161a\u010da elektri\u010dne energije u BIH Aluminija Mostar, doveli su 2019. godine do akumuliranog duga od 400 miliona KM. Upravo tri \u010detvrtine duga odnosilo se na potra\u017eivanja Elektroprivrede HZHB te drugih dobavlja\u010da, prvenstveno Glencore-a kao i doma\u0107ih kompanija poput FEAL-a \u0160iroki Brijeg.<\/p>\n\n\n\n Danas, skoro tri godine nakon dolaska u Mostar, Amir Kabiri pozicioniran je kao centralna figura gospodarskog, kulturnog i sportskog \u017eivota kreiranog direktno ili indirektno od strane HDZ-a BIH. Dobitnik \u201eVe\u010dernjakovog pe\u010data\u201c za privrednika godine, sponzor i \u010dlan uprave H\u0160K \u201eZrinjski\u201c i mecena nekada\u0161nje galerije Aluminijuma koju je pod novim imenom nedavno otvorio zajedno sa Draganom \u010covi\u0107em uveliko je amortizovao odgovornost ove stranke za propast Aluminijuma Mostar.<\/p>\n\n\n\n Zvani\u010dno, za dolazak M.T. Abraham grupe predvo\u0111ene Amirom Gross Kabirijem i kineskih partnera u Aluminij Mostar najzaslu\u017eniji je poduzetnik Marko Laco sa sna\u017enim \u201ebackgroundom\u201c u HDZ-u. Kako \u017durnal. Info navodi, Marko Laco, vlasnik kompanije IT-odjel d.o.o. te u jednom trenutku menad\u017eer M.T. Abraham Group za Balkan u porodi\u010dnim je vezama s Milenkom \u010covi\u0107em, vlasnikom kompanije \u201eKatarina\u201c koja je godinama izda\u0161no finansirana od institucija na \u010dijem \u010delu se nalaze kadrovi ove stranke.<\/p>\n\n\n\n A da politi\u010dkim akterima u BIH, prvenstveno HDZ-u, fokus nije bio spa\u0161avanje Aluminijskog kombinata Mostar, kojim su suvereno vladali desetlje\u0107ima, pokazuje i primjer indolentnog odnosa prema imovini koja nije predmetom poslovne suradnje s izraelsko-kineskom grupacijom.<\/p>\n\n\n\n U tome su svakako imali podr\u0161ku i Vlade FBIH kao i resornog ministra Nemina D\u017eindi\u0107a \u010diji je dosada\u0161nji mandat obilje\u017een nizom afera od kojih izdvajamo dopu\u0161tanje institucionalnog haosa u OIEIEK-u kojim je investitorima bliskim HDZ-u omogu\u0107en monopolisti\u010dki polo\u017eaj nad subvencijama za solarne elektrane u vrijednosti od 51 miliona KM.<\/p>\n\n\n\n Upravo iz ovog ministarstva informisali su nas da oni nemaju podatke koliko je dosad finansijskih sredstava upla\u0107eno na ra\u010dun Aluminij d.d. Mostar po osnovu ugovora s kompanijom Aluminij Industries d.o.o. Mostar. Tako\u0111er nemaju podatke o tome ko je u\u010destvovao u pregovorima s ovom kompanijom, a kako navode, kontrola poslovnog odnosa ovih kompanija vr\u0161i se na na\u010din da Aluminij d.d. svakih 6 mjeseci dostavi Informaciju o stanju i realizaciji ugovora.<\/p>\n\n\n\n Zdenko Klepi\u0107, sada\u0161nji predsjednik Nadzornog odbora Aluminij d.d. nije \u017eelio razgovarati za portal Ta\u010dno.net dok je direktor Danijel Bukovac istakao da nema dozvolu Nadzornog odbora za razgovor s medijima.<\/p>\n\n\n\n S trenuta\u010dno odgovornim kadrovima u Aluminij d.d. Mostaru \u017eeljeli smo razgovarati o navodima iz prijave o finansijskom kriminalu koji se ti\u010de prodaje zaliha anoda\/petrol-koksa Aluminij Industries-u po 10 puta ni\u017eoj cijeni od tr\u017ei\u0161ne.<\/p>\n\n\n\n Prema podacima iz prijave koja je dostavljena SIPA-i, FUP-u, Tu\u017eila\u0161tvu HNK kao i Tu\u017eila\u0161tvu BIH, 4000 tona gotovih anoda, specifi\u010dne sirovine koja se koristi za proces elektrolize, a koje su ostale nakon ga\u0161enja proizvodnje u Aluminij d.d. Mostar, prodano je kompaniji Aluminij Industries za cca 65-70 USD po toni iako je u tom trenutku na tr\u017ei\u0161tu ova sirovina ko\u0161tala od 650 do 670 USD. Prema procjenama, Aluminij d.d. na ovaj na\u010din je o\u0161te\u0107en za 4,6 miliona KM. Anode su nakon prodaje ruskim brodom \u201eDarina\u201c iz luke Plo\u010de transportovane do Ankone-Italija.<\/p>\n\n\n\n SIPA je potvrdila da je zaprimila tri prijave po\u010detkom 2022. godine od kojih su dvije prijave dostavljene Tu\u017eila\u0161tvu HNK, a jedna FUP-u na dalje postupanje.<\/p>\n\n\n\n Iz odgovora Tu\u017eila\u0161tva HNK nisu precizirali da li su pokrenuli istragu u ovom predmetu. Ova pravosudna institucija nakon Izvje\u0161taja Finansijske policije FBIH o poslovanju Aluminija d.d. uputila je zahtjev za dodatne provjere o eventualnim kaznenim djelima u vezi poslovanja s velikim dobavlja\u010dima. Do danas bez epiloga.<\/p>\n\n\n\n Iz Vlade FBIH nisu odgovorili na pitanja o razlozima kontinuiranog prolongiranja finansijske konsolidacije Aluminija d.d. Mostar.<\/p>\n\n\n\n Upravo prolongiranjem konsolidacije Vlada FBIH zamrznula je bilo kakav oblik mogu\u0107nosti pla\u0107anja ili rje\u0161avanja dugova prema vjerovnicima koji iznose oko cca 400 miliona KM.<\/p>\n\n\n\n Iz Elektroprivrede HZHB za portal Ta\u010dno.net potvrdili su da kompanija Aluminij Industries d.o.o., iako je to ugovorom s Aluminij d.d. Mostar precizirano, nije sklopila nikakav sporazum o naknadi potra\u017eivanja koja s ovim vjerovnikom iznose u ovom trenutku 295 miliona KM.<\/p>\n\n\n\n Danas, Aluminij d.d. postoji samo kao pravni subjekt s prihodima od naplate najamnine pogona, \u010dime ostvaruje knjigovodstveni gubitak od cca 15 miliona KM godi\u0161nje. Obzirom na \u010dinjenicu da je Aluminij d.d. iznajmljen na vremenski period od 15+15 godina, procjene su da \u0107e ovo preduze\u0107e akumulirati dodatnih 450 do 500 miliona KM.<\/p>\n\n\n\n Kada u obzir uzmemo i zatezne kamate te sudske tro\u0161kove na ukupni dug od 400 miliona KM vjerovnicima dolazimo do podatka da \u0107e Aluminij d.d. za trideset godina biti u finansijskoj dubiozi od cca jednu milijardu KM.<\/p>\n\n\n\n Detalje ugovora o najmu iz resornog ministarstva nisu \u017eeljeli komentirati pravdaju\u0107i tu odluku \u201ebezuslovnom povjerljivo\u0161\u0107u svih odredbi Ugovora\u201c.<\/p>\n\n\n\n Strate\u0161ki interes Kine i Rusije: Dragan \u010covi\u0107 i Milorad Dodik<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prodaja ili preciznije preuzimanje dr\u017eavnih kompanija poput naftne Rafinerije Brod ili Aluminij d.d. Mostar i njihov prelazak u rusko ili kinesko vlasni\u0161tvo o\u010digledno je uslovilo politi\u010dke pozicije Milorada Dodika i Dragana \u010covi\u0107a \u0161to je posebno vidljivo u kontekstu de\u0161avanje u Ukrajini. S tim \u010dinjenicama nikoga ne treba iznenaditi izostanak podr\u0161ke Dragana \u010covi\u0107a odluci za uvo\u0111enje sankcija Rusiji ili Dodikova podr\u0161ka invaziji.<\/p>\n\n\n\n Profesorica sigurnosnih studija Edina Be\u0107irevi\u0107 nagla\u0161ava da su eksperti godinama smatrali da Kina za razliku od Rusije nema \u201calternativnu politi\u010dku viziju\u201d za Zapadni Balkan. Sukladno takvom stavu, prema njenom mi\u0161ljenju, zapadni zvani\u010dnici su bili iznena\u0111eni savezni\u0161tvom Kine i Rusije u Savjetu sigurnosti UN-a i poku\u0161ajima destabilizacije BIH.<\/p>\n\n\n\n \u201cStru\u010dnjaci su godinama tvrdili da Kini, zbog ulaganja odgovara stabilna ekonomska situacija koja je mogu\u0107a jedino ako Bosna i Hercegovina postane \u010dlanica NATO-a i Evropske unije. Danas je o\u010digledno da je Kina odustala od neutralnog stava o politi\u010dkoj orijentaciji Bosne i Hercegovine. Posljednjih nekoliko godina u savezni\u0161tvu s Rusijom, uvidjela je da porast populisti\u010dke politike na Zapadnom Balkanu prirodno olak\u0161ava njen ulazak u regiju. Antizapadni i euroskepti\u010dni lideri u regiji su bili vrlo otvoreni da alternativu EU i NATO-u vide u Pekingu i Moskvi, a kinesko savezni\u0161tvo s Rusijom se vidi u naporima da se zatvori OHR, i u podr\u017eavanju secesionisti\u010dke politike Milorada Dodika.\u201d<\/p>\n\n\n\n Prema mi\u0161ljenju profesorice Be\u0107irevi\u0107, uloga Kine u politi\u010dkim odnosima unutar BIH zavisit \u0107e od \u0161ireg geopoliti\u010dkog konteksta te budu\u0107ih odnosa Kine i Rusije. Kako nagla\u0161ava, ukoliko se to savezni\u0161tvo poja\u010da protiv \u201cneprijateljskog Zapada\u201d to \u0107e se svakako odraziti na Bosnu i Hercegovinu i Zapadni Balkan u cjelini.<\/p>\n\n\n\n U ovom trenutku niko sa sigurno\u0161\u0107u ne mo\u017ee predvidjeti u kojem smjeru \u0107e se razvijati politi\u010dki odnosi unutar Bosne i Hercegovine jer oni u velikoj mjeri zavise od geopoliti\u010dkih odnosa Zapada s jedne i Rusije i Kine s druge strane.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, ono \u0161to je sasvim jasno je podatak da je Bosne i Hercegovina kontinuiranim uni\u0161tavanjem vlastitih industrijskih potencijala te njihovom predajom stranim investitorima, uveliko propustila priliku da sama odre\u0111uje vlastitu sudbinu.<\/p>\n\n\n\n Na upite portala ta\u010dno.net do objave ovog teksta nisu stigli odgovori: ambasade Ruske Federacije i ambasade Narodne Republike Kine u BIH. Predstavnici kompanije Aluminij Industries d.o.o. zahvalili su se na interesu ali su odbili da odgovore na upite.<\/p>\n\n\n\n Iz HDZ-a BIH nije stigao odgovor na zahtjev za intervju sa predsjednikom ove stranke, Draganom \u010covi\u0107em.<\/p>\n\n\n\n Predrag Blagov\u010danin \/ Tacno.net<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Strate\u0161ki partneri izraelske kompanije M.T. Abraham koja je za simboli\u010dnih 30 hiljada KM mjese\u010dne rente preuzela infrastrukturu Aluminijskog kombinata Mostar su kineske dr\u017eavne kompanije \u201eCMEC\u201c i \u201eNFC\u201c od kojih je jedna na crnoj listi Svjetske banke, a druga, prema pisanju svjetskih medija, blisko sura\u0111uje s Iranom na razvoju raketnog programa. U tom kontekstu, propast Aluminijskog […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":2,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-20857","post","type-post","status-publish","format-standard","category-vijesti"],"yoast_head":"\n